Tko je kupio novi stan u Zagrebu u prvoj polovici ove godine morao je za metar kvadratni izdvojiti 30,9 posto više nego godinu dana ranije. Cijena je u prosjeku iznosila 18.560 kuna, što znači da je u godinu dana porasla za 4189 kuna ili oko 550 eura. U ostalom dijelu zemlje poskupljenje je iznosilo tek 6,5 posto, odnosno 13.155 kuna, pa je cijena četvornog metra u Hrvatskoj u prosjeku rasla 20 posto, odnosno 16.058 kuna.
Snažan rast cijena novih stanova počeo je u drugom dijelu prošle godine, a kao glavni razlog tome poznavatelji tržišta nekretnina izdvajaju značajno poskupljenje građevinskog materijala i energenata. No, puno snažniji rast cijena novih stanova u Zagrebu od onog u ostatku zemlje upućuje na to da cijene građevinskog materijala nisu jedini razlog rasta cijena, "iako su imale bitnu ulogu", kaže Ivan Laljak, viši savjetnik Colliersa. Na više cijene u Zagrebu, objašnjava, utječu i skuplja zemljišta te viši komunalni doprinosi nego u mnogim manjim gradovima. "Također, zbog straha od inflacije i posljedičnog pada kupovne moći novca, dio građana nekretnine gleda kao oblik štednje i zaštitu od inflacije. U investicijskom smislu, stambeno tržište u Zagrebu, uz određene gradove na obali, je privlačnije od ostatka zemlje zbog visoke likvidnosti te snažne potražnje za dugoročnim i kratkoročnim najmom zbog turizma", kaže Laljak. Sve to dodatno osnažuje potražnju za nekretninama u Zagrebu u odnosu na ostatak zemlje.
Da je poskupljenje stanova u Zagrebu samo manjim dijelom uvjetovano porastom cijena građevinskog materijala smatra i Goran Buturac sa zagrebačkog Ekonomskog instituta.
"Razlozi su primarno na strani ponude i potražnje za stanovima. S jedne strane, ponuda je uvelike ograničena uslijed nedostatka kvalificirane radne snage i odljeva dijela građevinske operative prema razvijenijim zemljama Europske unije. Također, ne treba izostaviti ni učinak spore obnove oštećenih objekata i stambenih jedinica uslijed potresa", objašnjava Buturac. S druge strane, ističe, pritisak na strani potražnje uvjetovan je nizom čimbenika. Jedan dio svakako leži u nastavku trenda nejednakog gospodarskog i regionalnog razvoja Hrvatske, pri čemu je značajna koncentracija gospodarske strukture, pa shodno tome i radne snage, u Zagrebu i okolici. Osim toga, smatra Buturac, svjedoci smo da su u zadnjih nekoliko godina kamatne stope na štednju građana veoma niske, što onda dio građana potiče na ulaganja u nekretnine. I, na koncu, "ne treba izostaviti učinke inflatornih pritisaka i rasta cijena, koji dodatno pridonose rastu potražnje za nekretninama ne bi li se čim više očuvale vrijednosti ušteđevina proisteklih iz zarađenih dohodaka u prijašnjim razdobljima".
Najnoviji podaci DZS-a samo su potvrda višegodišnjeg trenda ubrzanog rasta cijena nekretnina u Hrvatskoj, osobito u Zagrebu i na Jadranu. U prvom kvartalu ove godine rasle su 13,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, iznad europskog prosjeka. Pritom su u Zagrebu poskupjele 16 posto, 11 posto na Jadranu, i 14 posto u ostatku zemlje.