Hrvatska se dosad nije mogla pohvaliti rangom na ljestvicama sreće, ali u godini pandemije, čini se, doživjela je pravo proviđenje. Deveto izvješće UN-a The World Happiness Report, koje rade vanjski eksperti (među kojima su John F. Halliwell, Richard Layard i Jeffrey D. Sachs), pokazuje da je među 95 zemalja Hrvatska lani zauzela 23. mjesto, a u razdoblju 2017.-2019. bila je na 61. mjestu.
U prethodnom izvješću, iz 2019. godine, koje je bilo šire i obuhvaćalo je 156 zemalja, Hrvatska je bila je 75. mjestu. Taj podatak, koji upućuje na "nalet sreće" u 2020. godini, čini se toliko nestvarnim da ga je Zoran Šprajc iskoristio u svojoj emisiji RTL Direkt tek da bi, u prepoznatljivom stilu, ukazao na to kako smiješni mogu biti ti pokazatelji. Što je to Hrvatsku izdiglo na ljestvici sreće u godini tako teškoj za cijeli svijet? U opsežnom istraživanju koje se temelji na Gallupovoj anketi, prošla je godina donijela promjenu utoliko što su se pitanja postavljala putem telefona umjesto licem u lice (prije se tako razgovaralo u tri četvrtine zemalja). Iako je to razlog za oprez pri tumačenju rezultata, autori vjeruju da nije utjecalo na ukupni poredak jer su telefonske ankete bliske većini zemalja.
Rezultati upitnika koji se odnose na procjenu života, njegove pozitivne (smijeh i užitak) i negativne (zabrinutost, tuga) sastojke, upućuju da su pri vrhu one zemlje kojima je najviše pala učestalost negativnih emocija. Iako izvješće ne daje objašnjenje zašto se percepcija sreće u Hrvatskoj promijenila više nego i u jednoj drugoj zemlji, brojevi pokazuju da je bilo znatno više pozitivnih i znatno manje negativnih emocija, unatoč pandemiji i potresu. Može se samo pretpostaviti da su upravo ti događaji malo izmijenili životne prioritete i preferencije, u skladu s definicijom da sreća znači imati što izgubiti.
Prethodno izvješće, kada su Hrvati još bili vrlo nesretni, pokazalo je da su bolje plasirane gotovo sve usporedive zemlje, pa i Srbija i Crna Gora. Kao najčešće razloge nezadovoljstva građani su navodili korupciju i nepravdu te osjećaj da nemaju dovoljno izbora. Kad je riječ o utjecaju koronakrize na dobrobit pojedinca, koje izvješće također donosi, Hrvatska opet ne stoji dobro. Indeks koji obuhvaća tri varijable - očekivani životni vijek, rast nezaposlenosti i smrtnost od covida-19 - pao je u svim zemljama izuzev u Egiptu, Kini i Tajvanu, koji su zadržali istu razinu. Na toj ljestvici Hrvatska je zauzela 57. mjesto.