Globalno zagrijavanje u budućnosti će uzrokovati česte skokove inflacije, zaključak je studije objavljene u časopisu Communications Earth & Environment. Inflacija cijena hrane mogla bi se do 2035. povećati za prosječnih 3,23 posto godišnje na globalnoj razini.
Kolike će točno biti te promjene, naglašavaju istraživači s Potsdamskog Instituta za istraživanje utjecaja klime, ovisit će o emisijama stakleničkih plinova u narednih deset godina.
“Ako se emisije ne smanje, to znači da će se inflacijski učinci samo pogoršati”, upozoravaju.
Klimatske promjene već su počele utjecati na dijelove gospodarstva jer su troškovi stanovanja u područjima s visokim klimatskim rizikom sada znatno povećani. Osim toga, Jutarnji list je već pisao o smanjenoj količini maslinovog ulja i kakaovca, a time i većih cijena, do čega je došlo zbog ekstremnih vremenskih uvjeta.
U budućnosti će najveći inflatorni pritisak osjetiti zemlje Afrike i Južne Amerike.
„Prema najboljem scenariju s najmanjom emisijom štetnih plinova, takvi će pritisci 2060. biti neznatno veći nego 2035. U najgorem slučaju će inflacija hrane biti iznad četiri posto godišnje u većini svijeta”, navodi se u studiji.
Istraživači su u obzir uzeli mjesečni indeks potrošačkih cijena diljem svijeta te promatrali kako se on mijenja s obzirom na promjene vremenskih uvjeta. Pokazalo se da više temperature redovito povećavaju inflaciju hrane i ukupnu inflaciju u zemljama s višim i nižim prihodima. Učinci se razlikuju po godišnjim dobima i regijama, ali i vrsti klime na tom području.
Velika sušna razdoblja manje utječu na rast inflacije - do njega dolazi samo u prvom mjesecu suše, ali se utjecaj tog faktora s vremenom smanjuje. Suša ili prevelike količine oborina i dalje će stvarati velike probleme pojedinim dijelovima svijeta, dok su visoke temperature globalni problem.
“Činjenica da fluktuacije prosječne temperature uzrokuju jednake učinke na inflaciju u zemljama s visokim i niskim dohotkom sugerira da je povijesna prilagodba porastu temperature putem socioekonomskog razvoja bila ograničena”, zaključuju istraživači s Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime.