Ekološka proizvodnja

Poljoprivrednik iz Samobora prepolovio račune za struju: ‘Investicija će se isplatiti za 3 godine!‘

Na godišnjoj razini je za električnu energiju izdvajao između 50.000 i 60.000 kuna zbog postrojenja za obradu voća

Ivica Babojelić iz Vrbovca Samoborskog

 Zagrebačka županija

Ekološka poljoprivreda je praksa koja u Hrvatskoj iz godine u godinu sve više dobiva na važnosti. Jednim dijelom je potiču zakonodavni okviri Europske unije, dok su drugi važan motivacijski faktor sami potrošači koji potražuju zdrave namirnice uzgojene bez pesticida. Hrvatski poljoprivrednici pritom ne ostaju gluhi na ove zahtjeve. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, površine pod ekološkom proizvodnjom su u 2013. godini pokrivale 40 tisuća hektara, dok su u 2020. godini preskočile brojku od 108 tisuća hektara.

Jedna od regija koja se ističe po tom pitanju jest Zagrebačka županija koja je u 2019. godini imala 2100 hektara zemlje pod eko uzgojem te brojala 181 ekološko poljoprivredno gospodarstvo. Među tim poljoprovrednicima je i Ivica Babojelić (36) iz Vrbovoca Samoborskog koji na gotovo 3 hektara uzgaja sibirsku borovnicu. Uzgoj ovog bobičastog voća pokrenuo je prije šest godina nakon što je napustio posao u transportu. Kako kaže, njegova majka je oduvijek imala vrt te gajila posebnu ljubav prema poljoprivredi, a dio te povezanosti s prirodom prelio se i na njega. Želja za radom na zemlji potaknula ga je da se 2016. godine prijavi na natječaje europskih fondova te pokrene svoje poljoprivrednog gospodarstvo, s time da je u glavi imao samo jednu nit vodilju – uzgoj kulture koja nije standardna, a da može biti ekološka. Kocka je pala na sibirsku borovnicu.

Zelena politika

- Otporna je na mraz, nije zahtjevna i prvo je voće koje se bere u proljeće. Kada smo to spojili s mogućnošću ekološke proizvodnje, nije bilo previše dileme – navodi Babojelić. Ove će godine imati prinos od otprilike 5 tona, s time da svoje proizvode najviše plasira na domaće tržište, točnije u okolicu Zagreba.

image

Sok od sibirskih borovnica koji proizvodi OPG Babojelić

Zagrebačka županija

Zelenu politiku ne njeguje pritom samo na plantaži nego i u cijelom procesu proizvodnje – koriste biorazgradivu ambalažu, a u planu je uvođenje ponude eko doručka za vrtiće i škole iz regije jer u svojoj paleti proizvoda imaju sokove, džemove te sušene borovnice. Posljednji dodatak njegove zelene priče jest solarna elektrana koju je izgradio na objektu za ekološku preradu voća. Kako nam je objasnio, klasična postrojenja za obradu koriste konzervanse za sprječavanje kvarenja proizvoda, no on na svom imanju njeguje metodu vrućeg zagrijavanja soka. Taj proces, uz ostale strojeve na plantaži, koristi enormnu količinu energije koja na godišnjoj razini ugrubo košta između 50.000 i 60.000 kuna.

- Elektranu smo instalirali prije tri mjeseca tako da još uvijek čekam prve konkretne račune, no moja je prognoza da će se računi za struju prepoloviti – kaže Babojelić.

image

Solarna elektrana na OPG-u Babojelić

Zagrebačka županija

Sunčanu elektranu jačine 20 kW platio je oko 150.000 kuna, s time da će mu se investicija isplatiti kroz tri do četiri godine jer je dio sredstava za ugradnju, točnije 70.000 kuna, dobio putem natječaja Zagrebačke županije.

Subvencija ugradnje

Naime, Zagrebačka županija ove je godine uz 3,8 milijuna kuna za bespovratne potpore u poljoprivredi, osigurala i dodatnih 800.000 kuna za ugradnju solarnih elektrana na zgradama poljoprivredne namjene. Na ovaj potez su se odlučili nakon što su u suradnji s Regionalnom energetskom agencijom sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) izradili Analizu stanja potrebe i potrošnje energije u poljoprivredi Zagrebačke županije. U sklopu Analize proveden je upitnik među poljoprivrednicima koji su izrazili značajan interes za jednom ovakvom mjerom, odnosno da im se sufinancira postavljanje solarnih elektrana na zgrade poljoprivredne namjene.

Interes su pritom pokazala sva anketirana poljoprivredna gospodarstva bez obzira na veličinu (mala, srednja, velika), da li su konvencionalna ili ekološka i bez obzira na razred potrošnje električne energije (mali, srednji i veliki potrošači).

- Globalna događanja već se sada negativno odražavaju na naše poljoprivrednike koji itekako osjećaju posljedice inflacije i poskupljenja energenata. Upravo ovom mjerom želimo im pomoći da se okrenu održivim izvorima energije i postanu energetski što neovisniji kako bi smanjili troškove svog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, ali i pridonijeli očuvanju okoliša - rekao je zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović dodavši da je Zagrebačka županija u protekle tri godine s 3 milijuna kuna sufinancirala ugradnju fotonaponskih sustava, kondenzacijskih plinskih kotlova i kotlova na biomasu u kućanstvima.

image

Ivica Babojelić (lijevo) i zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović (u sredini)

Zagrebačka županija

Javni poziv

Još jedan poljoprivrednik koji je dobio ovu subvenciju jest Krunoslav Šiktar (45) iz Izimja kod Jastrebarskog. Srž njegova OPG-a čini obrada 210 hektara zemlje te uzgoj 160 grla goveda u sustavu slobodne ispaše. Prilikom sjetve kultura ne koristi pesticide, dok se stoka, koju kasnije prodaje za meso, hrani travom s pašnjaka ili sijenom. Kako bi njegov rad bio što više ekološki, odlučio se i na ugradnju solarne elektrane na gospodarskoj zgradi.

- Cijela Europa okreće se prema ekološkoj proizvodnji, a ja sam još davno imao ideju o ugradnji solarnih panela. Prvotni plan je bio prijaviti se za europske fondove, ali je papirologija bila izuzetno komplicirana. No, kada sam već bio u 90 posto realizacije dokumentacije, pojavio se natječaj Zagrebačke županije na koji sam se prijavio i uskoro dobio subvenciju – ističe Šiktar.

image


Poljoprivrednik Krunoslav Šiktar

Boris Kovačev/Cropix

Svoju sunčanu elektranu od 10 kW platio je 98.000 kuna, od čega je dobio 40.000 kuna subvencija. Uz bespovratna sredstva će mu se sustav isplatiti kroz četiri do pet godina, s time da će, osim potrošnje električne energije, prebaciti i grijanje na struju.

Što se tiče javnog poziva Zagrebačke županije, otvoren je do 15. studenoga 2022. godine, odnosno do utroška proračunskih sredstava, a maksimalan iznos sredstava koji pojedini korisnik može ostvariti za ugradnju solarnih elektrana je 70 tisuća kuna. Intenzitet potpore po korisniku se razlikuje te za konvencionalne poljoprivrednike iznosi do 30 posto vrijednosti ulaganja, do 50 posto za profesionalne poljoprivrednike te do 70 posto za mlade poljoprivrednike. Pritom vrijednost solarne elektrane mora iznositi najmanje 30 tisuća kuna.

image
Boris Kovačev/Cropix

Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Zagrebačke županije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. kolovoz 2022 09:53