Kada je Branko Čegec, vinogradar i vinar iz Marinovca kod Svetog Ivana Zeline, sa suprugom Nadom 2003. dobio prvi ekološki certifikat za vino u Hrvatskoj, njihov sin Ivan Antun imao je tek 11 godina. Odrastajući uz obitelj koja je svojim inovativnim pristupom ponekad izazivala čuđenje u prigorskom kraju, on se nije iznenadio kada su se roditelji uz ekološku proizvodnju odlučili i za biodinamičku poljoprivredu po nauku dr. Rudolfa Steinera.
Ovu bio-dinamičnu i vedru obitelj upoznali smo u njihovoj tradicijski napravljenoj i obnovljenoj eko kleti gdje imaju i kušaonicu koju nazivaju kako joj i priliči - vinotočje. Otac Branko nam je s ponosom pokazao novinske isječke sa zida s novinskim reportažama "od Playboya do Glasa Koncila" u kojima su ispisani najveći poslovni uspjesi. Sve je tu, od 1997., kada su počeli primjenjivati IFOAM smjernice za ekološki način proizvodnje u poljoprivredi, do berbe 2002., za koju su 14. ožujka 2003. dobili prvi ekološki certifikat u Hrvatskoj.
Primjer mladima
- Zbog biodinamičkog uzgoja privukli smo i pozornost vodećeg autoriteta u biodinamici po njemačkoj metodi rada biodinamike i sina najmlađeg slušatelja Steinerova predavanja u Koberwitzu 1924. - grofa Christiana von Wistinghausena koji nas je posjetio 2002. Godine 2007. bio je pokrenut projekt pod nazivom "Poticanje ekološkog vinogradarstva u Zagrebačkoj županiji introdukcijom prikladnih sorata vinove loze" u suradnji s Agronomskim fakultetom. Posađen je pokusni vinograd sa sedam otpornih sorata na gljivične bolesti (PIWI sorte) s namjerom da se utvrdi koje sorte su za nas u našem podneblju najpovoljnije za ekološki uzgoj. Završetkom ovoga projekta 2015. u sortnu listu ušle su četiri sorte, koje sada svi mogu saditi - priča nam otac, dok sin pozira fotoreporteru u vinogradu.
Za početak pitamo Ivana Antuna zašto se prijavio na natječaj za najboljeg mladog poljoprivrednika? Kaže, dogodilo se to na nečiji nagovor jer mu je jedna osoba na edukativnim radionicama znala dobaciti: "Tebe treba prijaviti za najboljeg mladog poljoprivrednika".
- Intuitivno sam osjetio da se moram stvarno prijaviti. Drago mi je što neki pojedinci vide puno više u drugoj osobi nego što čovjek sam može vidjeti, jer, naposljetku, to što smo mi, tj. ja i moja obitelj, napravili u prošlih 25 godina izuzetno je hrabro i odvažno. Kao i svi ostali kandidati za najboljeg mladog poljoprivrednika, želim postati primjer svima mladima koji žele ostati na selu i baviti se poljoprivredom, poglavito ekološkom i biodinamičkom - rekao nam je.
Razgovor nastavljamo raspravom o prednostima i blagodatima biodinamičkog uzgoja.
- Pripravak 500, ujedno i osnovni u biodinamici, primjerice, donosi sljedeće benefite: promiče razvoj korijena i njegov vertikalni rast, stimulira bakterijski život uključujući formiranja kvržica mahunarki, povećava aktivnost razlagača, promiče bolje upravljanje vodom u tlu, sposoban je otapati otvrdnule formacije u tlu, uključujući saliniziranje površine. On je transformator i biološki aktivator tla - rekao je Ivan Antun.
Potpore u poslovanju
Pitamo ga što bi trebalo napraviti da biodinamika zaživi u Hrvatskoj s obzirom na to da se i cijela Europska unija okreće zelenom planu?
- Država bi trebala svim malim i srednjim OPG-ovima koji se bave ekološkom i biodinamičkom poljoprivrednom proizvodnjom stopostotno bespovratno financirati certifikaciju eko i bio proizvoda i stručan nadzor kontrolnih tijela jer je ekološka certifikacija skupa, a biodinamička još i više. S tom bi se potporom jednim dijelom rasteretili troškovi poslovanja i smanjila cijena ekoloških proizvoda te postala još pristupačnija prosječnim kupcima. Ekološke proizvođače opterećuje i strogo zakonodavstvo koje mnogima izaziva glavobolje, uz dodatnu papirologiju i kontrolu - kaže i nastavlja:
- Da bi smanjila mogućnost krivotvorina ekoloških proizvoda na tržištu, država je postrožila zakon, no umjesto da nađe pravi uzrok i rješenje, ide se linijom manjeg otpora. Što je rezultat toga? Svjedok sam da su neki OPG-ovi odustali od eko proizvodnje i ponovo prešli u konvencionalnu i da mnogi koji su i dalje u ekološkoj proizvodnji neke svoje prerađevine ne prijavljuju kao ekološke zbog već navedenih razloga, i to najčešće opterećuje njihovo poslovanje, a nekad i samu egzistenciju OPG-a.
Konačno, bilo je vrijeme da to netko javno kaže. A tko će ako ne netko od Čegecovih?
