Prvi put nakon 11 godina Europska središnja banka podigla je tri ključne kamatne stope za 50 baznih bodova, više nego što je prije najavljivala i više nego što su tržišta očekivala, premda je na jače stezanje monetarne politike već upućivala lipanjska inflacija u eurozoni od visokih 8,6 posto.
Kako depozitna kamatna stopa više nije minus 0,5 posto, već je na nuli, banke više neće plaćati "penale" ako drže novac na računu ESB-a. Negativna kamatna stopa uvedena je 2014. godine kako bi se banke potaknulo da odobravaju kredite, umjesto da ga drže kod središnje banke.
Također, glavna stopa refinanciranja više neće biti na nuli, već 0,5 posto, a kako se trošak rasta kamatnih stopa ne bi najviše prevalio na pojedine zemlje eurozone, ECB je istodobno odobrio novu shemu kupnje obveznica. Uvođenjem mahanizma za zaštitu transmisije (Transmission Protection Instrument) planira se osigurati fleksibilan otkup dospjelih državnih obveznica. Cilj je ograničiti porast troškova zaduživanja i pretjeranu fluktuaciju prinosa na državne obveznice zaduženijih zemalja europodručja, kao što su Italija, Španjolska i Portugal.
Udahnuti život
Upravno vijeće ESB-a, rekla je njegova predsjednica Christine Lagarde, jednoglasno je odobrilo novi instrument. Također, važući prednosti i nedostatke povećanja kamatnih stopa za 50 baznih bodova, kazala je, na kraju su se svi usuglasili da je primjereno poduzeti veći korak prema izlasku iz negativnih kamatnih stopa. Cjenovni pritisci šire se na više sektora i očekuje se, naglasila je Lagarde, da će inflacija ostati "neželjeno visoka zbog stalnih pritisaka cijena energije i hrane".
Ipak, cijene energije trebale bi se stabilizirati, a uska grla u opskrbnom lancu u nekoj fazi smanjiti. Pozitivne reakcije tržišta na odluke ECB-a nisu izostale, a uključivale su i jačanje eura. Kako je istaknuo Chris Beauchamp, glavni tržišni analitičar IG Group, ECB je udahnuo novi život euru svojim iznenadnim povećanjem stope od 50 baznih poena, a novi mehanizam za borbu protiv krize upućuje na to da je središnja banka ozbiljna u suočavanju s dvostrukim izazovima.
Iako se očekuje da će uvođenje novog instrumenta djelovati "antifragmentirajuće", ostaje upitno koliko će pomoći Italiji u kojoj je dan počeo s ostavkom premijera Maria Draghija i bijegom ulagača iz talijanskih obveznica. "To je veliki udarac za sposobnost Italije da provede politike i reforme u kratkom roku. Bit će kašnjenja i smetnji s prijevremenim izborima, a najvjerojatnije neće biti proračuna do kraja godine", rekao je za Reuteres Lorenzo Codogno, voditelj LC Macro Advisersa i bivši visoki dužnosnik talijanskog ministarstva financija. U ranom trgovanju, referentni prinosi na desetogodišnje talijanske obveznice skočili su preko 20 baznih bodova, a talijanske dionice zabilježile su pad od 1,8 posto.
Deset godina nakon što je Draghi kao prvi čovjek ECB-a obećao da će učiniti sve što je potrebno da bi spasio euro, u sličnoj situaciji našla se i njegova nasljednica Christine Lagarde. Kako bi izbjegla novu krizu, kazao je Neil Shearing, glavni ekonomist u Capital Economicsu, mora dati slično obećanje.
Varijabilne stope
Što bi podizanje referentnih kamatnih stopa ESB-a moglo značiti za hrvatske građane i gospodarstvo? Guverner HNB-a Boris Vujčić smatra da taj korak trenutno neće imati nikakav značajan utjecaj jer je očekivan i koincidira s ulaskom Hrvatske u eurozonu, koji ima suprotan efekt, odnosno smanjuje troškove financiranja i kamatne stope. Ujedno je podsjetio kako će se bankama do prosinca smanjiti stopa obvezne pričuve i ukinuti obveza vezana za minimalno potrebna devizna potraživanja, čime im se oslobađa 34,2 milijarde kuna i pet milijardi eura.
Eliminirajte rizike
"To će bankama smanjiti troškove financiranja, pa već i one najavljuju da, bez obzira i na trenutni porast euribora, neće povećavati kamatne stope", kazao je. No, ako se ciklus podizanja kamatnih stopa u eurozoni nastavi i u rujnu te listopadu, dodao je, u jednom je trenutku moguće da se dogodi "prelijevanje na varijabilni dio". Ipak, ne očekuje da će on biti značajan u smislu troška za građane.
Po simulacijama HNB-a, porast referentne kamatne stope za jedan postotni bod nosi prosječan trošak stambenog kredita godišnje od oko 1800 kuna, a gotovinskog oko 400 kuna. K tome, dodao je Vujčić, kamatne stope poduzećima u Hrvatskoj i dalje padaju i na povijesno su najnižim razinama, čemu doprinosi i činjenica ulaska u eurozonu.
"Da ne ulazimo sada u eurozonu, kamatne stope već bi sada bile znatno više", ponovio je Vujčić, a kao primjer navodi zemlje EU koje ne idu u eurozonu, poput Poljske, Mađarske, Češke i Rumunjske, gdje su kamatne stope "bitno više". Da nismo u poodmakloj fazi uvođenja eura, slaže se i ministar financija Marko Primorac, "kamate bi bile još i veće". Građanima i poduzećima poručio je da pokušaju u što većoj mjeri eliminirati postojeće rizike, pa ako imaju kredit s varijabilnim kamatnim stopama, ako je moguće, da ih fiksiraju.