Ovaj tjedan, preciznije u srijedu i četvrtak, u Zagrebu će se održati summit "Horizon Europe" kojem je Jutarnji list medijski pokrovitelj. U povodu toga razgovarali smo s Ilianom Ivanovom, povjerenicom EU zaduženom upravo za teme o kojima će stručnjaci raspravljati na tom skupu.
Kako stoji Hrvatska, još uvijek najnovija članica EU, u području istraživanja i inovacija?
- Hrvatska je inovator u usponu, koji poboljšava svoju učinkovitost brzinom koja je veća od prosjeka EU još od 2016. godine. Takva učinkovitost smanjuje jaz između Hrvatske i EU. Ima relativnu snagu u javno-privatnim indikatorima, a to su izdavaštvo i kapitalne investicije. Potonje su također znatno porasle od 2016. godine. Poticaj tome dao je znatni rast ulaganja u istraživanje i razvoj (R&D) koji je s 0,83 posto 2015. porastao na 1,43 posto 2022. godine.
Međutim, Hrvatska i dalje ima ograničenja u potrošnji u inovacijama po zaposleniku i tehnologiji vezanoj uz zaštitu okoliša te zaostaje kada su u pitanju rezultati u istraživanjima visoke kvalitete, poput visokoocijenjenih znanstvenih publikacija, ili inovacijskim rezultatima kao što su aplikacije za patente. Uvjerena sam da će Hrvatska nastaviti jačati svoj R&D sustav, a najvažnije u tome je rješavati stalnu fragmentaciju javnih istraživanja i institucija visokog obrazovanja.
Kako mogu dionici u Hrvatskoj, posebno mala i srednja poduzeća, sveučilišta i pojedinci, bolje koristiti programe "Horizon Europe"?
- Mala i srednja poduzeća, sveučilišta i pojedinci mogu imati koristi zahvaljujući Europskom vijeću za inovacije (EIC), koje igra ključnu ulogu u postizanju ambicija EU u inovacijama i visokoj tehnologiji. U Hrvatskoj EIC podupire kompaniju Agrivi koja razvija alate u umjetnoj inteligenciji (AI) kako bi pomogla farmerima u proizvodnji zdrave i sigurne hrane na održiv i efikasan način. Njihov šef Uprave Matija Žulj sada je jedan od ambasadora EIC-a. Radimo i s Anom Barjašić koja je u odboru EIC-a i hrvatske agencije za mala i srednja poduzeća (SME), inovacije i investicije, s ciljem promoviranja mogućnosti za sveučilišta i istraživačkih organizacija. Postoje brojne druge ideje koje imaju velik potencijal. Primjer su Rimac automobili, jedna od kompanija koju smo mi financirali malim grantom još 2015. godine, a sada je narasla i dostigla status jednoroga.
Počela je rasprava o višegodišnjem financijskom okviru EU poslije 2027. godine. Hoće li biti dovoljno novca za programe istraživanja i inovacija s obzirom na brojne druge prioritete koje sada identificira EU?
- R&I je ključan za dugoročnu konkurentnost i gospodarski rast u EU. Značajna investicija u tome je nužna kako bi se postigli ciljevi koje je postavila EU i oko klimatske neutralnosti do 2050. godine. Istraživanje je visoko na dnevnom redu u EU, kao što pokazuje i Lettin izvještaj (izvještaj bivšeg talijanskog premijera o reformi jedinstvenog tržišta EU), koji je predložio uvođenje pete slobode, uz naše četiri slobode jedinstvenog tržišta, kako bismo osnažili inovacije i obrazovanje. Zaključcima posebnog sastanka Europskog vijeća 17. i 18. travnja se ponavlja cilj povećanja investicija u R&D na tri posto BDP-a. Drugi prioriteti su se pojavili posljednjih godina, od pandemije covida-19, klimatskih promjena i ruske agresije na Ukrajinu do drugih sigurnosnih izazova, i oni mogu utjecati na financiranje znanosti i istraživanja. Konačna alokacija sredstava ovisit će o pregovorima između Europske komisije, Parlamenta i Vijeća EU.
Vi ste zaduženi i za mlade i obrazovanje. Za većinu novijih država članica odljev mozgova i odlazak mladih postaje velik izazov. Kako se može riješiti taj problem da bi se mlade i visokoobrazovane zadržalo u njihovim zemljama ili regijama?
- Nedavno Lettino izvješće o budućnosti jedinstvenog tržišta naglašava potrebu prekida začaranog kruga odljeva mozgova. Demografski izazovi moraju se rješavati potporama područjima gdje postoji takozvana zamka stvaranja talenata kako bi se zadržalo i privlačilo radno sposobno stanovništvo. Pristup kvalitetnom obrazovanju ključan je za uspješne karijere mladih. U tu je svrhu prošle godine Europska komisija usvojila demografske alate. Moramo ulagati u obrazovanje i osposobljavanje mladih u stjecanju vještina koje su važne za budućnost, u skladu s ciljevima Europskog obrazovnog područja do 2025. godine. Hrvatska snažno ulaže u reformu obrazovanja kako bi poboljšala njegovu kvalitetu. Hrvatska je među najuspješnijim zemljama u akciji Marije Sklodowske-Curie nazvanoj "Proširujuće zemlje" - naš glavni program za doktorsku razinu obrazovanja, postdoktorsko osposobljavanje, razvoj karijere i mobilnost istraživača. Bez obzira na nerazmjer odlazećih i dolazećih znanstvenika, Hrvatska je imala više istraživača koji dolaze istražiti nego u prošlosti. U Hrvatskoj više od polovine dolazećih istraživača u sklopu "Horizon 2020." koristi program da bi se vratili u svoje zemlje.
EU zaostaje za konkurentima na globalnoj razini u istraživanjima i inovacijama. Što čini Komisija da bi EU bila konkurentnija na tom području?
- Imali smo povećanje ulaganja u R&D u posljednja dva desetljeća i EU nastoji dostići cilj od tri posto BDP-a. Jaz je pogotovo vidljiv u inovacijama u privatnom sektoru. Investicije u cijeloj EU u ovom području su bile oko 355 milijardi eura 2022. godine, što je 2,24 posto BDP-a, odnosno manje od cilja od tri posto. Time je stvoren jaz od 123 milijarde eura. Iako smo u dva desetljeća povećali ulaganja u R&D, EU i dalje zaostaje za konkurentima. Kina je 2020. godine imala ulaganja u vrijednosti od 2,41 posto i pretekla je EU, dok je Koreja imala 4,93 posto 2021. godine, Japan 3,34 posto, a SAD 3,46 posto i oni su u vodstvu.
Jaz je posebno velik u privatnom sektoru koji u EU sudjeluje otprilike 66 posto u ukupnim ulaganjima u R&D, što je 1,48 posto BDP-a, dakle manje nego naši konkurenti. Važan faktor u stvaranju ove razlike je struktura određenih ekonomija. EU ima manji udio visoke intenzivne R&D industrije, poput ICT-ja i zdravstva, nego SAD ili Kina. S druge strane, EU je zadržala vodeću poziciju u R&D investicijama u automobilskoj industriji.
Sveukupno, učinkovitost EU u inovacijama postupno raste u posljednja dva desetljeća, ljestvica europskih inovacija (EIS) pokazuje da EU spada u top svjetske igrače po inovacijskim kapacitetima. Pretekli smo Japan, ali i dalje zaostajemo za SAD-om. Ako Kina nastavi istom dinamikom, mi bismo uskoro mogli preuzeti vodstvo.
EU ima četvrti najveći udio u aplikacijama za patente u svijetu, čak 17,3 posto 2021. godine. U 2020. godini udio EU u ukupnim aplikacijama za patente bio je oko 30 posto, ali njezin udio se smanjio jer je Kina zabilježila značajan porast i došla na prvo mjesto.
EU je jaka u zelenom području, ali mora ubrzati u digitalnom području. EU ima solidnu bazu istraživanja i druga je u svijetu po znanstvenim rezultatima. EU je jača u manje tehnološkoj domeni, SAD vodi u zdravstvenoj industriji, a Kina je više fokusirana u prirodnoj i primjenjivoj znanosti. Financijski jaz između EU i SAD-a primijeti se u svim razvojnim fazama. U studenome 2023. godine broj poduzeća sa statusom jednoroga u SAD-u i Kini premašio je onaj u EU s faktorom osam odnosno tri. Komisija je pokrenula razne inicijative kako bi povećala konkurentnost EU u istraživanju i inovacijama. "Horizon Europe" ključni je alat za jačanje konkurentnosti EU, gospodarski rast, zapošljavanje i prihode u poslovanju, što pokazuje i učinak grantova za poduzeća iz programa "Horizon 2020.".
Razina zaposlenosti porasla je 20 posto. Ukupni prohodi porasli su im otprilike 30 posto u godinama nakon što su primili prve grantove. Program "Horizon 2020." u prosjeku je doprinio povećanju BDP-a za 0,17 posto u 2023. godini. Europsko Vijeće za investicije glavni je instrument za investicije u inovacijama s ukupnim proračunom od deset milijardi eura (2021. - 2017.). EIC postaje prekretnica u potporama dubokih tech inovacija u EU, od laboratorija do tvornica.
I Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT) pomaže u gradnji inovacijskih kapaciteta za održiv rast i konkurentnost. Pomaže i zemlje koje su, što se tiče tehnologija, "u nastajanju", uključujući i one na Zapadnom Balkanu, kako bi se smanjio regionalni disparitet u inovacijama.
Nova Europska agencija za inovacije (NEIA) želi se uhvatiti u koštac s ključnim izazovima za EU i pozicionirati Europu na čelu dubokih tehnoloških inovacija s 25 akcija. Zemlje članice dobro koriste i sredstva iz Programa oporavka i otpornosti kako bi se bavile strukturnim izazovima i u području inovacija i istraživanja.
Europska agencija za istraživanja (ERA) stvara integrirani istraživački okoliš gdje se znanje, ljudi i tehnologija mogu slobodno kretati preko granica i time jačati konkurentnost EU u inovacijama.
Postoje neki prijedlozi o uključenju država iz procesa proširenja u razne politike EU i prije nego što formalno postanu članice EU. Koliko je to važno da bi i one mogle imati koristi od programa "Horizon Europe", primjerice?
- Od 2021. godine radimo na jačanju agendi Zapadnog Balkana u inovacijama, istraživanju, obrazovanju, kulturi, mladih i sportu kako bi se povećao kapacitet regije za suočavanje s globalnim izazovima, kao što su zelena i digitalna tranzicija. Cilj je promocija znanstvene izvrsnosti i inovacijske kulture kako bi se spriječio odljev mozgova. To otvara mogućnosti za studente, istraživače i inovatore kako bi imali pristup tržištu, postali konkurentni i izgradili održivu budućnost.
Zapadni Balkan je potpuno pridružen "Horizon Europe" još od 2021. godine. Pravni subjekti sa Zapadnog Balkana su tretirani isto kao i oni iz EU. Oni uživaju potpuno sudjelovanje u ERA-u i europskom inovacijskom području. U "Horizon Europe" je 290 organizacija sa Zapadnog Balkana dobilo 122 milijuna eura financiranja.
Nedavno ste predložili novi obrazovni paket koji sadrži i ideje o europskoj sveučilišnoj diplomi. Koliko je realna ta ideja s obzirom na razlike obrazovnih sustava među zemljama članicama?
- Europska diploma ima za cilj ponuditi rješenje kojim se ohrabruju sveučilišta u stvaranju transnacionalnih programa na diplomskoj, magistarskoj i doktorskoj razini. Poštujući različitost između država članica u obrazovnom sustavu, europska diploma pruža pristupačnu i dobrovoljnu stazu za institucije visokog obrazovanja za uspostavu zajedničkih programa. Takvi programi pružit će najbolje obrazovanje od nekoliko sveučilišta istodobno. Prije manje od mjesec dana završili smo testiranje dodjele europskih diploma kroz šest projekata gdje je sudjelovalo 140 institucija visokog obrazovanja iz svih država članica.
Europska diploma posvjedočit će o međunarodnom iskustvu, akademskoj izvrsnosti, jezičnoj tečnosti i kulturnoj prilagodljivosti, a u široj perspektivi učinit će studente i programe zanimljivima za poslodavce. Naši razgovori s državama članicama i akademskom zajednicom o europskoj diplomi su samo početak. Ja neću prejudicirati ishod u ovoj fazi. Ohrabrena sam što je Vijeće 13. svibnja prihvatilo naš prijedlog o mobilnosti u učenju i uvjerena sam da će ove važne ideje položiti test realnosti.