Gender reveal party u kojem boja otkriva spol djeteta, ograničavanje najmlađih igračkama koje su „samo za dječake” ili „isključivo za djevojčice” te uključivanje kćeri u obavljanje kućanskih poslova, dok sinovi ostaju sa strane, prvi su koraci u oblikovanju rodnih stereotipa kod djece. Već oko treće godine, mališani uočavaju navedene predrasude, a najveću ulogu u davanju značenja tim razlikama imaju prvenstveno roditelji. Upravo zato što djeca u velikoj mjeri uče promatrajući značajne osobe oko sebe te upijaju njihova ponašanja, stavove, gestikulacije i razmišljanje.
Navedeno učenje po modelu svakako doprinosi trenutačnoj situaciji u Hrvatskoj gdje, prema istraživanju iz 2017. godine koju je objavila Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova RH, rutinske kućanske poslove u 80 posto veza obavljaju većinom ili uglavnom zaposlene žene. Sudeći prema statistikama, neminovno je da u takvim kućanstvima žensko dijete usvoji ponašanje svoje majke i prenese ga na nove naraštaje.
No, i razlike u odgoju utječu na trenutačnu situaciju u Lijepoj našoj u kojoj su kućanski, ali i drugi poslovi još uvijek obojani ružičastom i plavom bojom. Odgajanje djevojčice kod mnogih se obitelji vidno razlikuje od odgoja dječaka i obrnuto.
- Kada govorimo o odgoju djevojčica, često se od njihove rane dobi očekuje da budu pristojne, poslušne, nježne, vole haljinice, lutke i lijepo izgledaju. Ponašanja koja su u skladu s time se ohrabruju, dok se suprotna ponašanja, situacije otpora prema pravilima, ljutnje, rodno netipičnih interesa, zauzimanja za sebe ili neposluha obeshrabruju, često uz komentar da se djevojčice tako ne ponašaju. S druge pak, strane, dječacima se govori da ne plaču jer su onda „kao curice“, da moraju biti snažni i da se ne smiju bojati, zatim da trebaju „vratiti“ drugima ako ih zadirkuju ili udaraju jer su u suprotnom slabi – kaže Marina Milković, psihologinja na supervizijskom stupnju edukacije iz kognitivno-bihevioralne terapije, trenutačno zaposlena u Centru Proventus koji se bavi psihoterapijom, psihološkim savjetovanjem, psihološkom procjenom djece i edukacijama za stručnjake.
ŽELITE RAVNOPRAVNIJU RASPODJELU KUĆANSKIH POSLOVA? VIŠE O PRVOM KORAKU SAZNAJTE U NAŠEM SPECIJALU!
No, ostavlja li ovakav odgoj negativne posljedice na djecu? Kakvo društvo „stvaramo” primjenjujući rodne stereotipe u odgoju djece?
Odlučili smo istražiti je li navedeni odgoj uistinu bezazlen kako se čini ili sa sobom donosi niz problema zbog kojih nekolicina pati. Psihologinja Marina Milković objasnila je ovu problematiku i predstavila model pomoću kojeg se roditelji, ali i čitavo društvo može boriti protiv rodno stereotipnog odgoja djece.
Posljedice?
Za početak valja istaknuti da ovakav način odgoja ostavlja negativne implikacije na psihološko zdravlje djece.
Kod dječaka dovodi do rigidnijeg priklanjanja društvenim normama vezanima za muževnost i patrijarhalne uloge pa čak i do teškoća u stvaranju povezanosti u odnosima u odrasloj dobi. Posljedično, muškarci su manje skloni tražiti pomoć za probleme i fizičkog i mentalnog zdravlja jer vjeruju da je to samo i isključivo njihova briga.
I na djevojčicama se mogu vidjeti posljedice.
- Istraživanja pokazuju da djevojčice već u ranoj fazi obrazovanja izbjegavaju određene predmete jer se smatraju nedovoljno pametnima zbog čega se i kasnije manje angažiraju oko STEM predmeta te osjećaju pritisak da im izgled mora biti najvažniji, što doprinosi njihovom nezadovoljstvu vlastitim tijelom i povezano je s problemima mentalnog zdravlja poput poremećaja u prehrani. Nerealni imperativi u području izražavanja intenzivnih neugodnih emocija, poštivanja pravila ponašanja, udovoljavanja drugima i tjelesnog izgleda dovode do toga da su kod djevojčica u razdoblju adolescencije značajno prisutniji problemi mentalnog zdravlja poput anksioznosti i depresivnosti – kaže psihologinja.
Borba protiv stereotipa
Djeca se ne rađaju s predrasudama, ona ih uče od roditelja, obrazovnog okruženja, odnosno vrtića i škole te medijskog sadržaja kojima su izložena.
Najmlađi traže objašnjenja za svijet u kojem žive zbog čega je iznimno važno kako im ih odrasli predstavljaju. Drugim riječima, ako im se nametnu stereotipna očekivanja, djeca će ih slijediti.
ŽELITE RAVNOPRAVNIJU RASPODJELU KUĆANSKIH POSLOVA? VIŠE O PRVOM KORAKU SAZNAJTE U NAŠEM SPECIJALU!
Kako se roditelji mogu boriti protiv rodnih predrasuda kada je u pitanju podjela kućanskih poslova?
- Djeca uče promatrajući odrasle u kućanstvu i njihovo ponašanje, kao i poruke koje izgovaraju. Prema tome, dok uvodimo zadatke u kućanstvu za djecu, iznimno je važno da se to odnosi i na dječake i na djevojčice. Često se događa da se takvi poslovi više zadaju kćerima pri čemu sinovi vrlo rano nauče da „to nije za njih“ – naglašava Milković te nastavlja kako je briga o kućanstvu sastavni dio života koji ne bi trebao biti etiketiran kao muški ili ženski zadatak.
Važno je dogovoriti koji zadatak i do kada ga dijete treba obaviti i što će se dogoditi ako se ne napravi. Roditelji bi, pak, prilikom dogovora trebali uključiti i samo dijete, a najprimjerenije posljedice za neizvršavanje obaveza su uskraćivanje povlastica poput boravka pred ekranima. Psihologinja nadodaje kako nema smisla djeci davati džeparac za obavljanje kućanskih poslova, kao i da roditelji ne bi trebali nagrađivati dobre ocjene.
Bolje društvo
I ostatak društva može utjecati na podizanje svijesti kako kod djece, tako i kod odraslih, posebno kada je u pitanju podjela kućanskih poslova.
- Važno je da budemo svjesni vlastitih predrasuda i aktivno ih preispitujemo, da izbjegavamo postavljanje očekivanja u odnosu na djecu koja su utemeljena na njihovom spolu. Dječacima treba dozvoliti da imaju svoj unutarnji život, odobrenje za sveukupnost ljudskih emocija i pokazivanje ranjivosti te sigurno okruženje da ih izražavaju. Osim toga, potrebno je poučiti dječake o važnosti emocionalne hrabrosti u odnosu na fizičku snagu i junaštvo te im pokazati primjere i modele emocionalne hrabrosti (npr. pružanje podrške drugima, pomaganje, iskazivanje nježnosti). Kod djevojčica je bitno ohrabrivati zauzimanje za sebe i asertivnost, razgovarati o nerealnim standardima ljepote s djevojkama i djevojčicama te pritiscima koje uzrokuju i ohrabrivati druge izvore osjećaja osobne vrijednosti. Za svako dijete je neophodna poruka da je voljeno i prihvaćeno – ističe psihologinja Milković.
ŽELITE RAVNOPRAVNIJU RASPODJELU KUĆANSKIH POSLOVA? VIŠE O PRVOM KORAKU SAZNAJTE U NAŠEM SPECIJALU!
I jedan od najdugovječnijih hrvatskih brendova nastoji promijeniti trenutačnu situaciju u Hrvatskoj.
Kraš, naime, sa svojom kampanjom #IJaSamDomacica želi skrenuti pozornost da je briga o domaćinstvu zajednički posao svih ukućana te nastoje napraviti prvi korak na putu prema ravnopravnijem društvu. Potpišite zamolbu za osuvremenjivanje riječi domaćica u rječnicima:
Podsjećamo, postojeća definicija domaćice glasi ovako:
1. a) žena domaćina, ona koja je supruga domaćinova
1. b) ona koja nije zaposlena izvan kuće, koja vodi kućanstvo, kućanica
2. a) ona koja upravlja posluživanjem, brine za domaći ugođaj
2. b) ona koja brine za putnike, stjuardesa
Uključite se i vi u ovu hvalevrijednu inicijativu, preuzmite svoj dio obveza u kućanstvu i objavite post uz hashtag #JaCuDanas ili #IJaSamDomacica te na taj način postanite dio promjene u društvu.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Kraša.