Pred Državnom agencijom za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka dva su velika zadatka: jedan je preustroj sustava osiguranja depozita, a drugi je prodaja Croatia banke, za koju je interes pokazalo nekoliko financijskih kuća, pri čemu su dvije "u skladu s postavljenim kriterijima". Detalje o tim procesima objašnjava direktorica DAB-a Marija Hrebac.
Kada se može očekivati osnivanje nove agencije, što predviđa zakon koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine?
- Zakon predviđa transformaciju postojeće Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka u Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita. Riječ je, dakle, o usklađenju; u smislu terminologije štedni ulog zamjenjuje se širim pojmom depozit, a u smislu ovlasti briše se dio naziva koji se odnosi na sanaciju banaka. No, najvažnije je usklađenje u smislu financiranja sustava osiguranja, više se ne može i neće financirati na teret državnog proračuna i poreznih obveznika, nego isključivo na teret banaka, odnosno kreditnih institucija koje posluju u Hrvatskoj.
Što to znači za buduće funkcioniranje sustava?
- Sustav osiguranja depozita ili štednje nije nešto novo, postoji još od 1997. godine. Osim što je punoljetan, naš je sustav osiguranja depozita, usuđujem se reći, jako dobar. U protekle 22 godine, tijekom propasti 30 banaka, isplatili smo više od 5,4 milijarde kuna osiguranih depozita i time zaštitili više od 217 tisuća deponenata. Budući da sam osobno, kao potpredsjednica EFDI-a i članica izvršnog odbora IADI-a, aktivno uključena u rad europskih i svjetskih osiguravatelja depozita, mogu reći da smo definitivno među najboljim sustavima osiguranja u EU i svijetu. Mnoge države članice EU tek su od 2015. godine, nakon EU Direktive o sustavima osiguranja depozita, uspostavile nacionalne fondove za osiguranje depozita i počele prikupljati premije osiguranja od banaka. Hrvatska je uspostavila Fond osiguranja 18 godina ranije, zbog čega smo već danas u mogućnosti ispunjavati sve zahtjeve iz Direktive i naši deponenti ne moraju čekati 2024. godinu za ostvarenje idealnog sustava osiguranja. Tako su, primjerice, kod nas osigurane i fizičke i pravne osobe, bez obzira na veličinu poduzeća, i to do 100.000 eura, kao i bilo gdje u EU. Međutim, naša je najveća prednost to što DAB može početi s isplatama osiguranih depozita u roku od sedam dana od otvaranja stečaja neke banke, što će svim članicama EU biti obaveza tek od 2024. godine. Brzi rok isplate pokazali smo i tijekom proteklih osam godina kada je u stečaj otišlo pet kreditnih institucija.
Banke se s vama baš i ne bi složile, s obzirom na to da se žale kako je u Fondu osiguranja akumulirano znatno više od minimalno potrebne pokrivenosti od 0,8 posto, gotovo tri posto?
- Točno je da se banke često žale da je u Fondu osiguranja depozita akumulirano više od utvrđenog minimuma, ali pritom ne treba zaboraviti nekoliko činjenica. Prvo, EU Direktiva zahtijeva da financiranje sustava osiguranja trebaju snositi upravo oni koji preuzimaju određene rizike u poslovanju, a zbog čega može doći do njihove propasti i propasti depozita svih njihovih vjerovnika.
Nadalje, na samom početku, kad nije bilo uplaćenih premija od kreditnih institucija, proračun RH osigurao je sredstva kako bi se štedišama mogli isplatiti osigurani depoziti.
Dio tih sredstava nikad nije vraćen u proračun, stoga je važno istaknuti da dio postojećeg Fonda nisu samo sredstva i trošak banaka, nego i proračuna, odnosno poreznih obveznika. U ovom trenutku Hrvatski fond osiguranja depozita, u odnosu na strukturu i koncentraciju bankarskog tržišta, ima dobro postavljenu i dostignutu ciljanu razinu raspoloživih sredstava koja nam omogućava vrlo efikasan sustav zaštite deponenata. Namjera nam je da u vrlo bliskoj budućnosti, ako sve bude prema planu od siječnja 2021. godine, prestanemo prikupljati premije osiguranja od banaka.
To je velika novost, na koliko dugo?
- Nadam se trajno jer to bi značilo da više neće propasti niti jedna banka. Ali, najtočniji je odgovor do daljnjeg, odnosno sve dok u Fondu bude raspoloživih sredstava sukladno propisanom zakonskom minimumu. Primjerice, ako i kada dođe do propasti neke banke i isplate osiguranih depozita ili ako i kada Fond bude morao sudjelovati u nekoj od sanacija naših banaka, onda ćemo ponovo početi s prikupljanjem premija kako bismo ponovno dosegnuli minimalnu ciljanu razinu.
Što će to značiti za banke u smislu godišnje uplate premija?
- Prestanak uplata u Fond donijet će godišnju uštedu od oko 500 milijuna kuna.
Što će biti sa sredstvima koja je proračun uplatio u Fond i koliko ona iznose?
- Riječ je o iznosu većem od milijardu kuna. Međunarodni standardi o efikasnim sustavima osiguranja depozita, koje je usvojio Baselski odbor za superviziju, nalaže svakom sustavu osiguranja depozita da prije bilo kakve promjene premija osiguranja depozita mora vratiti inicijalna sredstva koja je neka država uplatila u Fond osiguranja. Stoga nam je namjera vratiti preostalu razliku sredstava koja su iz proračuna uplaćena u Fond, a nikad nisu vraćena u proračun.
Hoće li na kraju ostati dovoljno sredstava za osiguranje depozita?
- Navedeni povrat imat će utjecaj na dostignutu razinu raspoloživih sredstava, ali unatoč tome očekujemo da će ciljana razina Fonda biti dostignuta do kraja ove godine.