Prije nekoliko tjedana pokrenut je portal Glazba.hr, koji - kako mu i ime kaže - ima tendenciju postati središnji medij za informiranje o glazbi. Naglasak je na ovoj novoj platformi stavljen na hrvatski autorski rad i scenu, no istovremeno je misija i puno šira, te je jedan od ciljeva čitateljima demistificirati proces stvaranja glazbe i dati im insajderski uvid u funkcioniranje kompleksne glazbene industrije.
Portal donosi intervjue, vijesti, osvrte, prikaze, izvještaje, kolumne i kritike, a okupio je iskusnu ekipu koja već godinama prati glazbu u nekima od najrelevantnijih hrvatskih medija. Kreativna direktorica portala je Maja Trstenjak, urednici su Karolina Rugle, Igor Jurilj i Tena Šarčević, posebni savjetnici Jana Haluza, Davor Hrvoj i Bojan Mušćet, kao kolumnisti nastupaju Ivana Lulić, Iva Lovrec Štefanović i Bojan Mušćet, a među suradnicima su Ines Madunić, Zrinka Matić, Karmen Širović, Helena Skljarov, Ana Hotko, Ivana Lulić, Dina Puhovski, Samir Milla...
Osim što upravlja vizijom portala Glazba.hr, Maja Trstenjak je i doktorica znanosti iz područja strojarstva, asistentica na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, influenserica te dugogodišnja glazbena novinarka i urednica. Ona nam govori više o uređivačkoj politici novog portala.
- Glazba.hr portal bazira se na autorskom sadržaju i promociji autorskog rada. Prvi autori su novinari, a drugi glazbeni autori koji djeluju na području Republike Hrvatske. Naš je cilj promovirati kvalitetno autorsko stvaralaštvo, pratiti najvažnija glazbena događanja u Hrvatskoj, isticati mogućnosti unapređenja glazbene scene te usmjeravati razvoj iste – kaže ova svestrana novinarka, koja, osim kroz klasične medije, glazbena zbivanja redovito prati i na svojem Instagram profilu, gdje ju prati gotovo devet tisuća ljudi.
Svaki suradnik na portalu, kaže, ima svoju posebnost, relevantnost i prepoznatljivost među publikom.
- Napravili smo presjek svih generacija, stoga na Glazba.hr surađuju i dugogodišnje legende domaćeg glazbenog novinarstva i nove mlade nade čije vrijeme tek dolazi. Želimo kreiranju sadržaja pristupiti van PR-ovskih okvira. Takav je pristup nužan jer daje objektivnu sliku, odnosno prikaz nečijeg rada, evaluiran od strane iskusnih stručnjaka. Cilj je da Glazba.hr bude izvorište informacija o kvalitetnoj glazbi te, da publiku zainteresira za otkrivanje nekih novih, njima možda do tada nepoznatih imena te istovremeno potakne na kritičko razmišljanje o djelima – govori Maja.
Zainteresirati za novo i neočekivano
U Hrvatskoj već postoji određeni broj nišnih glazbenih portala, no većina ih je usmjerena prema jednom ili nekolicini žanrova. Glazba.hr, pak, kao ciljanu publiku ima opću populaciju s interesom za glazbenu umjetnost i popratnu industriju.
- Ovo je portal koji će imati kontinuitet i zanimljivo je da ne dijeli glazbu prema žanrovima, stoga, primjerice, klasična glazba i hip hop stoje rame uz rame i na jednak se način obrađuju teme. Stil pisanja je takav da ima za cilj zainteresirati slušatelja za nešto potpuno novo i neočekivano. Imamo i kalendar u kojem se nalazi pregled svih glazbenih događanja u Hrvatskoj, baš jučer pokrenuli smo i YouTube kanal, a uskoro ćemo lansirati i TikTok koji će privući novu publiku – govori Trstenjak.
Utemeljitelj portala je Hrvatsko društvo skladatelja. Koja je njihova uloga i kako utječu na sam sadržaj portala?
- Hrvatsko društvo skladatelja je udruga glazbenih kreativaca u Hrvatskoj, s dugogodišnjim iskustvom i nevjerojatnim dosezima i utjecajem na glazbenu scenu na ovim područjima. Izuzetno je bitna njihova podrška, što je još jedna od potvrda značaja portala. Bez njihove podrške ne bi bilo moguće imati ovu razinu kvalitete, od tehničke strane do sadržajne u smislu okupljanja mnogobrojnih utjecajnih glazbenih novinara na jednom mjestu i ostvarivanja kontinuiteta. Što se samog utjecaja na sadržaj portala tiče, za to je zaduženo uredništvo Glazba.hr portala – objašnjava kreativna direktorica platforme.
Iznimno je zadovoljna prvim tjednima portala i reakcijama publike i struke.
Korak naprijed
- Imamo mnoštvo zanimljivog i kvalitetnog sadržaja koji se sviđa publici. Reakcije su izvrsne, svima je drago da se nešto ovakvo pojavilo na našoj sceni. Premda već postoji dugogodišnja tradicija glazbenih portala u Hrvatskoj, ovo je ipak korak naprijed, razina iznad svega do sada predstavljenog – zaključuje.
Osim s Majom, o portalu Glazba.hr razgovaramo i s Igorom Juriljem. On je urednik na novom portalu, ali i profesor u školi te ilustrator. Veliki je obožavatelj Britney Spears, pa su njegove ilustracije kojima je ona motiv obišle svijet i postale vizualni simbol #FreeBritney pokreta, o čemu je nedavno pričao za Jutarnji list, pa je moguće da vam je ovo lice već poznato s naše naslovnice. Jurilj nam govori više o svojem putu prema glazbi.
- Profesor sam engleskog jezika s izraženom ljubavi prema pisanju i crtanju. Iako sam kao klinac podjednako zabilježavao svijet u konturama, bojama i vlastitim oblicima, slično sam za sebe pisao o glazbi koju volim. Gimnazijski dani istraživanja i upoznavanja života odveli su me na kultnu karlovačku Scenu u Hrvatskom domu i izložili dijaboličnome tada zvane alternativne glazbe o kojoj sam pisao već kao tinejdžer. Krajem druge godine faksa isti su me interesi spojili s Krešimirom Blaževićem, tada urednikom glazbenog portala, gdje me potpuno zarazio muzički virus kojem je jedino cjepivo pisanje o njoj kad već ništa ne sviram. I evo, kontinuirano od kave s Krešom u Berislavićevoj živim glazbu i pišem o njoj – kaže Igor, kojeg je Krešo, danas vlasnik glazbene knjižare Rockmark, kao mladog studenta upoznavao sa scenom i podržavao njegove ideje i eksperimente.
Vizualna retorika
- To nisu bili samo eksperimenti s tekstovima, nego i na glazbeno-vizualnom polju izražavanja. Tu bih istaknuo projekt "U zečjoj rupi" iz 2010., u kojem su se hrvatski rockeri okupili te utjelovili uloge likova iz "Alise u zemlji čudesa", kao i "Gagaizam", nastao u istoj godini, a koji je bio konceptualna sinestetička kritika fenomena Lady Gage – priča Jurilj.
O kakvoj glazbi on najviše uživa pisati?
- S obzirom na fascinaciju vizualnom retorikom, točnije vizualnom argumentacijom i komuniciranjem u javnom prostoru, upravo je komunikacija neverbalnim elementima kod glazbenika ona koja me intrigira. Zato tu nisam nimalo originalan kada ističem Davida Bowieja, Marilyna Mansona, Fionu Apple, a kod nas imena poput Leta 3, Damira Urbana ili danas Porto Morto – kaže Igor.
I on nam govori koje su, po njemu, ključne točke zbog kojig portal Glazba.hr ima potencijal donijeti promjenu u način na koji se u Hrvatskoj piše o glazbi.
- Prije svega, imamo imperativ sveobuhvatnosti hrvatske glazbene produkcije i veto na žanrovsko preferenciranje. To će neke odbiti, što je legitimno, ali vjerujem u inkluzivnost i smislenu argumentaciju odabranog sadržaja. Također, imamo postavljenu inftrastrukturu za plasiranje audio-vizualnog sadržaja, kojeg kronično nedostaje kod nas zbog činjenice da su glazbene stranice najčešće volonterski projekti strastvenih autora – kaže Igor.
Svi žanrovi dobrodošli
Za koji god da medij piše, trudi se pratiti rad kolega, što iz podrške i poštovanja, tako i iz jednostavnog pragmatičnog motiva: učenja.
- Cijenim autore koji će mi razrogačiti oči svojom pronicljivošću, oštrim, a zaigranim jezikom, i tečnom formom pisanja. Takvih smo autora, veseli me reći, okupili na samom portalu i nadam se da ćemo ih ne samo privlačiti nego i stvarati – zaključuje Jurilj.
Iako su na portalu dobrodošli svi žanrovi, očekivano je da urednici osobno preferiraju određene stilove glazbe. Jurlj je spomenuo svoju fascinaciju pop glazbom i fenomenima, Maja Trstenjak vjerojatno je prva glazbena novinarka u Hrvatskoj koja je počela kontiunirano pratiti danas omiljeni urbani žanr trap, dok je u tome kontekstu Karolina Rugle stručnjakinja za klasičnu i eksperimentalnu glazbu.
- Priča o početku moje fascinacije glazbom je pomalo patetična, klasična: baka je svirala klavir, tata je bio bubnjar od svoje 15. godine, pa sam još kao dijete bučila na vibrafonu, gitari i ostalim instrumentima koji su se našli u kući te pokušavala svirati klavir. Glazbena škola donijela je puno glazbeno važnih projekata koji su mi puno značili, formirali me i gurali dalje u bavljenje glazbom, a kasnije se dogodio i studij na Muzičkoj akademiji - kaže Karolina Rugle.
Pred upis u osnovnu glazbenu školu pitali su ju što želi svirati.
- Odgovorila sam da želim biti dirigentica, što je rezultiralo podsmijehom; osim što nema dirigiranja u osnovnoj školi, ta će ideja biti tragikomična još godinama kasnije jer je i tijekom mog studija muzikologije taj studij na našoj Akademiji još uvijek kolegicama bio "mission impossible", no barem se to u međuvremenu promijenilo - priča Karolina, koja je diplomirana muzikologinja.
Tijekom studija imala je pokoji upliv u medijski svijet.
Bogat životopis
- No ni približno dovoljno da uopće steknem dojam o mogućnostima i prirodi medija. Slijedom iskustva volonterskih godina u Francuskoj imala sam prilike raditi na nekim produkcijama snimanja prijenosa uživo i diskografskim izdanjima, što mi je osnažilo zanimanje za taj dio medijskog rada, a kasnije sam se na poziv Ive Lovrec Štefanović našla u radijskim vodama HRT-a, gdje i danas kao vanjska suradnica malo plivam, malo ronim, baveći se uglavnom suvremenom i eksperimentalnom glazbom na Trećem, ali i drugim žanrovima u doku ciklusu Oda-Birano na Prvom - kaže.
U njezinom životopisu stoji i rad na brojnim festivalima: tu su Muzički biennale Zagreb, Zagrebački međunarodni festival komorne glazbe te Dubrovačke ljetne igre.
- Bila sam suradnica u produkciji, organizaciji, programiranju te u diskografiji, kao i u produkciji medijskih sadržaja, a tu se negdje pojavilo i pisanje kao nešto što ne smatram najjačom stranom, no život nas iznenadi. Odgovara mi raznolikost bavljenja glazbom i zvukom iz račitih očišta. Mislim da to pomaže i pri razumijevanju drugih jer nerijetko upravo zbog toga što je ljudima poznat tek određeni aspekt (nastanka) glazbe nailazimo na nesuglasice - smatra Karolina.
Tema žanrovske podijeljenosti glazbe kao fenomena po njoj je tema za sebe, a kaže da je to "svakako nešto što na portalu ne treba poticati i isticati više nego je to već učinjeno na svim razinama".
'Umjetnici zaslužuju više'
- Takav pristup ne može obuhvatiti sve tipove bavljenja zvukom danas, koji su odavna nadišli zastarjele žanrovske kategorije. Također, mislim da se žanrovskom podjelom na neki način navodi ili pak patronizira čitatelja: vrlo je uobičajeno da je netko tko sluša punk istodobno i osoba koja se bavi klasičnom glazbom, zanimaju ju nove stvari na sceni, a rado će npr. pročitati tekst o našem graditelju instrumenata koji je načinio violine nekih od najvećih virtuoza - tumači svoju percepciju suvremene publike.
Osvrće se i na pisanje o glazbi u postojećim glazbenim medijima.
- Dojma sam da je glazba upala u nekakav čudan procjep kad je riječ o sustavnijem i kvalitetnijem medijskom praćenju, promišljanju i pisanju o događanjima, izdanjima, suradnjama i općenito. Govorim tu o glazbi iz područja tzv. klasične, suvremene, eksperimentalne, pa i drugih bliskih područja, u koja bih ubrojila glazbu za kazalište, film i druge medije, moglo bi se uvjetno reći da je to onaj nekomercijalni dio glazbene produkcije. Uz rijetke iznimke nekolicine specijaliziranih medija, nerijetko ostajemo tek na površnim najavama ili izvještajima koji ne kazuju ništa više od programske knjižice ili pak imaju potpuni izostanak osvrta, recepcije i promišljanja o tome što slušamo i što se producira. Ono što rade skladatelji, glazbenici i drugi umjetnici koji se bave zvukom zaslužuje više. Dakako, treba imati na umu i uredničke politike, kao i ono što se iz položaja medija predstavlja kao (ne)isplativost davanja više prostora drugačijem bavljenju glazbom i kulturom uopće, ali upravo zato vjerujem da bi Glazba.hr mogla biti jedan od kotačića promjene, poticaj svima koji se bave ili žele baviti glazbom i pisanjem o glazbi te pomak u nekom drugačijem smjeru - zaključuje Karolina.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s Cantus d.o.o.