Ukrajinu mora ostati važna tranzitna zemlja za ruski plin, no Njemačka neće odustati od zajedničke izgradnje Sjevernog toka 2 s Rusijom. To su dvije najvažnije poruke njemačke kancelarke Angele Merkel s Ukrajinskog gospodarskog foruma u Berlinu, koje dolaze nakon najnovijeg zaoštravanja odnosa na relaciji Kijev-Moskva, ali i američkih prijetnji sankcijama zemljama koje se ne pridruže sankcijama Washingtona prema Rusiji.
- Treba pojačati pritisak na Rusiju zbog njezine politike prema Ukrajini, s mogućnošću otkazivanja ugovora o izgradnji Sjevernog toka 2 – poručila je njemačka kancelarka u intervjuu za Bild koji je objavljen nakon spomenutog foruma u Berlinu. Ipak, i u Bildu je izrazila spremnost Njemačke da dovrši izgradnju Sjevernog toka 2.
U osvrtu na najnovije istupe kancelarke Merkel o Sjevernom toku 2 i Rusiji, dio njemačkih medija ocjenjuje kako je kancelarka zapravo odbacila zahtjeve Washingtona da se zbog najnovijeg incidenta u Azovskom moru zaoštri njemačka politika prema Rusiji. Pritom citiraju izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa da je 'Njemačka pod potpunom kontrolom Rusije' te da 'NATO plaća zaštitu Njemačkoj od Rusije u koju Njemačka istodobno ulaže milijarde dolara'.
Njemački mediji dosta pozornosti, kad je u pitanju politika Bijele kuće stopiranja izgradnje Sjevernog toka 2, pridaju izjavama visokih dužnosnika Poljske, koju se smatra glavnim američkim saveznikom u Europi. Među ostalim, skreću pozornost na izjavu poljskog ministra vanjskih poslova Jaceka Czaputowicza da Sjeverni tok 2 nije samo ekonomski projekt već ima i vojnu dimenziju jer se njime, smatra Czaputowicz, mogu prenositi podaci.
I Angela Merkel, podsjećaju njemački mediji, priznala je kako se pri izgradnji Sjevernog toka 2 moraju, osim ekonomskih, uzeti u obzir i politički faktori. No, pritom je, navode, kancelarka mislila na potrebu da se Poljska i Ukrajina, zbog pogoršanih odnosa s Rusijom, ne isključe iz tranzita ruskog plina u Europu.
U svibnju ove godine počela je izgradnja Sjevernog toka 2 koji u dužini od 1224 kilometara povezuje plinsku infrastrukturu kod Sankt Petersburga preko Baltičkog mora s Njemačkom. Nositelj tog projekta je tvrtka u 50 postotnom vlasništvu Gazproma, ruskog energetskog diva koji je pod punom kontrolom predsjednika Vladimira Putina.