Zdenka Kopajtić zastaje na tren i prisjeća se što je sve prošla do svoje 25. godine. Udala se još kao tinejdžerica s 19 godina. Malo je radila, no u pravilu je bila domaćica i brinula se o kući te obitelji. Nije posjetila previše zemalja, no pazi dosta na okoliš. Kako veli, sama po sebi je velika čistunka i veoma pažljivo brine o svojoj okolini. Sve u svemu, ona je zadovoljna. Za nju je to normalna mladost.
Tea Kravaršćan se isto okreće iza svojih 25 godina života. Završava fakultet i u procesu je otvaranja vlastite tvrtke koja će se baviti prodajom kupaćih kostima. Tečno govori dva strana jezika i do sada je posjetila više od deset zemalja. Jako je osviještena o okolišu – reciklira, koristi kozmetiku na prirodnoj bazi i pazi na to koliko vode troši u kućanstvu. O udaji još ne razmišlja. Kako kaže, mlada osoba treba prvo završiti fakultet i riješiti stambeno pitanje prije nego počne razmišljati o braku. Za nju je, pak, ovo normalna mladost.
Očigledno je da se Zdenkin i Tein pogled na mladost uvelike razlikuje. To, zapravo, nije ništa neobično kada se u obzir uzme da je jedna od njih svoje dvadesete proživjela u šezdesetim godinama prošlog stoljeća, dok druga upravo sada živi svoje “najluđe” godine života. Zdenka je, naime, štićenica zagrebačkog Doma za starije osobe Centar, a Tea je poznata fitness influencerica koju na Instagramu prati više od 58 tisuća ljudi.
Ova dva različita prikaza mladosti pokazuju koliko se svijet promijenio u proteklih šezdeset godina. Mladi danas osnivaju tvrtke prije 30. rođendana, putuje puno više nego prije i imaju mogućnosti preko interneta ili aplikacija besplatno učiti strane jezike. Glavni okidač tih promjena su nove tehnologije koje su u potpunosti transformirale društvo. Danas je tako potpuno normalno da se mlada osoba vjenča tek u svojim tridesetima ili da joj glavni alat za posao bude mobitel, no nekad su takve stvari bile poprilično nezamislive. Kako bi dobili bolji uvid u razlike između mladosti nekad i danas, odlučili smo razgovarati s pripadnicima tzv. “tihe” generacije (djeca rođena između 1928. do 1945. godine) te današnjim mladima koji pripadaju milenijalcima (djeca rođena između 1981. i 1996.) te generaciji Z (djeca rođena nakon 1997.). Naši sugovornici su četiri umirovljenice - Milka Ganza (84), Vera Ofenbeher (85), Zdenka Kopajtić (80) i Ankica Đurđica Glavaš (84) te četvero mladih - Tea Zubović (18), Niko Labor (28) te poznati influenceri Tea Kravaršćan (25) i Dennis Domian (31).
Strani jezici
Prvo pitanje našeg malog istraživanja vezano je uz poznavanje stranih jezika. Podaci Eurostata iz 2008. godine pokazuju da više od jedne trećine odraslih u dobi od 25 do 64 godine ne govori ni jedan strani jezik (to su dakle osobe koje odgovaraju današnjoj „tihoj“ generaciji). S druge strane, udio odraslih mladih osoba (od 25 do 34 godine) koji tvrde da vješto barataju barem jednim stranim jezikom je duplo veći nego među grupom ispitanika koji pripadaju dobnoj skupini od 55 do 64 godine (radi se o 18 naspram 9 posto).
Da mladi danas znaju više stranih jezika nego mladi nekada pokazali su i odgovori naših sugovornika. Primjerice, bivša učiteljica Vera Ofenbeher je do svoje punoljetnosti naučila njemački i ruski, ali ne toliko dobro da bi se njima dobro služila, već tek toliko da se može snaći u drugoj zemlji.Umirovljenica i bivša novinarka Milka Ganza kaže, pak, kako je tijekom studija imala priliku naučiti četiri strana jezika, no da je zbog lijenosti naučila samo dva tako da se danas najbolje snalazi s francuskim i talijanskim.
- Imam jedan fond riječi s kojim mogu putovati i komunicirati. Da sam bila lijena, to je istina i nisam se potrudila u potpunosti naučiti neki strani jezik. Preporučujem zato svim mladima da obavezno nauče neki strani jezik do svoje 20. godine, iako je to danas već postalo i normalno. Moje unuke, evo, već sad s 12 godina dobro govore jedan strani jezik – kaže Milka.
Da je u pravu za svoje unuke potvrđuje i odgovor 18-godišnje Tee Zubović s Paga, učenice zadarske Škole primijenjene umjetnosti i dizajna. Ona nam je rekla da je do sada naučila dva strana jezika, engleski i talijanski, te da još posebno uči njemački. S još više jezika susreo se 28-godišnji Niko Labor, član šibenskog umjetničkog kolektiva Azimut, koji odlično govori engleski, ali, kaže, dobro se snalazi i s talijanskim, španjolskim, portugalskim i brazilskim.
Ulazak u brak
Sljedeća tematika vezana je uz sklapanje braka i osnivanja obitelji. Istraživanje koje je proveo američki Istraživački centar Pew pokazuje da milenijalci danas stupaju kasnije u brak. U prosjeku su se muškarci u 2019. godini ženili tek s 30 godina, a žene udavale s 28. Prema tome, oni čekaju čak sedam godina duže nego njihovi vršnjaci iz 1968. godine.
Jedan takav milenijalac jest i Dennis Domian, poznati youtuber kojega na toj platformi prati više od 400.000 korisnika. On ima 31 godinu i kada smo ga pitali kada je idealno vrijeme za brak, istaknuo je da nisu važne godine već da je bitno da dvije osobe dođu u fazu odnosa gdje su dovoljno emocionalno, mentalno i financijski zreli za jedan takav korak. S njim se slaže i 25-godišnja fitness influencerica Tea.
- Po meni ne postoji idealno vrijeme ni za brak ni za djecu jer vjerujem da će uvijek nešto biti što moraš odraditi prije toga - završiti školu ili useliti u stan, tako da mislim da kada nađeš pravu osobu kojoj vjeruješ i s kojom misliš da je to to, onda je pravo vrijeme – kaže Tea.
Iako Dennis i Tea kažu da ne postoji idealna dob za brak, Zdenka Kopajtić s početka priče se s njima ne slaže. Kako smo već naveli, ona se udala s 19. godina i mladima poručuje da griješe što tako dugo odgađaju osnivanje obitelji jer postoji opasnost da dođu u godine kada više uopće neće moći imati djecu.
- Mislim da je idealno vrijeme za udaju nakon završetka fakulteta, dakle s 26 godina za ženu, a za muškarca je 30 godina jer njima treba više da postanu zreli – veli Zdenka.
Očuvanje okoliša
Prelazimo sada na pitanje oko kojega mladi i stariji imaju poprilično jednako mišljenje – očuvanje okoliša. Brojna istraživanja pokazala su da stariji, baš kao i mladi, itekako brinu o zaštiti prirode. Štoviše, neka od njih ukazuju na to da stariji danas puno više brinu o okolišu nego milenijalci i generacija Z, iako su upravo ove zadnje dvije skupine u fokusu kada se govori o borbi za prava planeta. Primjerice, studija koju je prošle godine provela globalna istraživačka tvrtka Censuswide za britansku osiguravajuću tvrtku Aviva pokazala je da su ljudi s više od 55 godine skoro u svakom pogledu ekološki osvješteniji nego mladi u dobi od 16 do 24 godine. Istraživanje je pokazalo da stariji puno više recikliraju te da u većoj mjeri izbjegavaju korištenje jednokratne plastike. Mladi su od svojih starijih bolji samo po tome što više prakticiraju vegansku prehranu te što češće kupuju u second hand trgovinama.
A što kažu naši sugovornici?
Gospođa Milka kaže kako je oduvijek pazila na okolinu te dodaje da je sudjelovala i u nekim akcijama čišćenja na području Medvednice jer, kaže, prirodu treba čuvati za mlade, a ne ju uništavati.
Na akcijama čišćenja bio je i Niko koji, pak, ističe kako ljudi danas puno više govore o zaštiti okoliša nego prije.
- Očuvanju okoliša pristupam s maksimalnom pažnjom. Mislim da razlog leži najviše u tome što sam cijeli život u prirodi i vezan sam jako uz nju, bilo od sporta pa do fakulteta, i mislim da se danas, gdje god da se okrenemo, ljudi konstantno govore o zaštiti prirode – kaže Niko.
Ipak, postoje i oni mladi koji kažu kako trebaju još poraditi na svojoj brizi oko planete. Jedan od njih je i Dennis koji priznaje da nije dovoljno osviješten, no da se maksimalno trudi biti što oprezniji kada je u pitanju razvrstavanje otpada ili obavljanje manjih i racionalnijih kupovina. Kako kaže, trudi se u prirodi biti jednako uredan kao što je i u vlastitom domu.
Putovanja
Na red su došla pitanja o inozemnim putovanjima. Booking.com, globalna platforma za rezervaciju smještaja, provela je 2019. godine istraživanje o putničkim navikama generacije Z koje je obuhvatilo 22.000 ispitanika iz 29 zemalja među kojima je bilo i 600 ispitanika iz Hrvatske. Anketa je pokazala da čak 50 posto pripadnika generacije Z iz Hrvatske u sljedećih deset godina želi posjetiti barem tri kontinenta, a 36 posto ih planira studirati ili živjeti u nekoj drugoj državi. Učenica Tea je tako do svoje punoljetnosti već posjetila pet zemalja, a u budućnosti planira obići što više, baš kao i Tea, njena kolegica iz generacije Z, koja je do svoje 25. godine bila u više od 10-tak zemalja, među kojima su zemlje poput Grčke, Turske i Španjolske.
Njihovi bake i djedovi, pak, nisu u svojim mladim danima toliko putovali, no opet postoje iznimke od pravila. Jedna od tih iznimki jest Ankica Đurđica Glavaš, umirovljena profesorica matematike koja je zahvaljujući maturalnim putovanjima obišla skoro cijelu Europu.
- Do 25 godine ne bi točno znala koliko sam proputovala jer sam puno putovala s učenicima, ali do svoje 70. godine prošla sam Europu od Švedske i Norveške pa sve do Turske. Nisam jedino bila u Španjolskoj i Portugalu – navodi Ankica Đurđica.
Nove tehnologije
Iz dosadašnjih odgovora možemo uvidjeti kako se, po nekim pitanjima, svijet za mlade uvelike promijenio. Pokretač tih promjena, kao što smo već ranije rekli, su dobrim dijelom nove tehnologije koje su omogućile veći napredak i modernizaciju društva. Zahvaljujući njima je nastao internet putem kojega je puno lakše naučiti strani jezik, a i niskobudžetna putovanja su postala uvelike raširena pa mladima više nije tako veliki problem posjetiti druge kontinente. Naravno, novi stil života koji otvara brojne mogućnosti odgodio je neke druge obaveze kao što je stupanje u brak, ali je i promijenio paradigmu o ženama kao domaćicama. Primjerice, istraživanje koje je proveo američki Istraživački centar Pew pokazuje da je 1966. godine samo 40 posto žena bilo zaposleno, dok njih 58 posto nije ni razmišljalo o poslu. Prije dvije godine je, pak, 72 posto žena imalo posao te samo jedna četvrtina nema radno zaposlenje.
No, dolazimo sada na pitanje – jesu li nam nove tehnologije otvorile više mogućnosti u poslu i životu?
Svi naši mlađi sugovornici se slažu kako su nove tehnologije poput interneta, mobitela i računala uvelike promijenile svijet na bolje. Najmlađoj Tei su omogućile lakše usvajanje gradiva tijekom online nastave, Niku su otvorile put prema novim zemljama, a Dennisu i Tei su društvene mreže postale posao od kojega žive.
Starije dame se, pak, slažu kako su tehnologije otvorile put ka napretku društva, no ipak žale za vremenima kada je sve bilo barem malo jednostavnije ili, kako one kažu, romantičnije.
Mobiteli
No, postoji jedan alat bez kojega danas ne mogu ni stari ni mladi. Riječ je, dakako, o mobitelu. Američki Istraživački centar Pew je 2019. godine proveo istraživanje kako bi utvrdio navike korištenja pametnih telefona kod različitih generacija. Ono je pokazalo da čak 93, odnosno 90 posto, milenijalaca i pripadnika generacije Z koristi mobitel naspram samo 40 posto ljudi iz „tihe“ generacije. Ovaj jaz u korištenju je razumljiv jer je starijim osobama puno teže naučiti kako koristiti nove tehnologije, no to ih nikako ne zaustavlja da probaju, što su nam potvrdile i naše sugovornice.
Gospođa Vera nam se pohvalila da je uspjela svladati većinu modernih tehnologija i ponosno ističe da se služi internetom te mobitelom. Njena vršnjakinja Ankica Đurđica, pak, ne skriva da se dugo opirala korištenju mobilnog uređaja.
- Prije sam mogla zamisliti život bez mobitela, ali sada više ne, iako sam ispočetka bila protiv jer imam problema sa sluhom i s vidom. No, stalno su me nagovarali i onda su mi jednom donijeli upute na hrvatskom i rekli da moram sve naučiti. Sada imam neki najnoviji Samsung. Ne baratam ja sa svime, ali snalazim se s osnovnim stvarima koje meni trebaju – kaže Ankica Đurđica.
Kod mladih je odgovor jednak, samo što oni mobitele koriste za puno više od same komunikacije. Mobiteli su milenijalcima i generaciji Z izvor zabave, informacija, pa čak i zarade, ali i način na koji mogu izraziti svoju kreativnost, no da bi to sve mogli ostvariti potreban im je dobar i kvalitetan pametni telefon. Upravo zato je Samsung lansirao kampanju „Awesome is for Everyone“ (Fenomenalan osjećaj za sve) u kojoj nudi novu Samsung Galaxy A seriju pametnih telefona za sve milenijalce i Gen Z-ove koji žele preuzeti kreativnost u svoje ruke. Riječ je o premium i cjenovno prihvatljivim pametnim telefonima koji imaju sve što je potrebno za ostvarenje različitih poslovnih i inovativnih ideja ili, pak, za dobru staru zabavu. Uređaje iz Samsung Galaxy A serije pametnih telefona koriste Tea i Dennis, koji nam isto tako navode da danas ne mogu zamisliti život bez svog mobitela.
- Mobitel je moj posao i sve radim preko njega. Dosta živim užurbano pa moram brzinski odgovoriti na mail, uslikati i obraditi fotku, čuti se s nekim, tako da mi pametni telefon puno pomaže u tome – kaže Tea, a sličan odgovor dao nam je i Dennis.
- Ne mogu zamisliti život bez mobitela jer mi je u jednu ruku mobitel posao. Služi mi za komunikaciju, kao izvor informacije i zabave te mislim da bi bilo teško živjeti bez njega – ističe Dennis.
Sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Samsung Electronics, u skladu s najvišim profesionalnim standardima.