Veliki izvoznici hrane u svijetu, Argentina i Rusija, suočeni su sa snažnim rastom cijena, pa nositelji politike posežu za mjerama kojima taj trend žele zaustaviti. Vlada Argentine optužila je poljoprivrednike da su glavni pokretači rasta inflacije u zemlji, koja je u prosincu bila četiri posto veća nego u studenom. Da bi zaustavila poskupljenje hrane, namjeravala je podići carine na izvoz poljoprivrednih proizvoda, ali poljoprivrednici su je ipak uspjeli uvjeriti da nije problem u njima, nego u opskrbnom lancu. Stoga zasad neće biti povećanja izvoznih poreza ni novih intervencija, ali ministar poljoprivrede Luis Basterra jasno je poručio da žele osigurati "cjenovno pristupačnu hranu na argentinskim stolovima". Argentina je najveći svjetski izvoznik sojina ulja i stočne hrane od soje te je među vodećim međunarodnim dobavljačima pšenice i kukuruza. Rusija, još jedan veliki izvoznik žitarica, također je najavila da će od sredine veljače ograničiti izvoz kako bi obuzdala poskupljenje hrane. Hrvatski izvoznici žitarica također su tijekom pandemije ostvarili znatno veće prihode nego godinu prije; izvoz poljoprivrednih proizvoda povećan je gotovo za četvrtinu.
Podaci UN-a pokazuju da je cijena hrane na globalnoj razini od svibnja do kraja prošle godine rasla 18 posto i dosegnula najvišu razinu u proteklih šest godina. Do snažnog rasta sirovina, od žitarica do palmina ulja, došlo je zbog brojnih faktora, kao što su loše vrijeme, poput suše koja prijeti usjevima u Južnoj Americi, vladine mjere za zaštitu opskrbe hranom te povećana potražnja, osobito u Kini. UN ujedno procjenjuje da će globalne cijene hrane nastaviti rasti i u 2021. godini. Loše su to vijesti za kućanstva kojima je kriza potaknuta covidom-19 već smanjila budžete, ali još više za siromašne zemlje.
Sadašnji skok cijena hrane uvelike podsjeća na krizu otprije desetak godina, kada je došlo do snažnog poskupljenja, političke i ekonomske nestabilnosti u svijetu. No, cijene su ipak daleko od tadašnjih rekorda i ekonomisti vjeruju da se neće ponoviti prošla kriza, ali ne isključuju postupni rast inflacije. Kako je pandemija rezultirala poremećajima, u smislu protoka robe i pristupa radnoj snazi, ne rastu samo cijene hrane nego i prometa, tehnološke opreme, kompjutora, pametnih telefona... Najveću prijetnju rastu inflacije, čini se, pojedini ekonomisti vide u ogromnim fiskalnim stimulansima koji se očekuju u SAD-u. q