Potrošnja plina u Europi je u prvih osam mjeseci ove godine smanjena za 10 posto u usporedbi s istim razdobljem lani, a na to je najviše utjecao čak 15-postotni pad potrošnje u industrijskom sektoru jer su tvornice ograničavala proizvodnju, stoji među ostalim u najnovijem izvještaju Međunarodne agencije za energju (IEA). Za 2023. godinu se, uslijed visokih cijena, predviđa smanjenje ukupne potražnje od četiri posto, ali ta će brojka ovisiti o potencijalnim daljim Gazpromovim smanjenjima isporuka.
Snažan pad opskrbe ruskim plinom u Europi dobrim je dijelom ove godine bio nadomješten rekordnim uvozom ukapljenog prirodnog plina (LNG), koji je u odnosu na 2021. godinu porastao 65 posto, kao i opskrbom iz plinovoda iz Norveške te drugih zemalja, poput Azerbajdžana (u prvih osam mjeseci ove godine uvoz plina iz te zemlje je porastao 50 posto). No, dodatne europske potrebe za LNG-om ove zime dovest će do pritiska na ostale kupce, posebno one u Aziji, pri čemu bi hladnija zima u tom dijelu svijeta mogla ograničiti mogućnosti dobave za Europu, piše IEA. Inače, u azijsko-pacifičkoj regiji je ove godine potražnja za ukapljenim prirodnim plinom pala za sedam posto, što je istodobno pozitivno utjecalo na opskrbu europskog plinskog tržišta. Top tri izvoznika LNG na svijetu su SAD, Katar i Rusija, u prvih osam mjeseci ove godine je globalna trgovina tim plinom narasla šest posto usporedbi s istim razdobljem 2021. godine, a u rastu izvoza je dominirao SAD.
Otpornost u slučaju prekida isporuke iz Rusije
IEA je objavila i analizu o otpornosti europskog tržišta plina u slučaju potpunog prekida isporuka iz Rusije od 1. studenog, kada je Europa najranjivija jer skoro polovica potrebnih količina prirodnog plina ide u tom razdoblju na grijanje kućanstava i industrije. Pokazalo se da bi u slučaju prekida isporuke Rusije ruskog plina, a ne bude li potražnja za plinom u EU smanjena, europska podzemna skladišta veljaču dočekala na razini ispod 20 posto popunjenosti i to pod pretpostavkom da opskrba ukapljenim prirodnim plinom cijelo vrijeme ostane rekordna. Dogodi li se pak poremećaj i ospkrba LNG bude niža, skladišta će veljaču dočekati na pet posto. Pad na te razine će značiti prekide u opskrbi u slučaju da se pri kraju europske zime dogode znatna zahlađenja, kao što se dogodilo u ožujku 2018. godine.
Smanjenje potrošnje
Zaključak je da se u zimskom razdoblju potrošnja plina mora smanjiti za devet posto u odnosu na uobičajene razine u zadnjih pet godina kako bi se razina plina u skladištima održala na 25 posto u slučaju manje opskrbe LNG-om, a da bi se skladišta održala na 33 posto bila bi potrebna zimska redukcija potrošnje od 13 posto. "Stoga su smjere štednje plina krucijalne za minimiziranje povlačenja plina iz skladišta te da se zalihe održe na adekvatnoj razini do kraja sezone grijanja", poručuju iz IEA. To je također bitno, dodaju, jer veća popunjenost skladišta na kraju zime će značiti i manje utiskivanja plina tijekom ljeta iduće godine, što bi potencijalno smanjilo i tenzije na plinskom tržištu.
Da podsjetimo, EU je ljetos usvojila cilj postizanja 15-postotne dobrovoljne štednje plina u razdoblju od 1. kolovoza ove godine do 31. ožujka iduće godine u odnosu na petogodišnji prosjek. Ipak, kako je nekoliko članica ishodilo za sebe iznimke te su za cilj postavile niže ciljeve redukcije, procjena je da bi potražnja za plinom mogla biti ukupno smanjena 11 posto (ili malo iznad 30 milijardi prostornih metara) u odnosu na isto razdoblje 2021./2022. godine.