Novi val slučajeva covida-19 uvodi Europu u scenarij recesije s dvostrukim dnom, teza je s kojom izlazi The Financial Times. Cijeli niz europskih vlada zaoštrava epidemiološke mjere, a rast broja slučajeva dovodi do pada potrošačkog optimizma.
Nakon smanjenja broja slučajeva tijekom ljeta, popuštanja epidemioloških mjera te oporavka europskih ekonomija, sada bismo mogli svjedočiti nastavku scenarija koji u slučaju povećanja broja slučajeva predviđa produljenje, pa i produbljivanje recesije.
Iako je s posljednje sjednice Savjeta Hrvatske narodne banke prije nekoliko dana izašla procjena da će Hrvatska završiti godinu s padom BDP-a od 8 posto te da se u 2021. očekuje njegov rast od 5,2 posto, doznajemo da u središnjoj banci već razmišljaju o reviziji svojih relativno optimističnih procjena.
Pad prometa
Za konačni zaključak središnja će banka pričekati i vidjeti hoće li hrvatska Vlada reagirati oštrijim epidemiološkim mjerama koje bi mogle utjecati na poslovne aktivnosti.
Inače, dobro upućeni tvrde da se ponašanje hrvatskih potrošača zbog rasta broja slučajeva već počelo mijenjati, što se ogleda kroz pad prometa u pojedinim trgovačkim centrima i ugostiteljskim objektima. Valja znati da je Hrvatska narodna banka već zaključila da su "tijekom trećeg tromjesečja, istodobno s pogoršavanjem epidemiološke situacije, postale vidljive naznake usporavanja oporavka, pri čemu su se u rujnu pogoršala potrošačka očekivanja i poslovna očekivanja u uslugama i industriji".
Inflacija
Pri tome, moglo se pročitati u priopćenju Hrvatske narodne banke, godišnja stopa inflacije u kolovozu se zadržala na negativnom teritoriju (-0,1 posto), realne aktivnosti i tržište rada u znatno su nepovoljnijoj situaciji nego prije pandemije, a pogoršao se i saldo tekućeg i kapitalnog računa platne bilance zbog pada neto izvoza usluga.
Iako smo za godinu s pandemijom imali dobru turističku sezonu, turizam će ipak donijeti puno niže prihode u 2020. U Hrvatskoj narodnoj banci su oprezni jer prognoziranje za vrijeme pandemije smatraju ekstremno teškim zbog brojnih nepoznanica.
- Mi jesmo u recesiji i lako je moguće da se u slučaju nastavka ovog trenda epidemije recesija nastavi i u četvrtom kvartalu, moguće i u prvom iduće godine. Odgoda početka oporavka oduzela bi BDP-u 1 do 2 postotna boda na godišnjoj razini. U tom slučaju pad za 2020. iznosio bi onih ranije očekivanih 10-11 posto umjesto 8-9 posto, koliko se očekivalo prije jesenskog vala - kaže ekonomist Velimir Šonje.
Zbog rasta broja slučajeva pooštravanje epidemioloških mjera najavile su sve velike europske zemlje. Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Španjolska i Nizozemska - sve su zabilježile snažan rast broja slučajeva zaraze i sve su prošli tjedan donijele nove mjere.
Identično se ponašaju manje zemlje suočene s rastom broja slučajeva. Češka, koja bilježi najveći rast broja slučajeva, posegnula je za visokom razinom restrikcija. Belgija je objavila zatvaranje kafića i restorana na četiri tjedna. Od ponedjeljka uvode policijski sat, zabrane okupljanja i ograničenja prodaje alkohola.
Švicarska je proširila obvezu nošenja maski. U Parizu je od subote uveden noćni epidemiološki policijski sat od ponoći. U Kataloniji su u Barceloni i oko nje zatvorili barove i restorane. Slovenski premijer Janez Janša najavio je u nedjelju navečer proglašenje 30-dnevnog stanja epidemije u Sloveniji.
Talijanske se vlasti svađaju oko toga što poduzeti: dio vlade traži jače mjere dok Conte inzistira na tome da novi rast slučajeva nije toliko opasan kao prvi, no sigurno će izaći s novim mjerama.
U Švedskoj se regionalnim vlastima prepušta savjetovanje građana za smanjenje mobilnosti i veću disciplinu socijalnog distanciranja...
Fiskalna izloženost
Starija ekonomistica Allianza Katharina Utermohl komentirala je iznenađujuću brzinu rasta broja slučajeva u Europi te naglasila kako u četvrtom kvartalu već vide novi gospodarski pad u cijelom nizu zemalja.
"Nova recesija apsolutno je moguća", poručuje Utermohl. Googleovi podaci o mobilnosti u listopadu ponovo ukazuju na znatni pad u velikim europskim gradovima. Posebno krupne probleme iznova će imati zemlje s velikim uslužnim sektorima poput Francuske, Španjolske i Portugala.
Jako je nezgodno što su zemlje Europske unije u ovoj godini zbog globalne pandemije koronavirusa već dramatično povećale svoju fiskalnu izloženost. Europska komisija objavila je plan prema kojem se očekuje da će članice eurozone ove godine agregatno imati ukupni fiskalni deficit od 976 milijardi eura ili ogromnih 8,9 posto BDP-a u 2020. godini.
To znači da će nacionalni fiskalni deficiti biti 10 puta veći nego prošlogodišnji ili oni iz predviđanja za ovu godinu. Iako se zahvaljujući intervencijama Europske središnje banke uspjelo da troškovi zaduživanja najugroženijih zemalja (Italija, Grčka) budu vrlo niski, potreba novih fiskalnih intervencija dovodi EU na potpuno neistražen teritorij, koji neki nazivaju "fiskalnom ekstravagancijom".
Guvernerica ESB-a Christine Lagarde tijekom vikenda je upozorila da i dalje, bez obzira na rizike, treba inzistirati na fiskalnim stimulansima kako bi se izbjegla "histerija na tržištu rada" te spriječio val bankrota. I MMF podržava tu tezu.