Prošle rekordne turističke sezone dnevna potrošnja turista bila je 98 eura, s time da se na Jadranu trošilo 97 eura po danu, a na kontinentu 115 eura. To je čak 18 posto više nego 2017. godine, a čak 213 posto više nego daleke 1997. godine. Do tih su podataka došli znanstvenici s Instituta za turizam koji su po prvi put radili istraživanje „Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj – TOMAS HRVATSKA 2019“ za područje cijele Hrvatske, i to ne samo u ljetnim mjesecima na uzorku od 13.582 ispitanika u hotelima, hostelima, kampovima i obiteljskom smještaju u 143 mjesta diljem Hrvatske, a obuhvaćeni su domaći gosti i gosti s 24 najvažnija emitivna tržišta.
- Istraživanje je po prvi put trebalo obuhvatiti cjelogodišnju turističku potražnju jer su se podaci trebali prikupljati od svibnja 2019. do svibnja 2020. godine. Međutim, prikupljanje podataka je zaustavljeno u ožujku 2020. godine uslijed pandemije uzrokovane novim koronavirusom i, posljedično, ograničenja mobilnosti ljudi diljem svijeta, naveli su znanstvenici.
Prema tom istraživanju, koje bi nam možda nešto više moglo govoriti o trendovima hrvatskog turizma da nas kao i ostatak svijeta nije pogodila korona kriza, najveća je potrošnja očekivano u hotelima (142 eura na dan), a slijede ih gosti u obiteljskom smještaju (88 eura), hostelima (78 eura) i kampovima (68 eura). Najviše se troši na smještaj - 54%, 17% na uslugu hrane i pića izvan smještajnog objekta, a 29% na sve ostale usluge, podjednako u obje regije. Najmanje troše gosti iz Bosne i Hercegovine - 67 eura prosječno, a najviše Japanci - 206 eura. Uz goste iz Japana, natprosječno troše i gosti iz SAD-a (174 eura), Republike Koreje (157 eura), Kine (150 eura) i ostalih azijskih zemalja (155 eura), Velike Britanije (143 eura), Švicarske (118 eura), skandinavskih zemalja (115 eura), Španjolske (107 eura), Francuske (107 eura), Austrije (102 eura), Belgije (102 eura) i Srbije (100 eura).
Očekivano i dalje je najveći interes turista koji dolaze u Hrvatsku more – 81 posto te priroda - 56 posto. Kada govorimo o kontinentu kojega se prvi put na ovaj način analizira, najzastupljeniji motivi dolaska su priroda (32%) i touring (26%). Znanstvenici su primijetili da se od 1997. godine, kada su se počela raditi ova istraživanja, smanjila važnost „odmora na moru“, ali zato raste interes za novim iskustvima i doživljajima te gastronomijom.
Iznimno zadovoljni turisti
Turisti koji dolaze u Hrvatsku iznimno su zadovoljni svime što ih je ovdje dočekalo i kako su proveli odmor. Posebno ih oduševljavaju ljepote prirode i krajolika, ljepota mjesta, osobna sigurnost, atmosfera i ugođaj te gostoljubivost lokalnog stanovništva. To su i najbolje su ocijenjeni elementi ponude Hrvatske. Visoko su ocijenjeni uređenost mjesta, čistoća, opremljenost i uređenost plaža, smještajni objekt, ekološka očuvanost, prometna dostupnost destinacije, gastronomska ponuda, informacije u destinaciji, pješačke staze i mogućnost kvalitetnog kretanja pješice u destinaciji, prilagođenost destinacije djeci, označavanje znamenitosti te ponuda kulture i umjetnosti. Interesantno je da u odnosu na 2017. godinu, raste stupanj zadovoljstva većinom elemenata ponude, posebno gostoljubivošću lokalnog stanovništva, pješačkim i biciklističkim stazama, informacijama u destinaciji, ponudom kulture i označavanjem znamenitosti.
Nije sve bajno
No, nije sve bajno. Turisti koji su lani bili na kontinentu nisu zadovoljni ponudom zabave, prilagođenosti destinacije osobama s posebnim potrebama, biciklističkim rutama i stazama te informacijama u zaštićenim prirodnim područjima. Na Jadranu im smeta prometom u mjestima, slaba ponuda zabave, prilagođenosti destinacije osobama s posebnim potrebama i mogućnostima za kupnju. Manjem broju turista – između 6 i 8 posto anketiranih, smetala je gužva na plaži ili na javnim površinama, neprimjereno odloženo smeće, nemogućnost razdvajanja otpada, neugodni mirisi iz kontejnera i buka.
Gosti koji dolaze u Hrvatsku su lojalni, pokazuje istraživanje. Naime, više od pola anketiranih već je posjetilo Hrvatsku tri ili više puta, a 33 posto njih su prvi puta odabrali Hrvatsku. Lojalniji od prosjeka su gosti kampova – među njima je 74% onih koji su u Hrvatskoj bili već tri ili više puta. Gosti kampova su izrazito vjerni i destinaciji – njih 52% je tri ili više puta boravilo u destinaciji u kojoj su anketirani.
Autodestinacija
I dok se nekad dešavalo da bi gosti dolazili na lice mjesta i spontano tražili smještaj, toga gotovo više nema. Lani je čak 96 posto njih unaprijed rezerviralo hotel, apartman, hostel ili smještaj u kampu. Čak 73 posto njih dolazi automobilom, i to je trend koji se nije mijenjao u zadnjih 20 godina. Hrvatska je uvjerljivo autodestinacija. Samo 19 posto njih dolazi avionom, a šest posto autobusima. U prosjeku gosti u hrvatskim destinacijama ostvare 7,3 noćenja, odnosno na Jadranu gosti ostvari 7,6 noćenja, dok u kontinentalnoj Hrvatskoj ostvare 2,9 noćenja. U odnosu na 1997. godinu smanjuje se brod noćenja u destinaciji što znači da gosti preferiraju kraće boravke.
Svi ovi podaci bili bi itekako korisni za daljnje planiranje turističkog razvoja, ponude, formiranje cijena i slično da se ove godine nije dogodio veliki poremećaj na turističkom tržištu gdje je opet Hrvatska zbog sigurnosti, ali i svoje blizine glavnim tržištima profitirala. No, hoće li se ove brojke održati, kakvi će biti novi trendovi, to zasad još nitko sa sigurnošću ne može reći. Hoće li se cijene snižavati, kako će konkurencija reagirati, kakva će biti sigurnost, sve su to pitanja koja more turstički sektor u ovom trenutku. Dakle, dok je 2020. bila poprilično nesigurna godina od koje se malo očekivalo, sa strepnjom se očekuje i iduća. Ona bi mogla pokazati neke sasvim nove trendove.