Sunčani Hvar hoteli vodeća je hotelska kuća na otoku Hvaru i u Splitsko-dalmatinskoj županiji. S ukupno 10 hotela i kampom Sunčani Hvar ima mogućnost smještaja više od dvije tisuće gostiju. Tvrtka je u stopostotnom vlasništvu CPI Grupe, jedne od vodećih nekretninsko-hotelijerskih tvrtki u srednjoj i istočnoj Europi. CPI Grupa posjeduje i upravlja nekretninama u vrijednosti višoj od 10 milijardi eura. Portfelj se sastoji od uredskih nekretnina (Berlin, Prag, Varšava, Budimpešta...) i velikog broja trgovačkih centara diljem Europe, ali i stambenih, industrijskih, poljoprivrednih i logističkih nekretnina. Značajni dio portfelja je hotelska divizija koja uključuje velik broj hotela i odmarališta u Češkoj, Poljskoj, Slovačkoj, Rusiji, Italiji, Švicarskoj, Mađarskoj i Hrvatskoj. Sjedište Grupe je u Luksemburgu, a njezine su dionice izlistane na Frankfurtskoj burzi.
Predsjednica Uprave Sunčanog Hvara Gordana Tomičić iskusni je menadžer u turizmu s višegodišnjim iskustvom u vođenju velikih hotelskih sustava. U Sunčanom Hvaru je više od deset godina, prvo kao direktorica financija i administracije, a ubrzo je postala predsjednice Uprave. Vodila je ovu tvrtku kroz tržišno repozicioniranje i novi investicijski ciklus vrijedan više od 200 milijuna kuna. Prije Sunčanog Hvara Gordana Tomičić bila je predsjednica Uprave Istraturista iz Umaga.
Koliko imate gostiju i kakvo je stanje bookinga za naredno razdoblje?
- U Hvaru je u kolovozu pravi turistički bum, što pokazuje stopostotna popunjenost svih naših hotela i kampa. S obzirom na povećanu potražnju u samoj špici sezone, podigli smo cijene, međutim i dalje se traži soba više. Trenutno imamo oko 2000 gostiju u našem sustavu i dobre najave za nadolazeći period, tako da očekujemo produženje sezone i kroz listopad. Prema aktualnim kako fizičkim tako i financijskim pokazateljima, premašujemo brojke iz kolovoza 2019. Naše prodajne politike maksimalne fleksibilnosti rezerviranja i otkazivanja omogućile su gostima nesmetano i bezbrižno planiranje odmora, iako nama kao hotelijeru stvaraju sve veće izazove u poslovanju i upravljanju last minute-rezervacijama.
Je li vas iznenadio tako dobar booking?
- Sigurnost destinacije predstavlja jedan od glavnih čimbenika prilikom planiranja odmora. Trenutna pandemija je podigla to pitanje na još veću razinu. Gosti biraju mjesta gdje se osjećaju opušteno i sigurno, a Hrvatska je upravo takva destinacija. Trenutno smo najsigurnija članica EU na Mediteranu, a zahvaljujući kvalitetnoj epidemiološkoj situaciji bilježimo generalno odlične rezultate. Cijeli sektor je doživio pozitivno iznenađenje, a to nosi određene izazove. Svakako je najveći izazov kako zadržati povoljnu epidemiološku situaciju do konca sezone. Razumijevajući važnost ovog pitanja, na našim web-stranicama istaknuta je i dnevna informacija o covid-statusu na Hvaru, a što se pokazalo kao jedna od bitnijih informacija koje gosti traže.
Zbog dobre epidemiološke situacije na Jadranu i višeg stupnja procijepljenosti na otoku svakako smo očekivali bolju sezonu nego lani. Također, predvidjeli smo mogućnost velike potražnje naših gostiju kroz direktne kanale, tako da smo prije sezone investirali u modernizaciju našeg rezervacijskog centra. Na taj način smo omogućili nesmetan priljev rezervacija. Rezultat toga je da je primjerice u hotelu Palace Elisabeth više od 80 posto rezervacija ostvareno preko direktnih kanala. Sa stalnim prilagođavanjem najnovijim trendovima Sunčani Hvar je svakako lider i trendsetter u hrvatskom turističkom sektoru, a posebno u segmentu luksuznih putovanja.
Odakle dolaze vaši gosti?
- U turističkim godinama prije covida naša dominantna tržišta su bila većinom long-haul zemlje, poglavito SAD, Brazil, Australija, Kanada, koje su zbog ograničenja mogućnosti putovanja prošle godine najvećim dijelom izostale. Ove godine vidimo pozitivne pomake, pogotovo s tržišta SAD-a. U lipnju i srpnju najviše dolazaka turista bilo je iz SAD-a. Možemo reći da nam tržište SAD-a obilježava sezonu 2021. Nakon toga slijedi domaće tržište, te povećani broj gostiju iz Švedske, Francuske i Njemačke. Iako bilježimo povećani broj s naših tradicionalni tržišta, broj dolazaka još nije na razini 2019. godine, tako da smo zadovoljni što smo ove sezone uspjeli kompenzirati taj nedostatak s gostima iz europskih zemalja. Zbog popuštanja mjera i povećanje broja letova iz Velike Britanije, u kolovozu i rujnu vidljivo je povećanje gostiju s britanskog tržišta. Vjerujemo da će se u dolascima Velika Britanija izjednačiti s SAD-om do kraja sezone.
Jesu li se cijene usluga izjednačile s pretpandemijskim cijenama?
- Jesu, a u nekom dijelu čak i premašile pretpandemijske godine. Ako ih usporedimo s prošlom sezonom, cijene išle su gore, a u samoj špici sezone 2021. cijene usluga su se izjednačile i premašile cijene pretpandemijskih godina. U Hotelu Palace Elisabeth minimalna cijena noćenja je 600 eura u samoj špici, i trenutno bilježi punu popunjenost. Naravno, ono što nam je potrebno jest i dužina sezone, koja omogućava održivo poslovanje. Vjerujemo da ćemo se 2022. godini približiti u potpunosti 2019. godini.
Koliko se pod utjecajem pandemije promijenio turizam?
- Na globalnoj razini pandemija je izazvala neviđen pad turističke aktivnosti. Fluktuacija broja turista se znatno smanjila, što je uzrokovalo gubitak prihoda. Promijenili su se interesi te načini putovanja. Tako smo na primjer primijetili da ljudi više traže izolirana mjesta, kampove i privatne vile upravo tražeći sigurnost i privatnost. Također, gosti ostaju prosječno duže nego prije, izbjegavajući putovanja koji imaju boravak u više destinacija, što je prije bio trend pogotovo za long-haul turiste. MICE segment poslovanja se u potpunosti promijenio, te će bit potreban duži period oporavka za vraćanje na stare brojke. Ova sezona nas ipak ohrabruje, te smatram da će oporavak turističkog sektora ipak biti brži od očekivanog.
Što znači bolja sezona od planirane u smislu investicija i realizacije planova u narednom razdoblju?
- Pandemija je usporila, ali ne i zaustavila investicije. Svakako su dobri rezultati ove sezone poticaj za promišljanja o investicijama u narednim godinama. Naša investicijska snaga ne proizlazi samo iz rezultata našeg poslovanja nego i iz činjenice da imamo financijski i investicijski potentnog vlasnika što svakako pruža dugoročan temelj za daljnji razvoj investicijskih projekata i strateški rast Sunčanog Hvara.
Kakvi su prvi rezultati investicije u vašu plažu Bonj?
- Od ove sezone naša luksuzna plaža Bonj ima potpuno novo ruho, te je rebrendirana u Beach Club Hvar. Riječ je o investiciji vrijednoj više od osam milijuna kuna. Investicija uključuje ekskluzivno uređene i klimatizirane kabine, nove pontone, vrhunsku uslugu i ponudu hrane i pića, wellness uslugu, te beachwear-ponudu za goste visoke platežne moći. Popunjenost Beach Club Hvara je izvrsna, i to za naše prilike s visokim cijenama, usporedivo s ekskluzivnim svjetskim beach klubovima. Beach Club Hvar također je prepoznat i kao mjesto za najzahtjevnije evente. Pa tako smo prošli tjedan ugostili vjenčanje 200-tinjak gostiju s tržišta SAD.
Sunčani Hvar trenutno radi na nekoliko investicijskih projekata s ciljem daljnjeg podizanja kvalitete turističke usluge i repozicioniranja proizvoda u viši cjenovni segment. Ukupna vrijednost investicija u sljedeće tri godine je planirana na razini 200 milijuna kuna.
Možete li reći koje su to konkretne investicije i kada bi mogle biti realizirane?
- U ovogodišnju investicijsku sezonu krećemo s kompletnom obnovom hotela Rive. Radi se o hotelu koji je obnovljen prije 16 godina, te smo ga odlučili kompletno renovirati. Ovom investicijom cilj nam je dopuniti hotelsku ponudu još jednim hotelom visoke kategorije, prvenstveno okrenutim prema klijentima koji zahtijevaju vrhunsku uslugu i kvalitetu smještaja u samom centru grada. Hotel ima svakako jednu od najekskluzivnijih pozicija u gradu Hvaru, te će prvenstveno biti okrenut britanskom i američkom tržištu, a početak radova predviđamo odmah po završetku sezone. Otvaranje očekujemo u lipnju sljedeće godine. Istaknula bih i projekt novog hotela Delfin koji se razvija u suradnji s Gradom Hvarom i Konzervatorskim uredom u Splitu. Riječ je o hotelu s pet zvjezdica, sa spa, roof-top bazenom na samoj hvarskoj šetnici, u vrijednosti od 100 milijuna kuna. Predviđeni početak realizacije projekta jest na jesen 2022. godine. Osim toga, radimo i na projektu luksuznih vila koji uključuje četiri objekta locirana na premium panoramskoj poziciji na obroncima Hvara, s jedinstvenim pogledom na cijeli hvarski arhipelag.
Koliko je dosad investirano u Sunčani Hvar od dolaska CPI Grupe kao vlasnika?
- Prvi cilj nakon preuzimanja Sunčanog Hvara od strane CPI Grupe bilo je provođenje cjelovitog operativnog i financijskog restrukturiranja, kao preduvjeta daljnjeg razvoja Društva. Odmah po završetku tog procesa pokrenuti su investicijski projekti, i to obnova hotela Pharos, Palace Elisabeth, novih suiteova u Amfori i Adriani, te Beach Club Hvara. Investirano je više od 200 milijuna kuna u direktno podizanje kvalitete hotela, turističkih sadržaja i ponude. Interes vlasnika je svakako daljnje ulaganje u portfelj.
Je li Hrvatska poticajna sredina za ulaganje?
- S obzirom na dugogodišnje iskustvo u vođenju investicijskih projekata, moj dojam jest da se stvari presporo događaju, odnosno da brzina javnog sektora i prepreke na koje investitor nailazi, nažalost, ukazuju da nismo poticajna sredina za ulaganja, bez obzira na sveopću deklarativnu podršku, na koju često u javnosti nailazimo. Konkretan je primjer naš hotel Delfin, za koji imamo podršku lokalne sredine. Međutim, unatoč tome, sama procedura traje više od dvije godine i još se ne nazire kraj.
Rast dolaska turista ponovno stavlja u prvi plan problem radne snage. Kako se vi nosite s tim problemom i kako predviđate situaciju vezanu uz tržište radne snage?
- Najveći izazov ove godine svakako je radna snaga. Ove se godine svi u turističkom sektoru suočavaju s problemom nedostatka radnika. Nadu polažemo u stranu radnu snagu izvan Europske unije. Tu pak nastaje problem, jer je procedura dobivanja radne dozvole složena i nekad traje i do dva mjeseca. Ono što je nužno osigurati jest ubrzani postupak izdavanja dozvola, da i javni sektor adekvatno prati naše potrebe i dinamiku poslovanja. Ove godine smo uložili dodatan napor u podizanju standarda naših radnika. Tako, naprimjer, svi sezonski radnici imaju smještaj u dvokrevetnim ili jednokrevetnim sobama. Također za sve radnike smo osigurali dodatnu nagradu u iznosu od 1200 kuna na mjesečnom nivou. Posebnu smo pozornost posvetili i zdravlju i sigurnosti naših zaposlenika. Konkretno, svi zaposlenici se prilikom zapošljavanja ili cijepe ili se redovito testiraju. Također, imamo i organizirano cijepljenje kako bi se zaposlenici zaštitili na svome radnom mjestu te da bi se u uvjetima pojačanih kontakata osjećali sigurno.
Možete li komentirati kriterije postotka cijepljenih kako bi se dobili krizni poticaji, u prvom redu, za očuvanje radnih mjesta?
- Novi kriteriji za dobivanje državnih subvencija uvjetovani postotkom cijepljenih zaposlenika za državu možda imaju smisla, međutim na taj način je cijela odgovornost oko cijepljenja prebačena na poslodavca. S druge strane, poslodavac uopće nema u toj situaciji pravne alate kojima može utjecati na obavezu cijepljenja zaposlenika. Država je kroz poticaje za očuvanje radnih mjesta puno do sada napravila, ali ovi novi uvjeti više idu u pravcu postupnog smanjenja subvencija nego što je to mjera za poticanje procijepljenosti građanstva.
Razvija li se Hvar kao destinacija u dobrom smjeru?
- Investicijskim ciklusima u ponudu za goste visoke platežne moći Sunčani Hvar svakako direktno utječe na profil gostiju koji dolaze u Hvar. Uz završetak dugoročne obnove Arsenala, kazališta, gradske lođe i sat-kule, kao najvrednijih kulturnih dobara Hvara, stvara se novi smjer u kojem bi se Hvar trebao razvijati u narednom periodu. To je smjer turizma kojem bismo trebali težiti i koji daje odmak od neželjenog imidža koji nas prati kao destinaciju za isključivo party turizam.
Kako vi surađujete s ključnim dionicima u destinaciji?
- Što se tiče suradnje, kao vodeća hotelska kuća na otoku ulažemo značajna sredstva u unapređenje prodaje i marketinga te razvijamo nove tržišne niše. Kako bismo u tome bili što uspješniji, neizostavna je intenzivna suradnja s TZ Hvara i Gradom Hvarom. Cilj je da zajedno s ključnim dionicima unaprijedimo turističku ponudu grada Hvara.
Kako gledate na turističke investicije na području susjednog Starog Grada?
- Investicije u Starom Gradu dodatni su pokazatelj da se turizam na otoku razvija u smjeru luksuznog turizma. Veseli nas zdrava konkurencija koja prati trend unapređenja i podizanja kvalitete usluga kao ključni čimbenik za razvoj turističke destinacije. Smatram da otok Hvar i zaslužuje biti prepoznat kao najekskluzivniji otok na Mediteranu, uz bok Capriju, Santoriniju i Mikonosu.
Ponovo se nameće pitanje potrebe zračne luka na Hvaru i razvoja ostale infrastrukture?
- Jedno od prioritetnih pitanja koje se nameće jest dostupnost otoka, i to kako po pitanju povezanosti emitivnih tržišta s matičnom zračnom lukom najbližom otoku, tako i s pomorskom povezanosti otoka s kopnom. Tijekom posljednjih nekoliko godina iznimno puno se napravilo po pitanju pomorske povezanosti. Zračna luka na samom otoku se sve više nameće kao nužan preduvjet dolaska upravo gostiju kojima se Sunčani Hvar dominantno obraća.
Je li u Hrvatskoj važan problem malog udjela hotelskih kreveta u ukupnom smještaju? Koji su ključni izazovi pred hrvatskim turizmom?
- U Hrvatskoj se još uvijek kao glavni kriterij uspješnosti turizma nameće statističko brojenje noćenja i konstantno se traže rekordne sezone i brojevi. Međutim, to s druge strane implicira preopterećenost cjelokupne infrastrukture, koja ne može pratiti toliki volumen ljudi. Jedan od ključnih izazova hrvatskog turizma je i nekontroliran rast privatnog smještaja, zbog kojeg dodatno dolazi do naprezanja sustava. Još je premalo rasprava i konkretnih rješenja na temu dugoročno održivog turizma, te fokus mora biti na kvaliteti, a ne na kvantiteti jer, za razliku od nekih konkurenata na Mediteranu, imamo relativno malu izgrađenost obale i visoku ekološku očuvanost koju moramo čuvati kao naš glavni resurs.
Tekst je u cijelosti preuzet iz tiskanog izdanja Globusa
