Podatkovni centri su polazišne točke bilo kakve digitalne tranzicije, na koju se sada posebno stavlja naglasak i koja se mora implementirati kako bi poduzeća u Hrvatskoj bila konkurentna, kaže Matija Grabar, direktor ICT tvrtke Cratis iz Varaždinskih Toplica koja upravo priprema investiciju od 10 milijuna eura.
U Gospodarskoj zoni Brezje u Varaždinu kupili su zemljište površine 12.000 četvornih metara i trenutno su u fazi izrade tehničke dokumentacije za gradnju svojeg podatkovnog centra. Pitamo ih kako će riješiti financiranje investicije koja tako velik zalogaj. Osim kredita i vlastitog kapitala, odgovara, djelomično računaju i na bespovratnu potporu iz europskih fondova. Trenutno, međutim, na vidiku nema natječaja na koji bi se mogli javiti, a jedini koji je u najavi, "Jačanje konkurentnosti poduzeća ulaganjima u digitalnu i zelenu tranziciju", nije predviđen za prijavitelje iz informatičke industrije.
Prihvatljiva djelatnost
Kao i neke druge IT tvrtke koje se namjeravaju upustiti u infrastrukturna ulaganja, Cratis traži da se i djelatnost "informacije i komunikacije", precizniije, "obrada podataka, usluge poslužitelja i djelatnosti povezane s njima", uključe kao prihvatljiva djelatnost na tom natječaju, teškom 1,14 milijardi kuna. Zasad su to mikro, male i srednje tvrtke iz prerađivačke industrije, a iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja to su objasnili time što je snažno pogođena koronakrizom te je izvor iz kojeg se financira natječaj, instrument React-EU, namijenjen upravo sanaciji posljedica pandemije i restrukturiranju gospodarstva kako bi ono postalo otpornije.
Privlačenje giganata
Kako god bilo, kratisovci kažu da ulaganje u informatičku industriju treba u Hrvatskoj biti imperativ kako bi se osigurala infrastruktura za digitalizaciju prerađivačke i ostale industrije, što su napisali na stranici e-Savjetovanje, u komentaru na objavljene upute za spomenuti natječaj. Budući da su ulaganja u podatkovne centre visoka, a može ih se graditi po fazama, odnosno modularno, Cratis je vjerojatno jedan od idealnih kandidata za neki idući natječaj koji će se financirati iz europskih izvora, bilo u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji će biti aktualan sve do kraja 2026. godine (sadržaj mu još nije objavljen), bilo iz višegodišnjeg financijskog okvira 2021. - 2027. godine (programiranje je u početnoj fazi). Dosad su, inače, koristili potpore EU za dva manja projekta ukupne vrijednosti 1,65 milijuna kuna, a iznos potpora bio je 955.000 kuna.
Ta kompanija sada ima 22 zaposlenika, a lani je dosegnula 16,5 milijuna kuna prihoda, što je rast veći od 80 posto u odnosu na 2019. godinu. Koronakriza ih, dakle, nije pogodila, upravo suprotno, a Grabar kaže da će, kad sagrade podatkovni centar, zapošljavati IT inženjere te da bi im prihodi, prema trogodišnjem planu, trebali premašiti 60 milijuna kuna godišnje.
- Industrija podatkovnih centara u velikom je porastu i taj će rast će biti značajan u godinama pred nama - napominje i dodaje kako gradnja takvih centara može rezultirati i privlačenjem stranih tehnoloških giganata.
Aspekt sigurnosti
Što se scene u Hrvatskoj tiče, podatkovni su centri smješteni uglavnom na području Zagreba i Zagrebačke županije, a Grabar smatra da to s aspekta sigurnosti nije poželjno.
- Iako su podatkovni centri projektirani tako da su otporni na potrese do magnitude 9 po Richteru, okolni objekti, zgrade, ceste, optička i druga komunalna infrastruktura nisu. Stoga je bitno staviti naglasak na izbor geografske lokacije za smještaj podatkovnog centra - kaže Grabar.