U jednoj od najprestižnijih kategorija nagrade za najbolji grad koju četvrtu godinu zaredom dodjeljuju Jutarnji list, portal Gradonačelnik.hr i agencija Ipsos, u kategoriji gospodarstvo, završnicu izbora u konkurenciji velikih gradova izborila su sva tri dosadašnja pobjednika. Riječ je o lanjskom pobjedniku Samoboru, prvom dobitniku ovog priznanja Puli i Varaždinu, koji je trijumfirao 2018., a kvintet gradova koji su ušli u samu završnicu izbora za najbolji veliki grad u gospodarstvu zatvaraju Koprivnica i Krapina.
Pokazatelj efikasnosti
Ovi gradovi uvršteni su u završnicu izbora u ovoj konkurenciji nagrade za najbolji grad nakon analize 14 pokazatelja, kako njihove proračunske politike, tako i ukupnih ekonomskih pokazatelja tih sredina. Prema dobivenim podacima, rangirano je 25 velikih gradova.
Kod javnih financija gradova uzeti su obzir, među ostalim, prosječni izvorni prihodi gradskog proračuna po stanovniku, stopa prireza, udio prikupljenih poreza u ukupnim prihodima grada i efikasnost gradske uprave. Potonji pokazatelj zacijelo najviše zanima građane koji financiraju gradsku administraciju.
- Pokazatelj efikasnosti gradske uprave izračunat je na temelju podataka Ministarstva financija, a prvo se izračunao prosjek za razdoblje od 2017. do 2019. Prosjek ukupnih prihoda i primitaka podijelio se s brojem zaposlenih u tijelima - pojašnjavaju u Gradonačelniku.hr.
Na rangiranje gradova prema ukupnim ekonomskim pokazateljima utjecali su, među ostalim, prosječni iznosi brutoplaće zaposlenog na području grada, broj obrtnika na 1000 stanovnika i prosječan broj nezaposlenih.
Samobor će pokušati obraniti naslov u ovoj konkurenciji, među ostalim, dosegnutim iznosom od 41.000 kuna prosječnog dohotka po stanovniku, ostvarenim prosjekom od 3,4 milijuna kuna prihoda po zaposlenome u gradskoj upravi i pokazateljem nezaposlenosti od 20 nezaposlenih na 1000 stanovnika. Uz to, u Samoboru nema prireza.
Nema prireza
Aduti Pule, u nastojanju da vrati naslov najboljega grada, u ovoj konkurenciji su najveći udjel subvencija za gospodarstvenike u proračunu velikih gradova od 2,44 posto, visoka zastupljenost obrtnika u gradu od 28 obrtnika na 1000 stanovnika te prosječni izvorni prihod po stanovniku od 4012 kuna. Pula nema dugova.
Varaždin ima najveći broj zaposlenih, njih 600, na 1000 stanovnika među velikim gradovima, a među tri najbolja je po još dva pokazatelja. Riječ je o udjelu subvencija za gospodarstvenike u proračunu od 1,7 posto te stopi siromaštva po dohodovnoj metodi od 10,2 posto stanovništva. S prosječnim dohotkom po stanovniku od 37.885 kuna Varaždin je među pet velikih gradova s najboljim rezultatom.
U završnicu izbora najboljih velikih gradova za gospodarstvo Koprivnica se, među ostalim, uvrstila pokrivenošću gradskih rashoda prihodima od 103 posto, dosegom efikasnosti gradske uprave od 2,9 milijuna kuna prihoda po zaposlenome i prosječnome dohotku po stanovniku od 34.863 kune. U tom gradu nema prireza.
Krapina konkurira za naslov najboljeg velikog grada za gospodarstvo, među ostalim, jednom od pet najvećih godišnjih brutoplaća u velikim sredinama od 864 tisuće kuna, pokrivenošću javnih rashoda prihodima od 102,4 posto i omjerom nezaposlenih unutar ukupnog stanovništva od 22 nezaposlena na 1000 stanovnika. U sjedištu Krapinsko-zagorske županije nema prireza, a tamošnja stopa siromaštva od 13 posto među pet je najnižih među velikim gradovima.
