Prema Vladinim najavama, ovaj će tjedan zainteresirana javnost prvi put imati priliku proučiti nacrt Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) na kojem različita ministarstva i ured premijera rade već više od šest mjeseci. Poslodavci iz privatnog sektora, koji zapošljavaju oko tri četvrtine zaposlenih u zemlji i koji financiraju cijeli državni aparat, do sada nisu bili konzultirani. Nestrpljivo iščekujemo dokument i nadamo se da će distribucija 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava između ulaganja u gospodarstvo i ulaganja u reforme javnog sektora biti izbalansirana.
U protekla dva mjeseca poslovna je zajednica bila prilično glasna sa svojim zahtjevom da se barem 50 posto bespovratnih sredstava NPOO-om usmjeri na privatni sektor. Primarni kriterij koji se koristi za određivanje veličine poduzetnika prema definiciji EU je broj zaposlenih, pa su tako svi poduzetnici s više od 250 zaposlenih veliki poduzetnici. Jasno je da se na ovaj način penaliziraju radno intenzivne industrije te da su dodatno penalizirane zemlje s nižom produktivnosti rada poput Hrvatske.Na sreću, u prošlom programskom razdoblju, onom od 2014. do 2020. godine, imali smo i programe sufinanciranja u kojima su sudjelovali veliki poduzetnici, i to u tri područja: sufinanciranju istraživanja i razvoja, energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije te poljoprivredi. Sve tri teme bile su vrlo atraktivne za poduzetnike svih veličina te je sredstava traženo puno više nego što ih je bilo dostupno. Primjerice, na tenderu za financiranje istraživanja i razvoja (IRI2) do sada je dodijeljeno 925 milijuna kuna potpora, a već šest mjeseci 45 poduzetnika čeka hoće li se naći oko 750 milijuna kuna za financiranje njihovih projekata.
I upravo je ta činjenica da se na svim relevantnim natječajima za poduzetnike tražilo znatno više sredstava nego što je bilo dostupno velika prilika za oporavak gospodarstva kroz programe NPOO-a i dokaz da privatni sektor ima apetit za investiranje. Sredstva iz NPOO-a trebaju biti ugovorena do 2023. godine, što znači da nemamo puno vremena. Treba ići s provjerenim pozivima za poduzetnike svih veličina usmjerenim na rast kroz inovacije i zelenu tranziciju, koji su bili uspješni u prethodnom razdoblju, te dodati tome natječaje iz područja digitalne transformacije. Takav će pristup biti i usklađen sa smjernicama za izradu NPOO-a, gdje je glavni smjer digitalna i zelena tranzicija, ulaganje u istraživanje i razvoj i povećanje otpornosti.
Ako uistinu želimo gospodarski oporavak Hrvatske, onda trebamo omogućiti u NPOO-u grantove za poduzeća svih veličina. Uključivanje velikih poduzeća u NPOO prijeko je potrebno jer su velika poduzeća presudna za oporavak iz nekoliko glavnih razloga: mogu iznijeti velike projekte koji će zaposliti tisuće radnika, pa i podići gospodarsko-socijalni razvoj cijelih regija. Ovo je važno u kontekstu nove karte regionalnih potpora koja će više poticati regionalni razvoj. Zatim, imaju snagu komercijalizirati inovacije i promijeniti strukturu gospodarstva. Imaju niže stope sufinanciranja, što znači da će za 1 kunu ulaganja veliko poduzeće trebati uložiti i do 4 kune vlastitih sredstava. Imaju značajne kapacitete i mogu biti nositelj suradnje i umrežavanja između startupa i znanstvenoistraživačke organizacije, trenutno sudjeluju u preslagivanju lanaca vrijednosti slijedom krize zbog covida te će zasigurno donositi odluke o tome gdje će smjestiti svoju proizvodnju i centre za istraživanje i razvoj.
Zaključno, sredstva fondova za sljedeće generacije, za koji će se NPOO-om zacrtati na što će se potrošiti, možda su zadnja prilika da Hrvatska uhvati korak s ostatkom EU. Poduzetnici svih veličina dokazali su da znaju u što uložiti fondove EU i moraju biti konzultirani kako bi u NPOO-u imali programe koji će osigurati perspektivu u ovoj zemlji za sljedeće generacije.