Ovogodišnji izbor najboljih hrvatskih gradova u organizaciji Jutarnjeg lista, portala Gradonačelnik.hr i agencije Ipsos ušao je u završnicu koja će kulminirati proglašenjem pobjednika krajem ovog mjeseca.
U konkurenciji za nagrade najboljih u četiri kategorije, kvaliteta života, gospodarstvo, obrazovanje i demografska politika te povlačenje novca iz fondova EU, bilo je 128 gradova, podijeljenih u tri kategorije prema veličini. Izbor je sada sužen na 28 gradova koji su ušli u završno ocjenjivanje i izbor najboljih u kategorijama kvaliteta života, gospodarstvo, obrazovanje i demografska politika, a uskoro će biti poznati i završni kandidati za najbolji grad u povlačenju novca iz fondova EU.
Utjecaj koronavirusa
Budući da će u konkurenciji najboljeg grada u povlačenju novca iz fondova EU biti dodijeljena samo jedna nagrada bez obzira na veličinu grada, epitete najboljih ponijet će ukupno 10 gradova.
U završnicu ovogodišnjeg izbora najboljih gradova u konkurenciji kvalitete života ušli su među velikim gradovima (sjedišta županija i gradovi s više od 35 tisuća stanovnika) Čakovec, Samobor, Varaždin, Dubrovnik i lanjski pobjednik Zagreb. Najbolji u konkurenciji gradova srednje veličine (od deset do 35 tisuća stanovnika) tražit će se između Rovinja, Svete Nedelje, Umaga, Zaprešića i Poreča, koji je i lani i 2018. odnio naslov najboljeg u ovom dijelu izbora Jutarnjeg lista, Gradonačelnika.hr i agencije Ipsos. Kada su u pitanju mali gradovi, veličine do 10 tisuća stanovnika, izbor najboljeg po kvaliteti života sveden je na Hvar, Mali Lošinj, Novalju, Novigrad i Krk, koji brani naslov najboljeg od prošle godine.
Iako se ovogodišnji izbor najboljih gradova u ekonomskoj kategoriji događa u uvjetima narušenih gospodarskih prilika zbog utjecaja koronavirusa i višemjesečnog lockdowna, kao i posljedica potresa u Zagrebu i okolici, taj će se izbor temeljiti, kako navodi portal Gradonačelnik.hr, na podacima poslovanja i ukupnih ekonomskih pokazatelja gradova od 2017. do 2019. godine. Ocjenjivački žiri u izračun za najbolji grad prema ekonomskim kriterijima uvrstio je, među ostalim, prosječne izvorne prihode po stanovniku, prosječan broj nezaposlenih per capita, indeks nezaduženosti grada, broj obrtnika na 1000 stanovnika i udio izdvajanja za bruto plaće po zaposlenom u gradskom proračunu.
U završnicu izbora najboljih velikih gradova u ekonomskoj kategoriji plasirali su se Dubrovnik, Krapina, Samobor, Varaždin i lanjski pobjednik Pula. Najbolji u konkurenciji srednjih gradova tražit će se između Kastva, Poreča, Rovinja, Umaga i lanjskog pobjednika Svete Nedelje, dok se izbor među malim gradovima sveo na Buzet, Hvar, Mali Lošinj, Novalju i Krk, koji je lani uzeo naslov najboljeg u ovoj konkurenciji. Zanimljivo je da su Krk i Sveta Nedelja i 2018., kad su Jutarnji list, portal Gradonačelnik.hr i agencija Ipsos prvi put organizirali ovaj izbor, bili prvi u izboru najboljih gradova za ekonomiju.
Brane naslov
Izdvajanje gradova za obrazovanje, mlade i socijalnu politiku, prosječna izdvajanja za stipendije i školarine po stanovniku, broj djece po odgajatelju u vrtiću i porodiljne naknade po novorođenom djetetu neki su do kriterija koji ulaze u ocjenu gradova za izbor najboljih u kategoriji obrazovanje, demografija, mladi i socijalna politika. - Varijabla porodiljne naknade po novorođenom djetetu izračunata je tako da je podijeljen prosječni iznos izdvajanja za porodiljne naknade i opremu za novorođenčad s prosječnim brojem rođene djece u zadnje tri godine - navode na portalu Gradonačelnik.hr. U završni izbor najboljih velikih gradova u kategoriji obrazovanje i demografska politika ušli su Čakovec, Šibenik, Velika Gorica, Bjelovar i lanjski pobjednik Pazin. Među srednjim gradovima pobjednik u ovoj konkurenciji tražit će se između Crikvenice, Križevaca, Poreča, Rovinja i Labina, koji brani naslov najboljeg iz 2019., dok su u kategoriji malih gradova u završnom izboru Bakar, Buje, Krk, Novigrad i lanjski pobjednik Cres.