Hrvatska dekretom treba zabraniti daljnju gradnju za biznis kratkoročnog iznajmljivanja u obalnim mjestima, izravno je izjavio predsjednik Uprave Maistre, Tomislav Popović, u sklopu okruglog stola "Ključni izazovi hrvatskog turizma" u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca.
Svih četvero panelista - a uz Popovića su bili još direktorica HUP-a Irena Weber, direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić te konzultant Branko Bogunović iz HD Consultinga - složili su se da najveći izazov domaćeg turizma ostaje izrazito nepovoljna struktura smještaja u kojoj na onaj hotelski otpada tek deset posto kapaciteta dok je privatni smještaj samo u posljednjih deset godina dobio 55 tisuća novih kreveta u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju, što je ekvivalent 110 opatijskih hotela Ambasador.
Porezna oaza
"Zamislimo samo kako bi turizam izgledao da smo doista dobili 110 novih hotela", rekao je Ostojić, napomenuvši da hotelijeri nemaju ništa protiv obiteljskog smještaja, ali imaju protiv nekretninskog biznisa koji je u Hrvatskoj postao porezna oaza.
"Paušali između 40 i 70 eura po krevetu razlog su što je privatni smještaj toliko narastao. Mi sada govorimo o ozbiljnom biznisu u kojem ljudi, za razliku od hotelijera, praktički nemaju poreznih obveza, a postoje velike negativne implikacije za društvo, između ostalog i zbog šokantnog porasta vrijednosti nekretnina zbog čega si mlade obitelji više ne mogu priuštiti dom", napomenula je Irena Weber.
Bogunović je otkrio kako, prema studijama, razlika u poreznom opterećenju po krevetu u privatnom nasuprot organiziranog smještaja iznosi jedan prema deset, ali i kako visok udio privatnog smještaja ima negativne implikacije i na prihodovnu stranu turizma zbog čega je Hrvatska po prihodima od turizma prosječno na polovici ili ispod polovice onoga što se uprihodi u Španjolskoj ili Italiji.
Dodatni problem organiziranom smještaju predstavlja nekomercijalni smještaj - dakle, vikendaši - koji također bilježi iznimno visok rast, a koji je u Hrvatskoj nereguliran.
"Sustav je postavljen tako da inspekcije ne mogu ulaziti u takav smještaj jer za njega nisu nadležne, a stranci vlasnici nekretnina u Hrvatskoj, ako ih žele iznajmljivati svojim građanima, to mogu činiti bez ikakvog problema i pritom Hrvatskoj ne moraju plaćati ništa", istaknuo je Bogunović te dodao kako je Hrvatska, nažalost, odustala od upravljanja kvalitetom zbog čega je problem do danas značajno narastao.
Okvir za ulaganje
Sudionici su kao druga dva izazova turizma detektirali problem radne snage, po čemu nismo usamljeni u Europi, i problem nedovoljno poticajnog okvira za ulaganje u organizirani smještaj, greenfield i brownfield objekte.
"U našoj kompaniji danas radi oko 160 radnika s Dalekog istoka, što je nekad bilo nezamislivo, ali danas je realnost. Ipak, mi smo sada po primanjima i uvjetima za radnike blizu prosjeka Europe i vjerujem da će nam se uskoro početi vraćati i domaći radnici koji su otišli van", rekao je Popović.
Sudionici su se složili da su zadovoljni što se problem smještajne strukture napokon u javnosti nametnuo kao važno pitanje te najavili kako se nadaju da će mu, barem djelomično, doskočiti Zakon o turizmu koji sektor iščekuje.
