Njemački Commerzbank obavijestio je svojeg klijenta u Hrvatskoj da će mu od 1. srpnja početi naplaćivati mjesečnu naknadu od 4,90 eura za vođenje tekućeg računa neovisno o tome koliki je iznos na njemu.
Premda je ta usluga dosad bila besplatna, kako navodi u obavijesti, banka je više ne može nuditi "zbog promijenjenih tržišnih uvjeta kao što su niske kamatne stope". Naplata vođenja tekućeg računa u hrvatskim je bankama odavno uvriježena praksa, u prosjeku stoji oko 15 kuna mjesečno, ali ono što njemačke štediše zabrinjava mnogo više od naknada negativne su kamatne stope.
Banke su ih dosad izbjegavale uvoditi za male štediše iako ih još od 2014. godine same plaćaju središnjoj banci za "parkiranje" novca. Međutim, pandemija im je donijela novi pritisak: ne samo da ih je ECB preplavio novom likvidnošću nego su i depoziti klijenata snažno porasli jer nisu imali gdje trošiti novac.
Najveće njemačke banke, Deutsche bank i Commerzbank, još su prošle godine najavile da će novi klijenti s iznosima štednje iznad 100.000 eura morati banci plaćati godišnju kamatu od 0,5 posto jer više ne mogu apsorbirati negativne kamatne stope ECB-a.
Širenje Raisina
Prema podacima portala za usporedbu cijena Verivox, 237 banaka u Njemačkoj ima negativne kamate, a u ožujku prošle godine, prije pandemije, takvih je bilo 57. Trošak se kreće od 0,4 do 0,6 posto, a u nekim bankama plaćaju se kamate već na depozite iznad 25.000 eura. Kako klijenti ne bi bili na gubitku, same ih banke potiču da novac preusmjere drugdje, da ga investiraju ili da putem popularnih online platformi štednju prebace u neku od europskih banaka u kojima još mogu dobiti kakav-takav prinos.
Govoreći za Wall Street Journal, Alex Bierhaus, glavni direktor financijsko-tehnološke kompanije iz Düsseldorfa rekao je da je oko 60.000 eura preusmjerio bankama u Italiji i Švedskoj preko online platforme Raisin, koja klijentima omogućava "kupnju" boljih kamatnih stopa u bankama diljem Europe.
Tako je, umjesto da plati 0,5 posto kamata banci u Njemačkoj, na jednogodišnje oročenje depozita ostvario prinos od 0,8 posto. Pristao bi na to, kako je rekao, da ne ostvaruje nikakav prinos, ali zahtjev da još plati ipak je previše.
Besplatni krediti
Za platformu Raisin najveće je tržište upravo njemačko, gdje je velik broj banaka počeo uvoditi negativne kamatne stope. U Njemačkoj je, naime, oko 30 posto svih depozita iz eurozone, koji su, k tome, u pandemiji rasli za 6 posto. Tako je i broj klijenata Raisina lani porastao za 40 posto, na njih 325.000. Iznos depozita koji se transferiraju putem platforme povećao se za 50 posto, na oko 30 milijardi eura.
Raisin se oglašava na službenim stranicama mnogih banaka i klijente poziva da prebace štednju. Među oglasima banaka koje trenutačno nudi na svojim stranicama su i, primjerice, oglas češke J&T banke koja za jednogodišnje oročenje 50.000 eura nudi kamatnu stopu od 0,60 posto te oglas austrijskog Euram Banka koji nudi kamatu od 0,40 posto.
Osim u Njemačkoj, negativne kamate na male depozite imaju i banke u nekim drugim zemljama. U Danskoj je njima zahvaćena četvrtina depozita u zemlji. Kako je pandemija produljila eru negativnih kamatnih stopa, sve je više i neobičnih praksi. Finski Nordea Bank Abp, primjerice, naplaćuje čuvanje depozita, ali je ujedno počeo odobravati besplatne kredite.
Podaci HNB-a pokazuju da je oročenje deviznih depozita na rok od godinu do dvije u hrvatskim bankama u ožujku nosilo kamatu od skromnih 0,7 posto, čime se samo nastavio višegodišnji trend smanjenja. Ipak, banke obećavaju da građanima neće uvoditi naknade za devizne depozite, koje su počele uvoditi poduzećima.