Pad kupovne moći kućanstava zbog inflacije, uglavnom potaknute cijenama energije i hrane, najviše je pogodio siromašnija kućanstava, a mjere koje su vlade poduzimale uglavnom nisu bile ciljane, pokazuju radovi koje je prezentirao Institut za javne financije, nakon objave u časopisu Public Sector Economics. "Učinak cijena hrane i energije bio je posebno snažan kod kućanstava s nižim dohotkom, u ruralnim područjima te u slučaju starijeg stanovništva. Mnoge vlade uvele su potpore kućanstvima i tvrtkama, a s obzirom na ukupne efekte, može se zaključiti da bi prednost trebale imati ciljane mjere", kazala je Emilia Soldani ekonomistica OECD-a, koja je predstavila rad "Pad kupovne moći: distribucijske implikacije rastuće inflacije".
Istraživanje je pokazalo da su određene kategorije kućanstava posebno pogođene upravo zato što što im veliki dio potrošnje odlazi na energiju i hranu, uz značajne razlike među zemljama. U razdoblju od godinu dana, između kolovoza 2021. i istog mjeseca 2022., procjenjuje se da je pad kupovne moći kućanstava bio u rasponu od tri posto u Japanu do 18 posto u Češkoj. Od 10 zemalja OECD-a koje su razmatrane u istraživanju, kupovna moć je znatnije pala i u Velikoj Britaniji, Danskoj i Italiji.
S obzirom na to da inflacija više opterećuje kućanstva s nižim prihodima i koja žive u ruralnom područjima, istraživanje upućuje na potrebu pažljivog ciljanja mjera potpore, bez obzira na njihovu administrativnu i logističku složenost. Razlog zašto vlade ipak pribjegavaju neselektivnim potporama, kako je kazao Dubravko Mihaljek iz Banke za međunarodna plaćanja, jest činjenica da u izvanrednim situacijama nemaju vremena za pažljivo osmišljavanje mjera. No, kada bi mjere bile ciljane, ukupni trošak za proračun svakako bi bio niži.
U samom istraživanju zaključuje se da izrazita heterogenost u izloženosti različitih kategorija kućanstava šokovima cijena hrane i energije sugerira upotrebu ciljanih mjera potpore. "Dobro osmišljena potpora dohotku može ograničiti opterećenje državnih proračuna jer daje cjenovne signale za uštedu energije i istodobno pruža financijski spas onima kojima je to najpotrebnije", stoji u radu koji potpisuju četiri autora, među kojima je ekonomistica. Dugoročno gledano, ističu, time se ujedno poboljšava otpornost na promjene cijena i olakšava pravednu tranziciju prema zelenijoj ekonomiji.
Rezultati naglašavaju i potrebu za razmatranjem ranjivosti koje se odnose samo na prihode, kao što su kvaliteta i područje stanovanja, a posebno u ruralnim područjima. No, i tom slučaju ukazuje se na teškoće u ciljanju potpora jer, primjerice, imućniji umirovljenici na selu mogu biti manje osjetljivi na rastuće cijene energije od mlađih ljudi koji traže posao u ruralnim područjima. Druga dimenzija koju smatraju da bi trebalo uzeti u obzir je kvaliteta stanovanja, na koju utječu energetska učinkovitost i pristup infrastrukturi, kao što je javni prijevoz. S obzirom na činjenicu da učinkovito ciljanje potpora može biti logistički i politički komplicirano, ono zahtijeva "detaljne i pravodobne podatke o obrascima potrošnje".