Samo 0,3 posto proizvedene energije u 12 najvećih europskih naftno-plinskih kompanija prošle je godine došlo iz "obnovljivaca", objavila je međunarodna nevladina organizacija Greenpeace pozvavši se na analizu stručnjaka za tržište nafte Steffena Bukolda.
"Premda je većina od dvanaest analiziranih kompanija javno iskazala predanost postizanju cilja neto nula emisija do 2050. godine, te i dalje uvjerava javnost kako ulaže u obnovljive izvore energije, nijedna od njih nije izradila smislenu strategiju za postizanje tog cilja", ističe Greenpeace, koji svoje zaključke temelji na Bukoldovoj analizi poslovanja Shella, British Petroleuma (BP), Orlena, Equinora, TotalEnergiesa, Enija, MOL-a, Petrola, Ine, Repsola, OMV-a i Wintershalla Dea.
Niski udjeli
Osim izrazito nizak udjel "obnovljivaca" u ukupnoj proizvedenoj energiji, Greenpeace spomenutim kompanijama zamjera i udjel investicija u čiste izvore energije u njihovu ukupnom investicijskom portfelju od 7,3 posto. Pritom navodi da je ukupni investicijski portfelj kompanija lani iznosio 88 milijardi eura, a da su njihova ulaganja u projekte fosilnih goriva dosegla 81,5 milijardi eura.
"Na svaki euro uložen u obnovljive izvore energije tijekom 2022. uloženo je 13 eura u fosilna goriva. U veljači ove godine, dok su naftno-plinske kompanije prijavljivale rekordne profite, koji su povećani u prosjeku za oko 75 posto tijekom energetske krize u 2022., BP je iznenada objavio da smanjuje svoje klimatske ambicije. Nekoliko mjeseci poslije TotalEnergies slijedio je primjer BP-a, a zatim i Shell", ističe Greenpeace.
Raščlanjujući udjele "obnovljivaca" u ukupnoj proizvodnji energije u spomenutim kompanijama, Steffen Bukold je, među ostalim, utvrdio da poljski Orlen prednjači s 1,35 posto energije proizvedene iz sunca, vjetra, vode i geotermalnih izvora u svome energetskom miksu, a slijede ga španjolski Repsol (0,82) i TotalEnergies s 0,61 posto. Isti izvor za Inu navodi da "obnovljivci" u miksu naše najveće kompanije zasad nemaju udjela, a za MOL donosi podatak o 0,18 posto udjela energije iz OiE u energetskoj bilanci kompanije.
Kad su u pitanju niskougljična ulaganja analiziranih kompanija u 2022., daleko je ispred ostalih iskoračio slovenski Petrol, s udjelom investicija u "obnovljivce" u ukupnom portfelju od 28 posto, Repsol je i ovdje na drugom mjestu (18 posto), a tercet najuspješnijih zaključuje talijanski Eni s udjelom od 12 posto. Prema Bukoldovu izračunu, u investicijama Ine "obnovljivci" sudjeluju s jedan posto kada se te vrsta ulaganja sagleda u širem obuhvatu te, osim investicija u energiju vjetra i sunca, uključuje i, primjerice, ulaganja u zamjenu energenta.
Privlačne dividende
Otišavši korak dalje od analize za 2022., Bukold procjenjuje da bi i u 2023. najveće naftno-plinske kompanije u Europi mogle produbiti trendove iz prethodne godine. Njihova proizvodnja nafte i plina, navodi isti izvor, u ovoj će se godini povećati, a skromniji povrati ulaganja u energetskom sektoru ili u biogorivima samo smetaju.
"Dioničari promatranih kompanija zalažu se za visoke dividende i rast cijena dionica. Uprave nisu nevoljne podleći ovom pritisku, jer lake promjene kao što je prelazak portfelja s nafte na plin i na sporedne aktivnosti u plutajućim vjetroelektranama brzo dosežu svoje granice ili zahtijevaju masivnija ulaganja. Izvlačenje argumenata kao što su vrijednost za dioničare, sigurnost opskrba ili financijska stabilnost obećavaju povratak na poznate staze koje također odražavaju", ocjenjuje Bukold.
U osvrtu na poslovne planove "12 prljavih", kako se u žargonu nazivaju najveće naftno-plinske kompanije na Starom kontinentu, Greenpeace kritizira i premalo značenje koje one pridaju razvoju naprednih biogoriva, zelenog vodika i drugih zelenih goriva. Kompanije ih, dodaje isti izvori, spominju, ali pretežito u kontekstu prodajnih ciljeva, a rijetko u segmentu proizvodnje i obujma ulaganja.