Grad Zagreb je u mandatu od 2017. godine nastavio politiku razvoja i ulaganja, za kvalitetniji i sigurniji život svih građana glavnoga grada Republike Hrvatske.
Od temeljnih infrastrukturnih ulaganja treba naglasiti važnost rotora Remetinec čija je ukupna vrijednost približno 331,6 milijuna kuna, a gotovo 273 milijuna kuna dobiveno je iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Rekonstrukcijom Radničke ceste u punom profilu i spajanjem na Domovinski most smanjile su se prometne gužve i podigla se razina prometne sigurnosti. Domovinski most je važna prometna spona između grada i Zračne luke, osigurava razvoj istočnog dijela Zagreba te omogućuje prevod otpadnih voda iz Novog Zagreba do Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
Jedan od ključnih projekta je i žičara na Sljemenu koja je namijenjena javnom prijevozu putnika od polazne postaje u Dolju do vidikovca na Sljemenu, a rasteretit će postojeću prometnu infrastrukturu do Sljemena.
Razvoju grada uvelike su pridonijela sredstva iz fondova EU. Od lipnja 2017. do danas prijavljena su 624 projekta Grada Zagreba, gradskih ustanova i trgovačkih društava u vrijednosti od 7,2 milijarde kuna, a provedena su 252 projekta. U ovom trenutku u provedbi je 301 projekt financiran bespovratnim sredstavima EU čija ukupna vrijednost iznosi 3,6 milijardi kuna.
Grad Zagreb nositelj je gospodarskih aktivnosti Hrvatske, što potvrđuju i brojke o udjelu poduzetnika sa sjedištem u Zagrebu: 33,5% u broju poduzetnika, 38,4% u broju zaposlenih, 50,2% u ukupnim prihodima, 49,8% u ukupnim rashodima, 59,2% neto dobiti, 39% u izvozu i 60% u uvozu. Krajem ožujka 2021. u Gradu Zagrebu bilo je 18.090 registriranih obrta ili 19,63% od ukupnog broja obrta Republike Hrvatske. U odnosu na isto razdoblje 2020., broj obrta u Gradu Zagrebu je veći za 6,4% što je posljedica kontinuirane podrške zagrebačkim obrtnicima i poduzetnicima.
Energetska obnova
U travnju 2017. u prostoru paviljona 12 Zagrebačkog velesajma pokrenut je Inkubator za visoke tehnologije gdje je poduzetnicima i startup tvrtkama dostupno šest suvremeno opremljenih tehnoloških centara - laboratorija koji služe za razvoj i testiranje proizvoda i usluga.
S obzirom na to da Grad Zagreb kontinuirano unapređuje nadstandard u sustavu predškolskog odgoja i obrazovanja u ovom mandatu, od 2017. do danas, za gradnju, nadogradnju, rekonstrukciju i energetsku obnovu škola i vrtića Grada Zagreba izdvojene su gotovo dvije milijarde kuna, a najbolji dokaz tome je činjenica da je samo tijekom protekle dvije godine u Zagrebu otvoreno sedam novih dječjih vrtića, šest osnovnih škola, jedna srednja škola, šest školskih sportskih dvorana, a dvije su škole značajno nadograđene.
Također, od 2017. do danas provedena je energetska obnova 50 škola i vrtića za što je izdvojeno više od 200 milijuna kuna.
Gradska uprava žurno je pokrenula i obnovu škola i vrtića oštećenih u potresu koji je 22. ožujka 2020. pogodio Zagreb. U potresu je oštećeno 175 od tadašnjih 435 odgojno-obrazovnih objekta, međutim, do rujna 2020. godine obnovljena su 162 oštećena objekta. O kvaliteti provedene obnove pak najbolje govori podatak da nijedan od 162 obnovljena objekta u naknadnim podrhtavanjima i potresima, uključujući potrese 28. i 29. prosinca, nije pretrpio nikakva oštećenja. Obnova 13 preostalih, potresom teže oštećenih škola, je u tijeku, a najveći dio bit će završen do 1. rujna 2021. godine. Nakon prošlogodišnjeg potresa otvoreno čak šest novih odgojno-obrazovnih objekata u Gradu Zagrebu – pet dječjih vrtića i jedna osnovna škola.
Grad Zagreb se iznimno ponosi svojom odgojno- obrazovnom, socijalnom i pronatalitetnom politikom. Kontinuirano ulaže napore u gradnju, dogradnju, rekonstrukciju i modernizaciju odgojno-obrazovnih ustanova, a svi programi i projekti koji se svakodnevno provode u odgojno-obrazovnim ustanovama Grada Zagreba su iznimno socijalno osjetljivi te dostupni svakom zagrebačkom djetetu.
Čak 45% roditelja u Gradu Zagrebu mjesečno u cijeni vrtića danas sudjeluje iznosom od 0 do 150 kn, a prosjek mjesečne participacije roditelja u cijeni vrtića u drugim jedinicama lokalne i regionalne samouprave i nekoliko je puta veći. U Gradu Zagrebu danas je ustrojeno 689 skupina produljenog boravka, čak 67 više nego protekle školske godine, i 154 više nego što ih je bilo 2017. godine, čime je svim zagrebačkim roditeljima koji to trebaju i žele, osigurano zbrinjavanje njihova djeteta.
Kulturni pluralizam
Grad Zagreb kulturno je središte Hrvatske i važan kulturni centar jugoistočne Europe. Proračun za kulturu iznosi oko šest posto gradskog proračuna, što je oko 496 milijuna kuna. Investicije u sljedeće dvije godine iznose oko 490 milijuna kuna, od čega je 180 milijuna dogovoreno za sufinanciranje kroz fondove EU.
Među projektima koji su u tijeku, strateški je projekt gradnja nove zgrade Knjižnice grada Zagreba koja je zamišljena u sklopu industrijskog kompleksa Paromlin. Odvija se i obnova ustanova oštećenih u potresu, a dio muzejske građe uspješno je preseljen u novu čuvaonicu otvorenu u Petruševcu, za koju je izdvojeno gotovo 15 milijuna kuna. U tijeku je i obnova Kina Europa. Zagrebačku kulturnu scenu obilježavaju i inicijative koje dolaze izvan institucionalnog kulturnog sektora i bitno pridonose kulturnom pluralizmu, inovaciji u umjetnosti i jačanju društvenog angažmana u kulturi. Grad Zagreb podržava nezavisnu kulturnu scenu u 2021. s 43 milijuna kuna. U doba prije koronakrize, Zagreb je bio živa, permanentna kulturna pozornica s više od 5000 kulturnih i umjetničkih događanja godišnje, no zbog pandemije, velik dio događanja preselio se na online platforme.
Sportsku infrastrukturu Grada Zagreba čine 164 sportska objekta u gradskom vlasništvu na kojima se odvijaju brojni sportski programi. U kontinuitetu se povećava broj sportskih objekata, a značajnim financijskim ulaganjima poboljšavaju se uvjeti na postojećim objektima i ispunjavaju visoki standardi za održavanje najzahtjevnijih međunarodnih natjecanja. U posljednjih nekoliko godina napravljena su tri nova bazenska kompleksa, bazeni Svetice, Jelkovec i Iver, a u tijeku je gradnja još dva bazenska kompleksa na području Španskog i Dubrave.
Gradnja novog stadiona
U značajnoj mjeri poboljšani su uvjeti u najpopularnijem sportu, nogometu, uređenjem 28 nogometnih igrališta na području Grada, a u planu je nastavak uređenja i ostalih nogometnih igrališta i stadiona, od kojih treba izdvojiti plan gradnje novog Gradskog stadiona Maksimir na postojećoj lokaciji.
Za programe sporta ukupno su u razdoblju 2018. - 2021. izdvojene iz Proračuna Grada Zagreba 1.664,654.136,52 kune.
U području zdravlja i zdravstvene zaštite, u Zagrebu se godinama provodi sustavna nadogradnja postojećeg sustava te podizanje razine zdravstvene zaštite. U ovom mandatnom razdoblju treba istaknuti projekte kao što su: Simulacijski medicinski centar Grada Zagreba koji je otvoren krajem siječnja 2020. godine, Projekt hitne medicinske pomoći na motociklu za područje grada Zagreba, Savjetovalište za prehranu Grada Zagreba, Zdravstveno usmjerena tjelesna aktivnost – Getfit4free i Centar za zdravlje mladih Grada Zagreba. U području poljoprivrede i šumarstva na području Grada Zagreba valja istaknuti potpore za razdoblje 2016. - 2020., a iznosile su ukupno 29,746.159,43 kune.
Sadržaj nastao u suradnji s Gradom Zagrebom.