bikini statistika

Najveća prosječna plaća 13.227 kuna, u jednom sektoru rasla velikih 13 posto

Mali su rast imale plaće u turizmu. A samo u administrativnim djelatnostima i financijama plaće su pale
 Marko Todorov/Cropix

Da su informacije i komunikacije trenutačno najatraktivniji sektor, koji predvodi oporavak, pokazuju i podaci o plaćama: u godinu dana prosječno su rasle 12,9 posto, a u dvije godine 18,6 posto. Neto plaća zaposlenih u tom sektoru, prema podacima DZS-a, u ožujku je iznosila 10.404 kune, 1.191 kunu više nego u istom mjesecu lani, i 1.632 kune više nego dvije godine ranije. Pritom su najveću plaću u ožujku, čak trećinu veću nego u veljači (9826), imali oni koji rade u kategoriji "informacijske uslužne djelatnosti" (obrada podataka, usluge poslužitelja, internetski portali, djelatnosti novinskih agencija): iznosila je 13.227 kuna. Čemu mogu zahvaliti toliki rast, teško je znati, ali u pojedinim djelatnostima, poput telekomunikacija i financija, uobičajeno je da su plaće u nekom mjesecu, najčešće ožujku, znatno veće nego u ostalim mjesecima. To se povezuje s isplatama oporezivih primitaka, kao što su različite nagrade (bonusi) i naknade iznad 5000 kuna. Tako je u telekomunikacijama prosječna neto plaća u ožujku iznosila 12.463 kune, a u veljači 10.368 kuna. Računalnim programerima, pak, istodobno se neznatno smanjila, s 11.400 kuna na 10.630 kuna. No, ukupnom trendu rasta plaća u ICT sektoru pridonijela je povećana potražnja za zaposlenima (4,8 posto na godišnjoj razini) kao i smanjenje poreza na dohodak.

image
bs 1

Zavidan rast zaposlenosti bilježi i građevinarstvo, 4,7 posto ili 8158 osoba, ali njihove su plaće rasle znatno sporije. U ožujku je prosječno iznosila 5764 kuna, 6,9 posto ili 373 kune više nego prije godinu dana. Postoje pretpostavke da se dio primanja u tom sektoru isplaćuje na ruke, ali kako trebaju radnu snagu, računa se da će poslodavci morati nuditi i veća primanja. Inače, najniža plaća u zemlji isplaćena je u proizvodnji odjeće, 4387 kuna. Osim ICT-a, ubrzani rast plaća imali su obrazovanje i zdravstvo, devet posto. Tome su pripomogli rast osnovice nakon pregovora Vlade i sindikata, porezne izmjene, ali i isplate u zdravstvu nakon sudskih presuda.

Slijede stručne znanstvene i tehničke djelatnosti s 8,4 posto, a visinom plaće u tom sektoru predvodi promidžba (reklame, propaganda) s 10.680 kuna, te znanstveno-istraživački razvoj, 10.386 kuna. U prosjeku, neto plaća u godinu je dana rasla 6,3 posto ili 452 kune, i u ožujku je iznosila 7138 kuna. Ispodprosječni rast, među ostalim, imale su turističke djelatnosti, a plaće su pale samo u financijama i administrativnim djelatnostima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. travanj 2024 17:22