Italija i Španjolska su na putu da zabilježe najbrži ekonomski rast u zadnja četiri desetljeća, piše ovog tjedna Bloomberg, pozivajući se na svoju anketu među ekonomistima, što bi im trebalo pomoći da prevladaju prošlogodišnju duboku recesiju.
Za Španjolsku ekonomisti očekuju 6,2 posto rasta ove godine, a za Italiju 5,6 posto, što je više nego su prognozirali u srpnju. Takav se scenarij dijelom pripisuje slabljenju protupandemijskih mjera i lockdowna te europskom planu za oporavak i otpornost (RFF).
Europska komisija je u svojim ljetnim makroekonomskim prognozama objavljenima u srpnju za Italiju najavila pet posto rasta u ovoj godini. Netom je pak isplatila prvi predujam za RFF, i to upravo Italiji za njen nacionalni plan oporavka i otpornosti težak 191,5 milijardi eura, od čega 68,9 milijardi eura bespovratnih sredstava i 122,6 milijardi eura u zajmovima. Inače, i Hrvatska uskoro očekuje isplatu predujuma u iznosu 13 posto svog NPOO-a, a Komisija je najavila kako će do kraja ove godine na međunarodnom financijskom tržištu prikupiti 80 milijardi eura za financiranje prvih isplata pomoći državama članicama.
Jedno od najvećih europskih gospodarstava je zatražilo maksimalnih 13 posto avansa te je prošlog tjedna Komisija isplatila Italiji 24,9 milijardi eura. „Predfinanciranje će pomoći pokretanju primjene ključnih investicija i reformskih mjera navedenih u talijanskom planu oporavka i otpornosti”, kažu u Komisiji, te dodaju da će iduće isplate biti vezane uz primjenu. Paolo Gentiloni, povjerenik za gospodarstvo je ocijenio pak da su investicije i mjere koje je Italija predvidjela, a EU će ih financirati, toj zemlji prilika koja se pruža „jednom u životu” za ponovno pokretanje ekonomije i održivu budućnost.
Prošle je godine zbog pandemije talijansko gospodarstvo potonulo devet posto, a prije toga je, riječima premijera Maria Draghia, rast bio anemičan. Javni dug u odnosu na BDP je 2019. godine bio 134,6 posto, lani je porastao na 155,8 posto, a predviđanja za ovu godinu su bila da će doseći skoro 160 posto, stoji u dokumentu Europske komisije vezanom uz provedbu plana oporavka.
Bloomberg sada ocjenjuje kako bolji izgledi naglašavaju da ekonomski i dužnički problematičan jug Europe ima priliku za preokret, što je posebno važno za Italiju dok nastoji smanjiti zaduženost „koja je tako visoka da se neki plaše kako mogla na kraju predstavljati egzistencijalnu prijetnju eurozoni”.
Ipak, ekonomist Nocola Nobile iz Oxford Economics, napominje da talijanski izgledi ostaju snažno ovisni o razvoju pandemije. Drugi razlog za zabrinutost je to koliko će efikasno povlačiti novac iz EU za projekte, što bi trebalo podići srednjoročne izglede za rast. Direktor bruxelleskog think tanka Bruegel Guntram Wolff je, kako ga citira AP, komentirao da ako Italija uspije provesti barem pola zapisanog u njenom nacionalnom planu oporavka i otpornosti, to će imati veliki utjecaj.
Wolff je, kaže, oprezno optimističan da talijanski NPOO može donijeti dugoočekivanu promjenu. „Ovo je prva vlada u Italiji koja zaista govori o pravim reformama i ima financijsku potporu iz Europe da ih primijeni, pa smatram da ima razloga za optimizam”, ocijenio je.
U analizi mogućeg utjecaja tog plana, kojeg su Talijani nazvali „Italia Domani”, novinari AP-a navode da je od 1999. to 2019. godine talijansko gospodarstvo raslo 7,9 posto, dok je njemačko raslo 30,2 posto, a francusko 32,4 posto. Kao jedan od ključnih ciljeva navode da što više mladih talentiranih Talijana ostane kod kuće i ne izvozi svoj know-how jer Italija u Europi ima jednu od najnižih stopa diplomiranih studenata te je pri vrhu po odljevu mozgova.