Hrvatska će biti relativno najveći korisnik financijskih sredstava iz europskog plana za oporavak, samo bespovratnih sredstava namijenjeno vam je 6 milijardi eura, što je oko 11 posto vašeg BDP-a. Ako aktivirate i kreditna sredstva, što preporučujemo, taj će iznos porasti na 9 milijardi eura. Kako ćete iskoristiti taj novac, neće određivati Bruxelles, nego vi sami nacionalnim planom oporavka, ali očekujemo da Hrvatska taj novac upotrijebi kako bi smanjila porezno i administrativno opterećenje poslovnih subjekata, te povećala efikasnost javnih servisa i pravosuđa - poručio je europski povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni govoreći na otvorenju velike digitalne konferencije "Europski plan oporavka", koju je u suradnji s Europskom komisijom i Europskom investicijskom bankom organizirao Jutarnji list.
Zeleno i digitalno
U svojem govoru Gentiloni je pohvalio napredak Hrvatske postignut otkad je u srpnju 2013. godine postala članica Europske unije, naglasivši kao je nedavni ulazak u europski tečajni mehanizam ERM2 koji je zadnja faza pred uvođenje eura, rezultat tog napretka. Ipak, Gentiloni je upozorio kako iskorištavanje novca koji je za Hrvatsku dediciran u Bruxellesu neće biti lak zadatak:
- Oko 50 posto tih sredstava mora ići u projekte koji su digitalni i zeleni. Najveći će izazov biti kako apsorbirati ta sredstva, odnosno kako upravljati tim procesom - istaknuo je.
EIB-ov direktor za jadransku regiju Miguel Morgado istaknuo je, pak, važnost pripreme.
- Važno je da se dobro pripremite jer za 70 posto sredstava koja će vam sada biti na raspolaganju morate se obvezati do 2022. godine da biste ih stigli povući - rekao je Morgado.
Naglasio je da EIB želi biti partner Hrvatskoj u otkrivanju dobrih projekata. Podsjeća da je banka u proteklih deset godina investirala ovdje više od 5 milijardi eura.
- Pandemija covida-19 u Hrvatskoj je iznimno jako pogodila sektore turizma, ugostiteljstva i prijevoza, a banke su pokazale suzdržanost prema financiranju likvidnosti djela gospodarstva i tu je EIB uskočio - rekao je Morgado.
Navodi primjer suradnje s HBOR-om na kriznim financijskim instrumentima tijekom pandemije koji su bili usmjereni na male i srednje poduzetnike. U predstojećem razdoblju, pojasnio je Morgado, do 40 posto sredstava bit će usmjereno na zelenu ekonomiju, ali i u digitalnu agendu, za koju je istaknuo da podiže konkurentnost privatnog sektora.
Ubrzanje rasta
Velimir Šonje, ekonomski analitičar i vlasnik Arhivanalitike, rekao je da će financijski instrumenti u sljedećem razdoblju funkcionirati drugačije. Primjerice, neće biti participacije, a k tome kreću već od 2021. godine. Navodi da je sada najveći izazov za Hrvatsku hoće li imati dovoljno vlastitih kapaciteta, odnosno projekata, i dovoljno brzu administraciju kako bi mogla tako brzo povući sredstva.
- Za Hrvatsku je to prilika da u idućih nekoliko godina ubrza svoj gospodarski rast jer bi to, s novim sredstvima te zahvaljujući činjenici da se još povlače sredstva iz prošlog programskog razdoblja, moglo značiti sedam do osam posto BDP-a godišnje - ustvrdio je Šonje.
Dodao je kako to, pak, znači da će se morati ulagati u jačanje tržišta rada, bolje vještine, likvidnost malih i srednjih tvrtki, smanjenje parafiskalnih nameta i, općenito, da će se morati provesti brojne reforme. No, kako je upozorila voditeljica odjela za Hrvatsku u radnoj skupini za oporavak i otpornost Europske komisije Elisa Roller, kod nas još nema plana za to. Roller je istaknula da je suradnja s hrvatskim vlastima na razradi plana dobra. Navela je da održavaju tjedne sastanke te da prije travnja iduće godine plana niti ne treba biti.
- Ali, ono što je Europska komisija predložila, a neke su članice već i učinile, jest da se nacrt plana napravi već sada. Voljela bih vidjeti hrvatski plan, ali još nisam, iako, ističem, zadovoljna sam napretkom Hrvatske - rekla je Roller te napomenula kako je dobra praksa i da se o planu za iduće programsko razdoblje razgovara s udruženjima poduzetnika, sindikatima i civilnim društvom.
Darinko Bago, predsjednik udruge Hrvatski izvoznici, rekao je da je predlagao da se napravi analiza dosadašnjeg povlačenja sredstava EU po različitim pokazateljima, ali za to nije bilo interesa. Naglasio je da je ključno da Vlada u planiranje idućeg programskog razdoblja uključi i izvoznike.
Uključiti sve
- Top-menadžment tvrtki članica pita me zašto netko iz Europske komisije ili iz naše državne administracije smatra da zna bolje kako iskoristiti sredstva EU od nas koji smo projekte koje bi oni željeli potaknuti već odradili samostalno - istaknuo je Bago.
Pojasnio je da je to jedan kut gledanja i da Vlada mora uključiti cijelo društvo u planiranje povlačenja tih sredstava. Međutim, istaknuo je da su se do sada ta sredstva planirala horizontalno, pa su uglavnom odlazila u ruke državnih tvrtki i lokalne samouprave.
- U Austriji i Njemačkoj situacija je obrnuta jer lokalne samouprave pomažu privatnim tvrtkama da naprave projekte i povuku sredstva EU - rekao je Bago.
Potencijali u otpadu
Damir Zorić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, naveo je da javni sektor i država, u odnosu na privatne poduzetnike, sredstva EU povlače u omjeru 70 prema 30.
- U Sloveniji je obrnuto. Tamo privatna poduzeća ili realni sektor povlače iz EU-a tri četvrtine sredstava, dok javni povlači samo četvrtinu. Dakako da nije loše da javni sektor povlači sredstva, ali nije realno da realni sektor u Hrvatskoj ima pristup do tako malog dijela sredstava EU i to bi trebalo izbalansirati na barem 50 prema 50 - zaključio je Zorić.
Govoreći o europskom zelenom planu i mogućnostima Hrvatske, Sabine Bourdy, voditeljica Odjela za procjenu utjecaja na okoliš Europske komisije, prvo je istaknula širu perspektivu. Navela je da će do 2050. na planetu biti 9,5 milijardi ljudi, njih 70 posto živjet će u gradovima, a polovica tih gradova još nije izgrađena. Jako velik dio okoliša je uništen i više od 90 posto građana EU u tome vidi značajan problem. U Hrvatskoj je, naglasila je, u okviru novog zelenog plana EU ima mnogo prilika za investicije.
- Samo jedan primjer je reciklaža. Hrvatska ima mnogo potencijala da unaprijedi upravljanje otpadom jer trenutačno reciklira samo 5 posto, a to je dvostruko manje od prosjeka EU - zaključuje Bourdy.
