Sva očekivanja od toga što će zemlji donijeti uvođenje eura, nakon godinu dana primjene, može se reći da su se i ostvarila, rekao je guverner Boris Vujčić otvarajući konferenciju "Godina dana s eurom u Hrvatskoj". Time je otklonjen valutni rizik, povećan je kreditni rejting zemlje, troškovi zaduživanja su manji, a gospodarstvo je postalo "snažnije i otpornije".
Rezultati nisu izostali ni u slučaju pitanja koja građane posebno zanimaju, a to su kretanje kamatnih stopa i utjecaj uvođenja eura na rast cijena. "Došli smo u situaciju da su nam kamatne stope u nekim segmentima niže nego u Njemačkoj", rekao Vujčić. Pozivajući se na najnovije podatke ECB-a, predsjednik Uprave PBZ-a Dinko Lucić je rekao da, primjerice, prosječna kamatna stopa na potrošačke kredite u Hrvatskoj iznosi 5,08 posto, u Njemačkoj 8,55 posto, a u Italiji 8,6 posto. Prosječna kamatna stopa na stambene kredite u Hrvatskoj iznosi 3,6 posto, manje nego u Njemačkoj i Italiji, dok su u Češkoj dva puta veće nego u Hrvatskoj, a u Mađarskoj tri puta, iznose oko 13 posto. Na kredite poduzećima kamatne stope su slične kao one u Njemačkoj, iznose 5,7 posto, a u Italiji su malo više. Sve je to bilo moguće, pojasnio je Lucić, zahvaljujući otpuštanju oko 4 milijarde eura u sustav, korištenju domaćih depozita kao izvora financiranja te povećanju kreditnog rejtinga i smanjenju premije rizika.
Iako većina građana smatra da je uvođenje eura značajno pridonijelo rastu cijena, podaci Eurostata pokazuju da je to bilo 0,2 posto, a istraživanje HNB-a i ESB-a 0,4 posto.
No, percepcija građana, kako je napomenula Andrijana Mušura Gabor, bihevioralne znanstvenice koja predaje na ZŠEM-u, uvijek ovisi o profilu osobe, njezinim spoznajama i očekivanjima. Prema podacima koje je iznijela, 20 do 25 posto građana u potpunosti je prihvatilo euro dok 35 do 40 posto njih cijene još preračunava u kunama. Također, kod građana koji pripadaju nižoj socijalno-ekonomskoj strukturi, povećan je osjećaj siromaštva zbog "iluzije novca", prema kojoj je važnija njegova nominalna nego realna vrijednost.
Iako malo gospodarstvo, sama činjenica da se Hrvatska pridružila europodručju, rekao je Philip R. Lane, član Izvršnog odbora Europske središnje banke, "osnažuje euro i daje dobar primjer drugim državama koje razmišljaju o priključivanju europodručju". Istodobno, za uspješan euro važne su politike zemalja članica, odnosno da se drže dogovorenih mehanizama sigurnosti. Ocjenjuje da se Hrvatska pokazala uspješnom u vođenju ključnih politika, ali ujedno i upozorava da tako treba i nastaviti te da nositelji politike "moraju biti oprezni".
Za premijera Andreja Plenkovića uvođenje eura je najvažniji korak u produbljivanju europskih integracija, za učvršćivanje europskog "brendinga", ali i vrlo uspješno vođen proces, "sustavno i precizno". Donio je veliku korist ukupnoj ekonomiji i istodobno "predstavlja novi razvojni zamah", osobito za tržište rada, rast plaća i otvaranje novih radnih mjesta.
Pozivajući se upravo na iskustvo uvođenja eura, u godini u kojoj "pola čovječanstva" izlazi na izbore, uključujući i Hrvatsku, premijer je ukazao na važne lekcije i temeljne ciljeve koji stoje pred zemljom u ovom desetljeću i poslije. Na prvome mjestu me je politička stabilnost, koju, primjerice, Bugarska nije imala i zato je izgubila korak s Hrvatskom u procesu uvođenja eura. Druga dva cilja su mu da Hrvatska bude ekonomski snažna i društveno solidarna. Premijerova interpretacija društvene solidarnosti vezana je uz aktualne napore za povećanjem plaća u državnom u javnom sektoru jer Vlada time želi "smanjiti nejednakosti i pomoći onima s nižim primanjima, koji troše više na hranu".
