Kako su se banke i nadale, HNB je odlučio preispitati postojanje razloga za privremeno ograničenje isplate dividende i ukinuti ga prije kraja godine. U javnu raspravu pušten je prijedlog da se od 1. listopada ukine odluka o privremenom ograničenju raspodjela, a savjetovanje sa zainteresiranom javnošću provest će se do 24. rujna 2021. Na početku koronakrize HNB je bankama naložio zadržavanje dobiti ostvarene u 2019. godini, a potom je zatražio da se odluka produlji do kraja ove godine.
Priljev deviza
Sada ocjenjuje da više ne postoji potreba za ograničenjem raspodjela, ali napominje da će nastaviti pozorno pratiti izloženost rizicima, osobito kreditnom, kao i adekvatnost razine kapitala i politike dividendi svake pojedinačne institucije. Pojašnjavajući kako ukidanje uredbe ne znači da banke mogu raspolagati ostvarenom dobiti bez ikakvih ograničenja, u HNB-u dodaju da od banaka očekuju "da i dalje primjenjuju razboritu politiku dividendi". Razborita politika podrazumijeva onu kakvu su banke primjenjivale i u godinama prije izbijanja pandemije. "U pravilu, banke nastoje osigurati da im nakon isplata na raspolaganju i dalje ostaju zamjetni viškovi kapitala iznad minimalno propisanih regulatornih zahtjeva, koji će osigurati njihovu sigurnost i stabilnost, odnosno dugoročnu održivost poslovanja.
Na pitanje koliko trenutačno iznosi zadržana dobit bankarskog sustava koju bi strani vlasnici potencijalno mogli isplatiti kroz dividendu, u središnjoj banci nije se moglo dobiti odgovor, ali ako se to dogodi u kratkom roku, ističi da ne bi trebalo biti pritiska na slabljenje kune. - Trenutno su vidljivi postojani aprecijacijski pritisci na tečaj pod utjecajem iznimno dobrih ostvarenja turističke sezone kao i u robnoj razmjeni, a rastu i iznosi sredstava koja se povlače iz europskih fondova. Višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance tako bi trebao znatno nadmašiti prijašnja očekivanja, pa stabilnost tečaja ne bi trebala biti narušena isplatama dobiti koje bi se mogle očekivati s obzirom na dosadašnju praksu banaka - kažu u HNB-u. Također, odaju, isplate dividendi različitih banaka obično se vremenski ne podudaraju, "a ulazimo i u razdoblje početka povlačenja sredstava iz fonda Next Generation EU, što dodatno umanjuje potencijalne pritiske na deprecijaciju tečaja". U prvih pola godine dobit banaka iznosila je 2,6 milijardi kuna, 51,3 posto više nego u istom razdoblju lani, što znači da su od početka pandemije zadržale malo više od 5 milijardi kuna.
Loši krediti
Suprotno početnim očekivanjima, nije došlo do povećanja nenaplativih kredita, pa je njihov udjel u ukupnim kreditima čak i smanjen na kraju lipnja, na 5,1 posto sa 5,4 posto, koliko je iznosio krajem prošle godine. Tome je najviše pridonio pad udjela loših kredita poduzeća, koji se smanjio sa 12,5 na 11,6 posto, a u segmentu kućanstava blago se povećao broj onih koji ne mogu na vrijeme vraćati kredit, sa 7,09 na 7,14 posto.
U središnjoj banci sada ocjenjuju da su se okolnosti od donošenja odluke o neisplati dividende promijenile u dovoljnoj mjeri da se opravda njezino prijevremeno ukidanje. Uz ostalo, navode da je oslonac poduzeća na fiskalne potpore uvelike smanjen, a da su se izlasci poduzeća s tržišta zadržali na niskoj razini.