U siječnju se inflacija dodatno ubrzala, na 5,7 posto u odnosu na isti mjesec lani, dok je na mjesečnoj razini iznosila 0,3 posto, prema podacima DZS-a. Tako je premašen rekord iz prosinca od 5,5 posto i inflacija je dosegla najveću razinu od listopada 2008. godine. Kao i proteklih mjeseci, rast cijena predvode energenti i hrana.
Pokućstvo i restorani
Pritisak na cijene hrane počeo je sredinom prošle godine zbog kretanja na globalnim tržištima, a dijelom i zbog nepovoljnijih vremenskih uvjeta na domaćem tržištu. U siječnju su hrana i bezalkoholna pića bili čak 9,4 posto skuplji nego prije godinu dana, a u mjesec dana cijene su skočile za 2,9 posto.
Kako hrana činičetvrtinu potrošačke košarice, značajan je i njezin utjecaj na ukupnu razinu inflacije - iznosio je 2,44 postotna boda. Nastavio se i ubrzani rast cijena energenata, pa je u skupini prijevoza, koja se ponajprije odnosi na gorivo, zabilježen dvoznamenkasti godišnji rast, od 10,8 posto, uz doprinos rastu inflacije za 1,59 postotnih bodova.
Na trećem mjestu poskupljenja je kategorija pokućstvo i oprema za kuću s godišnjim rastom od pet posto i mjesečnim od 1,3 posto. Cijene u restoranima i hotelima, pak, u siječnju su bile veće za 4,7 posto na godišnjoj razini te 0,4 posto u odnosu na prosinac.
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena koji koristi Eurostat, inflacija u Hrvatskoj u siječnju je iznosila 5,5 posto. Prosjek za eurozonu istodobno je bio 5,1 posto, a za Europsku uniju 5,6 posto. Najveće stope inflacije i dalje bilježe baltičke zemlje: Litva s 12,3 i Estonija s 11 posto. Najniži rast cijena, pak, imale su Francuska, 3,3 posto, te Portugal, 3,4 posto.
Kako bi ublažila utjecaj inflacije na troškove života, Vlada je početkom veljače ponovno administrativno ograničila cijene goriva, a potom je donijela i sveobuhvatni paket mjera vrijedan 4,8 milijardi kuna, koji će se primjenjivati od 1. travnja. Sva su nadanja bila da će inflacija biti prolaznog karaktera, da će se već u drugom dijelu godine cijene usporiti, ali invazija Rusije na Ukrajinu baca posve novo svjetlo na sve dosadašnje prognoze.
"Iako je rast cijena ograničen Vladinim odlukama i administrativnim ograničenjem cijena goriva, s obzirom na recentna događanja u Ukrajini i eskalaciju sukoba, naše projekcije za ovu godinu izložene su, prije svega, uzlaznim rizicima", navode analitičari RBA koji u ovoj godini očekuju prosječnu stopu rasta potrošačkih cijena od 3,1 posto.
U Hrvatskoj narodnoj banci, međutim, već su prije upozorili da bi inflacija ove godine mogla iznositi 4,5 do pet posto. Kako stvari stoje, i ta bi procjena mogla doživjeti korekcije. Prve ocjene globalnih analitičkih kuća govore da će ključni učinak rata u istočnoj Europi biti viša stopa inflacije i sporiji ekonomski rast.
Globalni poremećaji
Ako u sljedećih nekoliko tjedana cijena nafte poraste na 130 dolara po barelu, a europske cijene plina na 180 eura po metru kubnom, mogao bi se povećati i doprinos energije prosječnoj ukupnoj inflaciji, umjesto postupnog pada kao što se prije pretpostavljalo. Osim energenata, neizbježnim se čini i rast cijena hrane, premda s manje izraženim utjecajem na ukupnu inflaciju, s obzirom na to da Rusija i Ukrajina izvoze 25 do 30 posto svjetske pšenice, a Ukrajina je i veliki izvoznik kukuruza.
Tako bi u sljedećim mjesecima, tijekom drugog tromjesečja, ocjenjuje se, u razvijenim gospodarstvima stopa inflacija mogla biti barem za petinu veća nego što se dosad računalo i premašiti šest posto. Ipak, kako navode analitičari Global Economicsa, kasnije tijekom godine inflacija bi trebala pasti, dijelom zbog baznih učinaka, ali prosječna inflacija u razvijenim gospodarstvima, ocjenjuju, mogla bi se do kraja godine držati na oko četiri posto.