Iako je Hrvatska i dalje najbliži i najsigurniji Mediteran za ključna emitivna tržišta, turistički sektor je u pripremi sljedeće sezone izložen izazovima poput gospodarskog usporavanja diljem EU, očekivanog agresivnijeg tržišnog nastupa mediteranske konkurencije, dodatnom inflacijskom rastu troškova koji nagriza profitabilnost, ali i pritisku nužnog povećanja ulaganja u održivost i kvalitetu kako bi održali korak s konkurencijom. Nakon uspješnog prolaska kroz krizne godine, ulazimo u razdoblje nužne transformacije domaćeg turizma prema održivijem turizmu koji ne stremi daljnjem povećanju turističkog prometa u samoj špici sezone već privlačenju turističkog prometa čitave godine te stvaranju veće dodane vrijednosti za lokalne zajednice i za čitavo gospodarstvo, a za to je potrebno stvoriti kvalitetan regulatorni okvir i značajnije potaknuti ulaganja u tom smjeru. Glavni su to zaključci vodećih ljudi hrvatskog turizma okupljenih na 25. Kongresu hotelijera u organizaciji Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske, a kojemu je nazočila i Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.
Kako je prezentirao Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, kumulativni podaci od početka godine do 20. studenog pokazuju da se Hrvatska sa 20,1 milijun turističkih dolazaka (+9 posto u odnosu na 2022., tj. promet na razini 2019. godine) i 106,5 milijuna turističkih noćenja (+3 posto u odnosu na 2022., tj. promet na razini 2019. godine), uspjela vratiti na razinu turističkog prometa iz predkrizne 2019. godine, što je uspjelo svega 42 posto destinacija u svijetu i 50 posto europskih destinacija. Gledano prema noćenjima, sve vrste organiziranog smještaja zabilježile su rast u odnosu na 2022. pri čemu hoteli imaju najveću stopu rasta od 7,2 posto. Uspoređujemo li pak u odnosu na 2019., najveću stopu rasta noćenja, od 12,5 posto, zabilježili su kampovi, dok su hoteli u minusu od 4,9 posto. No, i statistika pokazuje koliko je važno ulagati u kvalitetu i koliko se ona sve više traži na tržištu jer su hoteli viših kategorija ostvarili rast prometa u odnosu na 2019., i to konkretno hoteli s 4 zvijezdica rast od 1 posto, a hoteli s 5 zvijezdica 3 posto više noćenja.
”Iza nas je zahtjevna, ali i uspješna turistička godina. Uspjeli smo se fizičkim prometom vratiti na razinu 2019. godine. Zahvaljujući dobrim poslovnim odlukama i konkurentnosti turističke kompanije su ostvarile snažan rast prihoda, no zbog rasta troškova nismo izbjegli dodatan pad profitnih marži kod velikog broja turističkih kompanija. Iako možemo biti oprezni optimisti u očekivanjima za sljedeću sezonu, moramo što prije početi rješavati aktualne izazove sektora. Paralelno sa provođenjem pozitivnog okvira koji je zacrtala Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine te definirao Zakon o turizmu, a koje idu smjeru kvalitetnijeg planiranja održivog razvoja destinacija, posebno u priobalnom dijelu zemlje, moramo riješiti pitanje turističkog zemljišta, i to definiranjem održive cijene zakupa tog zemljišta, riješiti izazove u primjeni Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama te uložiti dodatan napor u rješavanje problema nedostatka radne snage. Srednjoročno je jedan od najvećih izazova domaćeg turizma overturizam i tu moramo uz napore u boljem prostornom planiranju donijeti promjene i u domeni porezne politike, ali i kvalitetno potaknuti gradnju objekata više dodane vrijednost, prije svega hotela”, izjavio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.
Problem overturizma u sve većem broju destinacija naglasili su i ostali govornici. Prema podacima HTZ-a samo ove godine je registrirano 81 tisuća novih kreveta u smještajnim objektima svim vrsta (50 tisuća komercijalnih kreveta više u odnosu na 2022. godinu i 31 tisuća više u nekomercijalnom segmentu). U proteklih manje od 20 godina Hrvatska je udvostručila broj turističkih kreveta, na njih gotovo 2 milijuna, dok je infrastruktura minimalno napredovala. Pritom je udio hotelskih kreveta pao na 9,5 posto ukupnih smještajnih kapaciteta, što je daleko najnepovoljnija struktura na Mediteranu. Kako je ocijenio Željko Kukurin, predsjednik Uprave Valamar Riviere, novi Zakon o turizmu dobar je za početak promjena u turizmu koje bi zaustavile problem overturizma. Kukurin je generalno stanje održivosti u Hrvatskoj ocijenio kvalitetnim, s obzirom da kao zemlja nemamo problema sa zelenom energijom ili ugljičnim otiskom, no problem nekontrolirane gradnje nekretnina za kratkoročni turistički najam generira sve veće probleme u nizu lokalnih zajednica, i tim problemom se moramo početi aktivnije baviti u narednom razdoblju.
Na panel diskusiji ”Industry leaders panel: Održiva budućnost hrvatskog hotelijerstva - izazovi i prilike” na kojoj su sudjelovali Zrinka Bokulić, predsjednica Uprave Aminessa, Dino Sokol, izvršni direktor Sunce hotela te Ivan Safundžić, član Uprave Jadran d.d. iz Crikvenice naglašeno je da su domaće turističke kompanije ove godine tek uspjele uspjele pokriti gubitke iz pandemijske 2020. godine. Financijsko stanje sektora uzrokovano Covid krizom zajedno s nastavkom očekivanog inflacijskog rasta troškova i zaoštravanja uvjeta financiranja ograničava pokretanje novog investicijskog ciklusa koji je nužan da u turizmu zadržimo konkurentnost. Sudionici su spomenuli da bespovratna sredstva koja očekuju u sklopu NPOO programa predstavljaju određen poticaj investicijama, no za veće investicije nužni su dodatni poticaji, bilo u obliku novih bespovratnih linija ili drugih oblika poticaja.
Vodeći ljudi turizma u planiranje sljedeće sezone prema sadašnjim najavama i prvim impulsima s tržišta ulaze s opreznim optimizmom. Prema očekivanjima koje je podijelio HTZ naša regija južna Europa će sljedeće godine zabilježiti najniži rast turističkog prometa u Europi, projiciranih 8,4 posto, no najveći dio tog rasta se očekuje da će se raspodijeliti na velika tržišta koja se još nisu vratila na predpandemijsku razinu, poput Italije, koja je u broju dolazaka ove godine završila u minusu od 11 posto u odnosu na 2019.
Turizam nije samo industrija koja generira relativno visok udio u BDP-u Europe, turizam je način zadržavanja našeg načina života na ovim prostorima, zaključio je Alexandros Vasilikos, predsjednik europskog udruženja HOTREC koji je pozvao okupljene turističke lidere na ubrzanu digitalizaciju koja će izmijeniti način rada i organiziranja posla, no nužna je kako bi industrija privukla mlade ljude, kao turiste i kao zaposlenike.
Na 25. Kongresu hotelijera po prvi su puta dodijeljene nagrade za najbolje direktore hotela, a nagrađene je izabrao stručni žiri UPUHH-a. Nagrade su dodijeljene u suradnji sa prestižnim švicarskim sveučilištem Le Roche. U kategoriji za najbolju direktoricu hotela s 5 zvjezdica za 2023. godinu nagrađena je Larisa Brljafa iz Maistre, direktorica hotela Lone. Za najboljeg direktora hotela s 3 ili 4 zvjezdice za 2023. godinu proglašen je Mateo Žiković, iz Aminess Hotels & Resorts, direktor hotela Maestral. Žiri je dodijelio i posebnu nagradu za posvećenost kvaliteti usluge, a nju je osvojila Belinda Božanja iz Valamar Riviere, direktorica hotela Argossy.
Također, u UPUHH-u su obilježili 30 godina postajanja Udruge, a posebna priznanja za doprinos udruzi i struci dodijeljena su prvom predsjedniku HUH-a, Francu Palmi, dugogodišnjem predsjedniku udruge u tri mandata, Ivanu Šoriću, posebno priznanje dobio je profesor Zdenko Cerović, a priznanje je dobio posthumno i Anđelko Leko.