Nakon što je krajem 2017. Wopfinger grupa, vlasnik tvrtke I.T.V. d.o.o. – Istarske tvornice vapna u Hrvatskoj, preuzela tvrtku Wietersdorfer Baustoff, postala je jedini vlasnik robne marke Baumit, jednog od vodećih europskih proizvođača građevinskih materijala za završne radove, koja je prisutna u više od 27 država. Schmid Industrie Holding, čiji je član Wopfinger grupa, ima 130 tvornica u Europi. Dorijan Rajković, koji je u trenutku preuzimanja bio direktor I.T.V.-a, ima zavidnu menadžersku karijeru. Osim što je vodio I.T.V., bio je član Uprave Zagrebgradnje i Holcima Hrvatska. Spajanjem I.T.V.-a i tvrtke Baumit poslovanje Istarske tvornice vapna prebačeno je u Baumit, Rajković je postao direktor te integrirane tvrtke koja u Hrvatskoj ima sjedište u Zagrebu dok je proizvodnja smještena na dvije lokacije – u Most Rašu i Sirač.
Stanje u graditeljskom sektoru najbolje se vidi kroz proizvodnju građevinskog materijala. S Dorijanom Rajkovićem razgovarali smo o rastu ulaznih troškova, cijeni građevinskog materijala i građevinskih usluga, kvaliteti gradnje, toplinsko-fasadnoj izolaciji zgrada, novim materijalima, stanju na tržištu te o poslovanju Baumita.
Iz nas je nekoliko turbulentnih godina u cijelom građevinskom sektoru, pa tako i u proizvodnji građevinskog materijala. Kako je u svemu tome prošao odnosno poslovao Baumit?
- Prošla je godina doista bila najizazovnija u posljednjih deset-petnaest godina. Međutim, ova ju je godina nadmašila i još je izazovnija. Došlo je do poremećaja i prekida u opskrbnim lancima, odnosno u dobavi određenih vrsta materijala. Na to se nadogradilo i povećanje cijena energenata, što se direktno i indirektno odrazilo na poslovanje tvrtke. Na naše poslovanje direktno je utjecalo povećanje cijene plina, električne energije i loživog ulja, odnosno porasla je cijena energenata kojima se koristimo u našem proizvodnom procesu. Pored toga, indirektno se to poskupljenje energenta odrazilo na naše poslovanje zbog cijena naših dobavljača. Samim tim smo i mi bili prisiljeni korigirati cijene naših proizvoda. Promjene su česte i nepredvidive, tako da se sada, više nego ikada, od čelnika tvrtki očekuje fleksibilnost i prilagodljivost. Odluke se moraju donositi brzo.
Koliko su porasli ti ulazni troškovi i jeste li razmjerno njima dignuli cijene?
- Ovakva situacija rezultirala je čak i nečim pozitivnim jer izvlači iz nas veliku kreativnost i inovativnost kako bismo poboljšali poslovne procese i ublažili udar ovih poremećaja. Zbog velike konkurencije i tržišne situacije nije moguće potpuno povećanje ulaznih troškova prebaciti na tržište. To nam je dodatni motiv za poboljšanja u proizvodnom procesu – s jedne strane, u logistici, a, s druge strane, uvodimo neke nove proizvode, za što volimo reći da je DNK naše tvrtke. Sve to radimo kako bismo ublažili troškovni šok s kojim smo se suočili ove godine, ali i kako bismo donijeli novitete na tržište.
U nastavku lanca su građevinari, koji svoje cijene opravdavaju povećanim cijenama vas proizvođača građevinskog materijala. Jesu li vaše cijene okidač poskupljenja građevinskih usluga?
- To i jest logično jer smo mi dio istoga lanca. Ako u tom lancu dolazi do određenih poremećaja što rezultira povećanjem cijena, normalno je da i sljedeći u lancu korigira cijenu. U svoje poslovanje mora ukalkulirati povećanje, čija će visina ovisiti o tome koliko ima prostora za poboljšanja. Međutim, u konačnici se to ipak mora odraziti na povećanje cijene građevinskih usluga. Naravno da kada rastu ulazni troškovi onda dolazi do povećanja cijena u cijelom lancu.
Koji novi proizvod imate?
- S obzirom na to da je održivost naša misija, ove smo godine na tržište plasirali jedan potpuno inovativan proizvod. Radi se o betonu u samorazgradivoj vreći. Znači da se taj beton skupa s ambalažom miješa na gradilištu, što rezultira time da nema otpada. Osim toga, zahvaljujući tom proizvodu smanjuje se prašina, a samim tim olakšava rad na gradilištu. Tako da, bez obzira na ove poremećaje, nismo odustali i idemo ukorak s vremenom. Točnije, ravnamo se i prilagođavamo prema novim zahtjevima tržišta. Svake godine izbacimo nekoliko novih proizvoda.
Utječe li porast cijena na kvalitetu gradnje?
- Ne bi trebao utjecati zato što su proizvođači građevinskog materijala vezani standardima i normama u proizvodnji. Dakle, bez obzira na to kakva je situacija što se tiče troškova, proizvođači moraju zadovoljavati standarde kvalitete, koji su sve stroži.
Jesu li u Hrvatskoj zgrade novije gradnje loše ili dobro izolirane?
- Nisu loše izolirane. Sada postoje standardi gradnje, uključujući i materijale koji se ugrađuju, tako da se propisuje da sve nove zgrade moraju biti toplinski izolirane. Znači da već niz godina izolacija nije problem nove gradnje. Mi imamo problem sa zgradama starije gradnje i njihovom izolacijom. Uglavnom, radi se o zgradama koje su sagrađene prije devedesetih godina. I tu se napravio određeni pomak zahvaljujući subvencijama.
Je li točan podatak da građani dvije trećine energije troše na grijanje i, u novije vrijeme, hlađenje te da je oko 80 posto zgrada loše izolirano?
- Da, to je otprilike taj postotak i on je velik. Zgrade imaju dugi životni vijek i najveći dio stambenog fonda star je više od 50 godina. U prošlosti nije bilo nikakvih uredbi vezanih uz toplinsku izolaciju i samim tim nije bilo obveza na izolaciju. U tim zgradama leži veliki potencijal uštede. Zgrade su veliki emiteri C02. Oko 40 posto emisija CO2 generira se iz zgradarstva. Bilo bi važno da imamo kontinuitet u potporama kako bi te starije zgrade dobile mogućnost potpune obnove. Stanari vlasnici zgrada nerado se odlučuju na investicije ako ne postoje poticaji i subvencije.
Je li možda sada prilika, kada su poskupjeli energenti, i građanima da se snažnije krene u taj proces?
- Svakako je ovo prilika, i to bi bilo značajno za našu industriju. Kad bi se bolje izolirale zgrade i ugradili kvalitetni materijali, onda bi to zadovoljilo nacionalni interes jer bi se tada ukupno trošilo manje energije. A to je korak prema energetskoj neovisnosti. Nije, naravno, jedini, ali je to važan korak. Zato bi se Vlada RH trebala strateški postaviti prema tom pitanju jer je to u njezinu interesu. Optimist sam jer nas situacija vodi u tom smjeru. Pogotovo sam optimist zbog činjenice što su nove generacije puno više osviještene u pogledu održivosti, zaštite okoliša i smanjenja emisija CO2.
Određena istraživanja pokazuju da je veliki potencijal uštede u energetskoj obnovi hotela. Kakvo je vaše mišljenje o tome?
- Ne mogu baš reći precizno koliki je potencijal, ali znam da su hoteli novije gradnje, isto kao i zgrade, bolje toplinski izolirani. Mislim da se ta istraživanja odnose na starije hotele, kojih imamo dosta na Jadranu, u Zagrebu i mnogim gradovima u unutrašnjosti Hrvatske. Vjerujem da će se zbog povećanih troškova električne energije ubrzati procesi energetske obnove. Hoteli su veliki potrošači energije koja im je potrebna za grijanje, a još i više za hlađenje. Vjerujem da će se ti procesi u ovoj situaciji dodatno ubrzati, tako da će neke investicije koje su planirane za, recimo, pet godina dobiti prioritet i početi se realizirati gotovo odmah. Neće se čekati, nego će izvanredne okolnosti primorati vlasnike da povedu više računa o uštedi energije.
Vidite li kao proizvođač toplinsko-fasadnih materijala kakve pomake?
- Fasadni sustavi su samo jedan segment našeg proizvodnog asortimana. Mogu potvrditi da nama taj segment raste posljednjih godina. Ove godine nije toliko izražen volumni rast koliko financijski rast. On je dobrim djelom posljedica povećanih ulaznih troškova. Mi smo industrija koja bi mogla više proizvoditi, odnosno povećati kapacitete, i to je dobro jer očekujemo pojačan intenzitet ulaganja u energetsku obnovu.
Zašto ne proizvodite više kad možete, a očito i raste potreba za investicijama koje idu vama na ruku?
- Limitira nas, u jednu ruku, ograničen broj projekata kao i građevinskih tvrtki koje mogu realizirati projekte. S druge strane, postoji potencijal u novim proizvodima za koje tek treba stvoriti tržište i potražnju. Neki od tih proizvoda su i oni koji bi zamijenili tradicionalno miješanje materijala na gradilištima, gdje je teško postići konstantnu i kontroliranu kvalitetu finalnog proizvoda.
Izvozite li?
- Izvoz ima mali udio u našem poslovanju, jer naša grupacija ima tvrtke i proizvodnju u 27 zemalja. Svaka je tvrtka primarno fokusirana na svoju zemlju, tako da smo lokalna tvrtka koja proizvodi lokalne materijale, pa time imamo i manji utjecaj na okoliš zbog kraće logistike.
Orijentiraju li se građevinari na ugradnju kvalitetnijih materijala ili štede na materijalu?
- Posljednjih nekoliko godina puno više pozornosti se pridaje kvaliteti gradnje i materijala koji se ugrađuju. To je, istina, dugotrajan proces i on ovisi u prvom redu o svijesti investitora. Možda bi u najkraćem mogao reći da taj proces ide u pozitivnom smjeru, ali i da treba vremena da to postane dominantno.
Kako stojite s radnom snagom? Imate li problema u tom dijelu?
- Zaposlenici su temelj našeg poslovanja i bez motiviranih radnika mi ne možemo biti uspješni. Imamo sreću i zadovoljni smo što imamo minimalnu fluktuaciju radne snage. Tako da Baumit nema većih problema što se tiče radne snage. Trenutno imamo oko stotinu radnika. Trećina je u Istri, trećina u Siraču, a trećina u Zagrebu i na terenu. Imamo dosta jak segment prodaje. Trudimo se stimulirati radnike da ostaju kod nas raditi, i u tome uspijevamo.
Ima li Baumit u planu nove investicije?
- Svake godine radimo na poboljšanju proizvodnih procesa, tako da stalno investiramo. Imamo planirane investicije i za iduću godinu. Primijetili smo da se vrijeme za realizaciju investicija produžuje. Sada se vrijeme realizacije investicije produžuje oko 50 posto u odnosu na nekadašnje uobičajeno vrijeme. S druge strane, i troškovi investicija su značajno veći nego što su bili u pretpandemijsko razdoblje. Tako da moramo biti pažljivi i realizirati investicije koje imaju najveći učinak na poslovanje. U ovom trenutku one investicije koje nisu baš nužne odgađamo za neko bolje vrijeme.
Planirate li možda neka preuzimanja?
- Fokusirani smo na vlastito poslovanje i razvoj novih proizvoda. Međutim, ako se ukaže neka prigoda koja se uklapa u naš strateški okvir, mi ćemo je svakako razmotriti.
Koliko vam znači činjenica da poslujete u sklopu velike grupacije, odnosno u sklopu globalne kompanije?
- Svakako to ima određene prednosti i donosi olakšanje u poslovanju. Naime, neke važne informacije o trendovima i proizvodima te o novostima na tržištu dobijemo na vrijeme i te informacije su kvalitetno obrađene. Razmjena iskustva poslovanja u toliko država svakako koristi svima unutar kompanije, pa tako i nama u Hrvatskoj. Transfer znanja ide jako brzo. U slučaju velikih projekata koje bismo mi sami u Hrvatskoj teško napravili olakšava činjenica da smo dio koncerna. Zbog toga možemo napraviti više novih proizvoda i puno brže nego da ih sami razvijamo. S te strane imamo velike pogodnosti. Naravno, tu je i sigurnost i snaga prepoznatljivog globalnog brenda, koji je poznat na području cijele Europe.
Koji su to novi trendovi u proizvodnji građevinskih materijala?
- Najviše informacija o trendovima dobivamo iz razvijenih zapadnoeuropskih zemalja, pogotovo iz Njemačke, te se pripremamo za takve trendove koji će doći u Hrvatsku. Sada je trend razvoja proizvoda koji poboljšavaju klimu u prostorima u kojima živimo. Pogotovo su ti trendovi izraženi nakon pandemije. To je i logično jer čovjek najviše vremena provodi u zatvorenom prostoru. Baumit je razvio proizvode koji reguliraju klimu u zatvorenom prostoru, otpuštaju ione i tako pozitivno djeluju na ljude koji borave u tom prostoru. To je, recimo, trend koji polako sa Zapada dolazi k nama. Naravno, tu je i tema CO2 i održivosti, kako sa što manje resursa proizvesti i isporučiti naše proizvode i kako smanjiti utjecaj na okoliš. Dodatno radimo na tome da koristimo reciklirani materijal u našim proizvodima. Odgovorno poslovanje važno je kako za nas, tako i za cijelu grupu.
Koliko naše tržište kasni za takvim trendovima?
- Ne baš puno. Sve manje i manje. Radi se možda o nekoliko godina. Mnoge su tvrtke koje posluju na našem tržištu globalne tvrtke, a informacije sve brže kolaju. Pitanje je samo prioriteta, odnosno koliko brzo netko može progurati neki proizvod na naše tržište. Sve u svemu, ne zaostajemo puno. Što se tiče toplinsko-fasadnih sustava, Hrvatska je u odnosu na broj stanovnika među najboljim državama u Europi. Po količini ugradnje toplinsko-fasadnih sustava po stanovniku čak je bolja i od dosta zapadnih država.
Osjeti li se na vašem poslovanju da je počela intenzivnija obnova Zagreba nakon potresa?
- Konačno je krenulo i, da, to osjetimo na narudžbama. Radi se o dugoročnom projektu. Tako velikim projektom, s obzirom na rast cijena energenata, stvorena je prilika da se povežu konstrukcijska i energetska obnova. Povezivanjem bi se postigao maksimalan učinak u pogledu stabilnosti objekata te troškova grijanja odnosno hlađenja. Kada se već radi konstrukcijska obnova, prilika je da se odmah usporedo napravi i energetska obnova. Imamo jedinstvenu priliku spojiti jedno i drugo.
Može li to produžiti rokove obnove?
- Takvo spajanje ne bi značajnije produžilo rokove, a mogli bismo napraviti veliku stvar. Problemi obnove leže na drugom mjestu. Više ih treba tražiti u nekim administrativnim zaprekama, imovinsko-pravnim odnosima i financiranju nego u izvođenju.
A obnova Banovine?
- Tu su malo drugačiji zahtjevi jer je Zagreb gušći i nabijeniji, tako da imate puno više problema, poput pristupa zgradama i imovinskopravnih odnosa, dok bi na Banovini to trebalo ići puno jednostavnije i brže. Samo treba krenuti, neki ugovori su već potpisani i tu očekujemo da će obnova biti puno brža. Ipak, kvaliteta gradnje i kvalitetni materijali ne smiju se izgubiti u vida.
Prvi ste predsjednik Hrvatske udruge proizvođača toplinsko-fasadnih sustava. Je li udruga još aktivna?
- Udruga je aktivna. Dosta radimo na promociji i na dizanju svijesti kod institucija i pojedinaca o važnosti ugradnje toplinsko-fasadnih sustava te svim prednostima koje ugradnja takvih sustava nosi. Važno nam je da se ugradnja radi na kvalitetan način, kako bi se ostvario puni potencijal i zato smo izradili nekoliko priručnika koji su od pomoći stručnoj javnosti.