U svibnju su proizvođačke cijena rasle čak 7,6 posto u odnosu na isti mjesec lani, podaci su DZS-a. To je treći mjesec zaredom kako se bilježi znatnije poskupljenje proizvoda koje isporučuju domaći proizvođači; u travnju su cijene na godišnjoj razini povećane 5,8 posto, a u ožujku 3,5 posto.
Ipak, kada se isključi energija, cijene industrijskih proizvoda u svibnju rasle su 1,3 posto, što je također uglavnom povezano s rastom cijena sirovina. To se uklapa u dominantne interpretacije da su aktualni inflacijski pritisci pod najvećim utjecajem poskupljenja energije i da neće imati dugotrajniji učinak. Od djelatnosti koje su znatnije poskupjele proizvodnju izdvajaju se proizvođači namještaja (5,3 posto), metala (5,2 posto), duhanskih proizvoda (4,9 posto) te papira i proizvoda od drva (4,3 posto).
Otkup obveznica
Koliko su se proizvođačke cijene prelile na one u maloprodaji, bit će poznato 16. lipnja, kada DZS objavljuje te podatke. Ubrzanje inflacije u travnju na 2,1 posto sa 1,2 posto mjesec prije, objašnjavaju u HNB-u, "uvelike je bio rezultat povećanja godišnje stope rasta cijena energije, zbog pozitivnog baznog učinka razdoblja".
U Hrvatskoj, kao i u svijetu, očekuje se viša stopa inflacije nego što se prije mislilo. Prvi podaci Eurostata pokazuju da su potrošačke cijene u eurozoni u svibnju rasle 2 posto, pri čemu najviše u Luksemburgu, 4 posto, a u Njemačkoj su, primjerice, povećane za 2,4 posto.
Na jučerašnjoj sjednici ECB je objavio nove ekonomske prognoze, koje uključuju i reviziju inflacije naviše, ali je predsjednica Christine Lagarde naglasila privremeni karakter inflacijskih pritisaka, kao i nastavak plana "znatno bržeg" otkupa obveznica kako bi se potaknuo oporavak eurozone.
Prolazni rast ili ne
No, više od onog u eurozoni ulagače zabrinjava kretanje inflacije u SAD-u, s obzirom na jučerašnju objavu da je u svibnju skočila na 5 posto, najviše od 2008. godine. To je čak više od očekivanja (analitičari u anketi Reutersa procijenili su 4,7 posto) i znatno iznad ciljanih razina Federalnih rezervi od oko 2 posto. Oni koji vjeruju da, poput ECB-a, ni američka središnja banka neće zaoštravati monetarnu politiku, kao argument ističu "pandemijski" utjecaj na rast cijena.
Najviše su poskupjeli proizvodi poput namještaja, rabljenih automobila, najma vozila, hotelskog smještaja i avionskih karata. No, osnovna inflacija, kada se isključe energija i hrana, u svibnju je povećana je 3,8 posto, najviše od 1992. godine, a pojedini analitičari u tome vide i razloge za zabrinutost.
Andrew Hunter, viši američki ekonomist u Capital Economicsu, napisao je da rastuća američka inflacija počinje izgledati "malo manje prolazno". Pritom upućuje na znakove inflatornih pritisaka i u drugim sektorima, uključujući troškove stanovanja i cijene restorana. To sugerira, rekao je, da se neće svi trenutni pritisci na rast inflacije pokazati prolaznima.