Kako bi zaradili na velikom skoku tržišnih cijena električne energije, lani je iz sustava poticaja izašao velik broj proizvođača energije iz obnovljivih izvora, a u Hrvatskom operatoru tržišta energije (HROTE) kažu da je i u ovoj godini to jedan od glavnih rizika za sustav poticanja.
Objašnjavaju, naime, da su radi upravljanja rizicima promjena cijena električne energije na veleprodajnom tržištu oni već prodali određeni dio energije povlaštenih proizvođača na dugoročnim aukcijama. "Daljnji raskidi ugovora o otkupu, uz preuzete obveze isporuke električne energije tržišnim sudionicima s aukcija, imali bi za posljedicu nužnost kupovanja električne energije, što bi prouzročilo značajne rashode u sustavu poticanja", upozorava se u najnovijem godišnjem izvještaju HROTE-a. O kolikim bi se rashodima moglo raditi, nije procijenjeno.
Konstatiraju, doduše, da je rizik bio nešto smanjen u prvom dijelu godine, no u drugom dijelu godine, "ovisno o eskaliranju energetske situacije, temperaturama, hidrologiji i mnogim drugim parametrima, pojačana motivacija za izlaske iz sustava poticanja može imati za posljedicu daljnji izlazak povlaštenih proizvođača iz sustava poticanja".
Model prodaje
Moguće je stoga da će HROTE promijeniti model prodaje energije na tržištu, a paralelno će, kažu, nastaviti s kampanjom prema povlaštenim proizvođačima kako bi ostali u sustavu unatoč "kratkotrajnim cjenovnim vrhuncima" na tržištu. Promjena može uključiti, navode, model prodaje s negarantiranim volumenom, model prodaje s manjim količinama energije za aukcijsku prodaju (samo iz skupljih tehnologija obnovljivih izvora energije) "ili drugi oblik hedgeinga bude li moguć i provediv".
Sustav poticanja je, nakon kontinuiranog rasta od 2013. godine, u 2022. godini zabilježio pad od 37 posto u instaliranoj snazi, odnosno 22 posto u proizvodnji, što je rezultat raskida 67 ugovora o otkupu električne energije. Raskid je tražilo 26 sunčanih elektrana, 22 elektrane na bioplin, 11 vjetroelektrana, četiri elektrane na biomasu, tri kogeneracije i jedna hidroelektrana. Tako je kraju prošle godine u sustavu ostalo 1305 postrojenja, a njihova instalirana i priključna snaga iznosi 653 MW (na kraju 2021. iznosila je 1048 MW).
Isplata poticaja
Najveći dio instalirane snage, 72,1 posto, otpada na vjetroelektrane, a slijede elektrane na biomasu s udjelom od 13,76 posto te sunčane elektrane s udjelom od 7,81 posto. Pritom su vjetroelektrane proizvele čak 51,87 posto električne energije povlaštenih proizvođača, elektrane na biomasu 23 posto, elektrane na bioplin 9,32 posto, kogeneracijska postrojenja 9,87 posto, a na sunčane elektrane otpada tek 2,72 posto.
Na ime isplate poticaja prošle je godine isplaćeno ukupno 2,81 milijardu kuna (iznos bez PDV-a), što se najvećim dijelom odnosilo na vjetroelektrane i elektrane na biomasu, a prihodi su iznosili 2,83 milijarde kuna.
Glavnina prihoda dolazi od naknade za poticanje od prodaje električne energije krajnjim kupcima (1,6 milijardi kuna), od prodaje opskrbljivačima 60 posto neto isporučene električne energije od povlaštenih proizvođača po reguliranoj cijeni od 55,743 eura za MWh (ukupno 685 milijuna kuna) te od prodaje 40 posto isporučene energije na tržištu (516 milijuna kuna).
