U vremenima krize više nego ikada trebamo konkretan transfer znanosti u gospodarstvo, čime izravno pridonosimo učinkovitoj zelenoj tranziciji i razvoju domaće industrije, rekao je to otvarajući kongres Summit energetske demokracije, predsjednik SED-a, profesor Vladislav Brkić, dekan Rudarsko - naftno - geološkog fakulteta u Zagrebu.
Tom je prigodom kazao kako je iznimna odgovornost biti na čelu ovako važnog skupa koji se bavi temama koje izravno oblikuju naš svakodnevni život, osobito u ovim, nimalo lakim vremenima drastičnog povećanja cijena svih energenata.
- Jednako tako čast mi je predvoditi skup koji su utemeljili iznimni stručnjaci dr.sc. Goran Granić i prerano preminuli profesor Slavko Krajcar, rekao je profesor Brkić.
Nema alternative
Nakon pandemijske stanke, SED je u Puli ponovno okupio poslovne lidere, kreatore politika, stručnjake i znanstvenike širokog spektra interesa, koji su raspravljali o temama koje oblikuju i provode energetsku tranziciju.
- Održivost jednostavno nema alternativu, a zelena je tranzicija naš jedini izbor, zaključila je Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK napomenuvši kako cijene energenata neprekidno rastu te je iznimno nezahvalno predviđati posljedice.
- Više nego ikada ranije potrebna nam je diverzifikacija i ubrzanje procesa vezanih uz izdavanje dozvola za obnovljive izvore energije. Naša su sveučilišta predvodnici u razvoju novih održivih tehnologija te ulaganje u znanost jamči ubrzani razvoj domaće industrije, zaključila je Šćulac Domac.
- Svijet se ubrzano razvija i kao nikada do sada raste broj istraživanja i tehnoloških inovacija stvarajući prilike za milijarde ljudi. Sav taj rast nužno zahtijeva i energiju. Zbog opravdanih zahtjeva za smanjenim okolišnim otiskom, energija već sada treba biti proizvedena i isporučena na nove načine. Uz pandemiju i aktulnu geopolitičku situaciju, klimatske su promjene najveći izazov našeg doba. Aktualna je postpandemijska kriza ujedno i prilika da osmislimo novi gospodarski model uz već započetu energetsku tranziciju, naglasio je predsjednik SED-a, profesor Vladislav Brkić te nastavio: 'U svom generičkom smislu, energetska tranzicija uključuje promjenu vrste izvora energije, iz neobnovljive u obnovljivu, a koji i dalje zadovoljavaju globalnu potražnju. Zahvaljujući tranziciji stvorit će se tržišta za čiste tehnologije i proizvode, što je izvrsna prilika za industriju'.
Ishodovanja dozvola je iznimno sporo
- Hrvatska je oduvijek imala dobar proizvodni miks te diverzifikaciju proizvodnje i dobavnih lanaca, što se pokazalo dobrim u okvirima aktualne krize, kazala je Vlatka Kamenić Jagodić, direktorica marketinških i korporativnih komunikacija Končara. Nadovezao se na to Dario Runjić, izvršni direktor u Končaru koji je upozorio kako hitno moramo udvostručiti planove pošto ovakvom dinamikom nećemo doseći "net zero" scenarij do 2050. godine.
- Najviše projekata se trenutačno izvodi u području solarnih elektrana, no ishodovanja dozvola je iznimno sporo i to valje mijenjati, kazao je.
Kako se istaknulo na skupu u Puli, u europskom zelenom planu uspostavljaju se sastavnice gospodarstva sutrašnjice u kojem će važnu ulogu imati strategije za kružno gospodarstvo, nultu stopu onečišćenja, održivu i pametnu mobilnost, vodik, baterije, biomasu, bioplin, geotermalnu energiju, općenito energiju iz obnovljivih izvora. Za potporu toj tranziciji predviđena su dosad nezabilježena sredstva, i to u sklopu plana oporavka EU-a, instrumenta NextGenerationEU. Uz zelenu tranziciju i obnovljive izvore energije, tematske su cjeline ovogodišnjeg SED-a obuhvatile i tematiku cjeloživotnog obrazovanja za energetsku tranziciju, prijenosnu i distribucijsku mrežu u energetskoj tranziciji kao i razvoj plinskog gospodarstva i infratrukture. Uz Končar, glavni je partner ovogodišnjeg skupa bila tvrtka Plinacro, a pokrovitelji Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Hrvatska gospodarska komora.