Uz postupno ukidanje epidemioloških restriktivnih mjera, rast gospodarstva u ovoj godini od 5 posto, rast osobne potrošnje i uvođenje eura 2023., može se očekivati i rast imovine svih sektora financijskih usluga. U tom, temeljnom scenariju, za mirovinske fondove procijenjen je porast neto imovine od 3,5 posto u ovoj godini i 6,3 posto u idućoj, "uglavnom zbog povoljnih uvjeta na tržištu rada i stabilnih neto uplata", navodi Hanfa u godišnjoj publikaciji Financijska stabilnost, koja prikazuje i rezultate ispitivanja otpornosti sektora financijskih usluga na moguće šokove, pri čemu iznosi temeljni i stresni scenarij.
U slučaju temeljnog scenarija, prinosi dobrovoljnih i obveznih mirovinskih fondova zadržali bi se u pozitivnom području. Imovina društava za osiguranje ove godine raste malo manje od 1 posto, a dogodine oko 2 posto. Neto imovina investicijskih fondova krajem ove i iduće godine u osnovnom scenariju raste nešto manje od 1 posto na godišnjoj razini, uz blago pozitivne prinose.
Domaće obveznice
Simulirani stresni scenarij zasniva se, pak, na mogućnosti globalnog prelijevanja brzorastućih cijena proizvodnje na potrošačke cijene i posljedični porast stope inflacije, zaokret u vođenju američke monetarne politike i rast referentnih kamatnih stopa, pogoršanje uvjeta financiranja, prelijevanje usporavanja američkoga gospodarstva na europsko, a potom i na hrvatsko gospodarstvo, uz rast stope nezaposlenosti, stagnaciju plaća i pad cijena nekretnina. "Budući da je domaće financijsko tržište pretežito pod utjecajem prelijevanja vanjskih šokova, nagla negativna reakcija inozemnih tržišta značajno bi se odrazila i na domaće obvezničke i dioničke indekse", objašnjavaju u Hanfi. Simulirani stresni uvjeti najmanje bi utjecali na neto imovinu mirovinskih fondova, koja bi u 2021. stagnirala (godišnja stopa promjene iznosila bi -0,2 posto) a u 2022. bi čak i porasla, za 4,8 posto, "ponajprije zbog pozitivnog neto priljeva sredstava". Ipak, zbog tržišnih turbulencija, navodi Hanfa, mirovinski fondovi mogli bi zabilježiti negativne prinose.
Za razliku od mirovinskih fondova, imovina društava za osiguranje smanjila bi se u obje godine, i to ubrzo nakon nastupanja uvjeta stresa. Razlog toga je što dominantan utjecaj na kretanje imovine tih društava u stresnom scenariju ima mogući rast prinosa na domaće državne obveznice s obzirom na njihovu visoku zastupljenost u portfeljima osiguratelja. Na imovinu društava za osiguranje negativno bi utjecala i promjena cijena udjela u investicijskim fondovima, kao i negativna kretanja na tržištu nekretnina, ali bi njihov doprinos bio znatno skromniji.
U istim bi uvjetima UCITS fondovi zabilježili smanjenje neto imovine za 3 posto ove i 1 posto iduće godine, "ponajprije zbog cjenovnih korekcija na obvezničkom i manjim dijelom dioničkom tržištu". Zbog negativnih tržišnih kretanja sve bi vrste investicijskih fondova zabilježile negativne godišnje prinose.
Negativni prinosi
Za stresni makroekonomski scenarij, ocjenjuju u Hanfi, mala je vjerojatnost nastanka, ali regulatoru, kao i samoj financijskoj industriji, omogućuje uvid u potencijalne rizike i moguće kanale destabilizacije financijskog sustava. "No, unatoč simuliranom stresu, kapitaliziranost društava za osiguranje i dalje bi bila na zadovoljavajućim razinama, a veličina negativnih prinosa mirovinskih i investicijskih fondova bila bi na razini prosječnog pozitivnog godišnjeg prinosa koji su fondovi ostvarivali u posljednjih desetak godina, čime bi izbrisala jednogodišnji rast vrijednosti udjela u domaćim fondovima u prosječnoj godini", objašnjava regulator. Analize se provode prema postojećem konceptu makrobonitetne politike koju je Europska unija postavila nakon svjetske financijske krize 2008.