Ruska državna kompanija i najveći svjetski dobavljač prirodnog plina Gazprom objavio je sedmodnevni remont plinovoda Turski tok počev od 21. lipnja za vrijeme kojeg plinovod neće biti u funkciji.
- Obustava transporta plina u Tursku za vrijeme radova na plinovodu dogovorena je sa svim zainteresiranim stranama - poručeno je iz Gazproma u priopćenju koje prenosi agencija Reuters.
Ova informacija stiže nakon što je prošlog tjedna Gazprom objavio da zbog "tehničkih problema" Njemačkoj i Italiji preko Sjevernog toka 1 šalje znatno umanjene količine plina. Njemačka i talijanska strana takvo su objašnjenje odbacile optužujući Moskvu da je potez političke naravi.
Turski tok povezuje rusku plinsku infrastrukturu s Turskom preko Crnog mora, a u funkciji je nešto više od dvije godine. Iz Turske spomenuti plinovod ima odvojke za Bugarsku i Srbiju, a planirano je i da se Mađarska priključi na Turski tok. Budući da je Hrvatska uvezana na mađarsku plinsku infrastrukturu plinovodima Slobodnica-Varosfold i Donji Miholjac-Dravaszerdahely, pripadajući energetski planovi naše države uzimali su u obzir i opskrbu plinom iz Turskog toka.
Godišnji kapacitet Turskog toka je 31,5 milijardi kubnih metara godišnje, s otprilike podjednakom godišnjom opskrbom Turske, kao jednog 'kraka' plinovoda, te Bugarske i Srbije kao zajedničkog tržišta drugog 'kraka'. Za usporedbu, godišnji kapacitet Sjevernog toka 2, plinovoda koji povezuje Rusiju i Njemačku čiji je dovršetak stopiran zbog ruske agresije na Ukrajinu, je 55 milijardi kubnih metara godišnje, dok se preko Ukrajine u Europsku uniju iz Rusije doprema oko 140 milijardi kubnih metara plina godišnje.
Turski tok dobio je na važnosti nakon propasti ideje izgradnje plinovoda Južni tok kojim bi ruski plin najkraćim putem dopreman u Bugarsku i Srbiju, a zatim dalje u srednju Europu, s godišnjim kapacitetom od 63 milijarde kubnih metara. Od Južnog toka odustala je 2014. Bugarska nakon velikih pritisaka iz Bruxellesa i Washingtona, pa se Rusija okrenula plinskoj suradnji s Turskom.
Iako su pregovori o Turskom toku otvoreni odmah nakon odustajanja od Južnog toka, projekt je bio 'na ledu' zbog zategnutih odnosa Moskve i Ankare. Odnosi Rusije i Turske prvo su zahladili zbog rušenja ruskog borbenog zrakoplova 'Su-24' 2015. projektilima turske protuzračne obrane, a zatim i zbog atentata na ruskog veleposlanika u Ankari Andreja Karlova krajem 2016. koji je počinio bivši pripadnik turske policije.
Rusija je preko svega prešla i 2017. intenzivirala dogovor Gazproma i turske energetske kompanije Botas o izgradnji plinovoda dužine 930 kilometara. Najveći dio posla na polaganju cijevi u Crno more odrađen je 2018., a prvi kubni metri plina Turskim tokom potekli su u siječnju 2020.
I Sjeverni tok 2 i Turski tok, kao i propali Južni tok, Rusija je osmislila 2014. kako bi se u dobavi plina u Europsku uniju i na Balkan zaobišla Ukrajina. Naime, nakon državnog udara u Ukrajini 2014. u kojem je s mjesta predsjednika države uklonjen Viktor Janukovič Moskva je procijenila da će s novim vlastima u Kijevu suradnja biti sve teža, a na kraju se odlučila i na pokušaj vojnog slamanja prozapadnih vlasti u Ukrajini u ratu koji još uvijek traje.