Početkom 20. stoljeća na području Hrvatske izgrađeno je nekoliko hidroelektrana, od kojih su neke i danas u funkciji. Tako Hrvatska elektroprivreda u svom sustavu ima čak nekoliko hidroelektrana-stogodišnjakinja: Jaruga, Miljacka, Ozalj, Zeleni vir te Kraljevac, koji ove godine slavi 110 godina postojanja.
Smještena u mjestu Zadvarje iznad Omiša, 21 kilometar uzvodno od ušća Cetine u more, hidroelektrana Kraljevac puštena je u rad 19. ožujka 1912., četiri godine nakon početka izgradnje. Prema snazi tada instaliranih agregata (2 x 12,8 MW) i količini proizvedene energije, ubrajala se u to vrijeme među najveće hidroelektrane u Europi.
S obzirom da je izgrađena isključivo za potrebe tvornice karbida u Dugom Ratu, Kraljevac nije mogao utjecati na elektrifikaciju okolnog područja sve do 1924. godine i izgradnje dalekovoda od Dugog Rata do Omiša. Dvije godine kasnije izgrađen je i dalekovod Dugi Rat – Split, čime i područje dalmatinske metropole ulazi u njeno opskrbno područje. Novi iskorak događa se 1932. godine, kada se u elektranu ugrađuju treći i četvrti agregat, svaki pojedinačne snage 20,8 MW. S ukupnom instaliranom snagom od 67,2 MW, Kraljevac je u vrijeme neposredno pred Drugi svjetski rat bio najveća hidroelektrana u jugoistočnoj Europi.
Za vrijeme ratnih zbivanja elektrana je oštećena, a u rujnu 1943. godine u njoj su demontirani vitalni dijelovi turbinskog regulatora na sva četiri generatora. Završetkom rata pokrenuta je obnova i elektrana je već 1946. godine ponovno u pogonu. Novi iskorak događa se dvije godine kasnije, kada se sve veće hidroelektrane u Dalmaciji (Kraljevac, Miljacka i Jaruga), do tada nepovezane i samostalne u radu, povezuju dalekovodom Kraljevac-Lozovac, što označava početak rada elektroenergetskog sustava Dalmacije.
Danas, 110 godina nakon početka rada, HE Kraljevac je vrijedan spomenik tehničke kuture, a s dva agregata ukupne snage 46 megavata i dalje važan dio proizvodnje električne energije u Hrvatskoj. Kraljevac je ujedno i ključan za opskrbu pitkom vodom Makarske rivijere i općine Sućuraj na Hvaru, budući da se glavna crpna stanica nalazi na vodnoj komori hidroelektrane. Do kraja 2021. godine, HE Kraljevac je proizvela ukupno više od 11 tisuća GWh električne energije ili prosječno više od 100 GWh godišnje. Daljnji pouzdani radu elektrane omogućit će provedena modernizacija postrojenja, ali i planirane buduće aktivnosti.