Domaće gospodarstvo, kao i ona u regiji te na svjetskoj razini i dalje su pod snažnim utjecajem pandemije koronavirusa. Ona je u ovom trenutku najveći izazov za sve poslovne subjekte, a gospodarska kriza koju je uzrokovala osobito pogađa naftnu i plinsku industriju zbog sporog oporavka potražnje i cijena ugljikovodika. Izlazak iz ove krize neće biti brz i lagan, a taj izazov dolazi u trenutku nužne transformacije energetskog sektora i još snažnijih okolišnih zahtjeva Europske unije s ciljem postizanja globalnih ciljeva održivosti.
Izazov istovremeno postaje i prilika koju INA želi iskoristiti. Kompanija je trenutačno u procesu transformacije poslovanja, primarno rafinerijskog dijela, i nadogradnje postojećeg lanca vrijednosti. Tako je u sklopu programa INA R&M Novi smjer 2023., koji je donesen krajem 2018. godine, predviđena koncentracija prerade nafte u Republici Hrvatskoj u Rafineriji nafte Rijeka te transformacija lokacije u Sisku u održive alternative.
U sklopu programa odobrena je i investicija u izgradnju postrojenja za obradu teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka vrijedna oko četiri milijarde kuna. Radovi na postrojenju traju već punih godinu dana, dok je puštanje u rad planirano za 2023. U unapređenju rafinerijskog poslovanja pomaže i novo postrojenje Propan propilen spliter (PPS) vrijedno oko 550 milijuna kuna, koje je pušteno u rad sredinom prošle godine. Time je proširena lepeze proizvoda jer se u Rijeci sada proizvodi i visokovrijedan propilen što podiže razinu konkurentnosti same rafinerije.
Na lokaciji u Sisku kompanija planira razviti održive alternative koje uključuju proizvodnju bitumena, logistički centar, solarnu elektranu te potencijalno rafineriju bio-komponenti koje se svojim elementima uklapaju u Europski zeleni plan i globalne težnje ka niskougljičnom društvu.
Projekt Biorafinerije bi Ini omogućio proizvodnju druge generacije biogoriva iz biomase, uz proizvodnju zelene energije, a radi se o investiciji od oko 300 milijuna eura. Financiranje za projekt potrebno je osigurati i kroz EU i druge fondove kako bi on bio isplativ. Projekt potencijalno donosi i radna mjesta u biotehnološkom sektoru kroz rad u samom postrojenju, ali indirektno u sektoru poljoprivrede, kroz lanac proizvodnje i dobave biomase i miskantusa – energetske biljke za koju su provedena istraživanja pokazala da je dobra sirovina za proizvodnju bioetanola druge generacije. Osim tradicionalnih djelatnosti, INA svoju budućnost vidi i u novim biznisima. Tako je nedavno potpisan Sporazum o zajedničkoj suradnji s Gradom Zagrebom na projektu uvođenja vodika u gradski promet. Projekt se odnosi na detaljne analize postojećeg stanja te sveobuhvatne pripreme za uvođenje autobusa na vodik u javni gradski prijevoz, zajedno sa svom potrebnom pratećom infrastrukturom. Vodik je ekološki prihvatljiv energent, a njegova proizvodnja može biti tržišno održiva. Upotreba vodika kao pogonskog goriva može značajno doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova koji se stvaraju prije svega u transportu, kao i poboljšanju kvalitete zraka i smanjenju buke, osobito u urbanim sredinama. U svojim razvojnim planovima INA ima projekte za pretvaranje sivog vodika u plavi na lokaciji Rafinerije nafte Rijeka, a ispituju se i mogućnosti proizvodnje zelenog vodika.
Uz to, slabo je poznato da INA već godinama provodi projekt EOR, odnosno u proizvodnji nafte koristi se CO2 koji se trajno utiskuje u Inina polja Ivanić i Žutica i to je jedan je od najvećih i najvažnijih projekata Istraživanja i proizvodnje nafte i plina Ine. Ovaj postupak smatra se projektom hvatanja, upotrebe i trajnog skladištenja CO2 (CCUS), o čemu se sve više govori na razini Europske unije kao jednom od metoda za smanjivanje emisija stakleničkih plinova Do sada je INA u projekt EOR uložila više od milijardu kuna i nastavlja s daljnjim ulaganjima koja mogu biti i ubrzana u slučaju prepoznavanja svih prednosti ove metode.
INA smatra da zbog svojeg znanja i infrastrukture može jedan od predvodnika gospodarskog oporavka, ali i važan dio rješenja kada je u pitanju borba protiv klimatskih promjena. Isto tako, kompanija je svjesna činjenice da se transformacija neće dogoditi preko noći i da će još desetljećima biti potrebe za naftom i osobito plinom. INA zato nastavlja razvijati svoj integrirani poslovni model kojeg nadograđuje ulaskom u nove isplative poslovne prilike koje nisu nužno dio tradicionalnih djelatnosti kompanije, a koje uključuju razvoj i korištenje alternativnih goriva. Takva strategija kompanije u skladu je i s ažuriranom strategijom MOL Grupe SHAPE TOMARROW 2030+, a sinergija kroz pripadnost većoj grupaciji kompaniji daje veću sigurnost u ostvarivanju ciljeva. S obzirom na činjenicu da se znanje može množiti jedino ako se dijeli INA ostvaruje dobru suradnju sa svim dionicima. Pri tome suradnja sa stručnom i akademskom zajednicom igra značajnu ulogu kada je riječ o traženju najboljih rješenja koja mogu osigurati održivost i otpornost poslovanja kompanije, ali i cjelokupnog hrvatskog gospodarstva.