Ludwig van Beethoven, koliko je poznato, nikada nije posjetio Hrvatsku, ali ju je zato okusio.
Poznati skladatelj godinama je bio prijatelj grofice Ane Marije Erdödy, koja mu je bila muza i prijateljica. Posvećivao joj je skladbe, dok je ona njemu darivala vino sorte kraljevina sa svojeg posjeda u Sv. Ivanu Zelini. Zanimljivo je da se prije dvjestotinjak godina upravo kraljevina uzgajala i u Zagrebu – vinova je loza bila svakodnevica na gradskim bregovima, pa čak i u Tomićevoj ulici, no vinogradi su, kako je grad rastao, nestajali iz današnje metropole, a postajali sve važniji faktor života obližnjih obronaka Zagrebačke županije.
Upravo to područje ima tradiciju proizvodnje vina još od doba Rimljana, a ono je i dalje jedna od najvažnijih vinskih regija u Hrvatskoj, koja je jedan od predvodnika trendova kao što su ekološka ili proizvodnja pjenušca. Baš u Zagrebačkoj županiji njeguje se uzgoj brojnih od oko 130 hrvatskih autohtonih sorti, a na području je posađeno više od pet milijuna trsova, po čemu je ono u samom vrhu Hrvatske.
Vinogradi koji se pružaju do horizonta, podrumi koji mirišu na tradiciju i kleti u kojima domaćini imaju širok osmijeh doživljaji su koje je najbolje iskusiti obilaskom neke od vinskih cesti ovoga kraja. Zbog toga smo odlučili istražiti gdje se u krugu od pola sata vožnje od Zagreba piju najbolje kapljice te smo napravili vodič o posebnostima najvažnijih vinskih mikrolokacija Zagrebačke županije.
Plešivica: amfiteatri na kojima raste loza
Put nas najprije vodi na Plešivicu, jednu od najstarijih i najvećih vinskih cesta u Hrvatskoj, koja je otvorena još 2001. godine, a okuplja oko 40 vinara. Njezini vinogradi su na dijelovima specifičnog oblika, zbog čega ih nazivaju još i plešivičkim amfiteatrima. Ova je vinska cesta mjesto na kojem možete kušati brojne autohtone sorte – od portugizca, plaveca žutog i slatkog telenca pa do šipelja – ali i one svjetski poznate poput chardonnayja, rajnskog rizlinga, sauvignona, traminca te crnog, bijelog i sivog pinota.
Vinari i vinogradari s Plešivice ističu se kao inovatori i odvažni profesionalnci koji se ne boje pokušati nešto novo pa u ovome kraju možete kušati i vina iz amfore, a jako su poznati upravo po ekološkom načinu proizvodnje. Iskrena su vina, rađena bez kemikalija, smatraju, njihova, ali i generalna budućnost vinarstva.
Zbog toga Plešivici već godinama tepaju da je hrvatska Toskana, a baš ovih dana počeli su ju nazivati i hrvatskom verzijom pokrajine Champagne. A upravo u pjenušcima moći će se uživati i na završnom dijelu VIA VINO festivala u subotu, 14. listopada, u vinariji Dobra berba. VIA VINO je nagrađivana manifestacija Turističke zajednice Zagrebačke županije koja slavi kulturu, vino i ljepotu ovog dijela kontinentalne Hrvatske, a proglašena je najboljim kontinentalnim vinskim festivalom.
U subotu će u Dobroj berbi posjetitelji moći probati najhrskaviju pohanu piletinu, omiljeno jelo za izlete, koju će pripremati stručnjaci iz restorana POH, dok restoran SOPAL najavljuje da će oduševiti sporo pečenom telećom koljenicom (ossobuco) s palentom. Bogat gastronomski i glazbeni program počinje već od 13 sati, a glazbu će od 15 sati puštati DJ Mirza. Kao večernji spektakl na rasporedu je open-air koncert Filipa Rudana. U ovom posebnom danu i večeri sve će biti u znaku pjenušaca, ali moći će se kušati i vino, posebni kokteli te jela inspirirana tradicijom i autohtonim namirnicama. Prijavu za uživanje u okusima i mirisima Zagrebačke županije potrebno je poslati na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Mjesta se brzo popunjavaju, pa se javite na vrijeme!
Inače, koncept VIA VINO festivala je takav da kroz gotovo mjesec dana posjetitelji imaju priliku posjetiti fascinantne lokacije na kojima se uz popratne sadržaje – od modne revije do lova na tartufe - prezentira bogata gastronomija Zagrebačke županije. Festival organizira Turistička zajednica Zagrebačke županije uz podršku Hrvatske turističke zajednice.
Sveti Ivan Zelina: duga vinska tradicija kao najvažniji temelj
Iduća nezibježna stanica je vinska cesta Sveti Ivan Zelina. Ovaj grad ima iznimno bogatu povijest proizvodnje vina – to je jedino mjesto u Hrvatskoj u kojem je tradicija održavanja vinskih izložbi stara više od jednog i pol stoljeća. Prva izložba vina na ovim prostorima održana je davne 1860. godine, a organizirao ju je Dragutin Stražimir, svećenik i prosvjetitelj koji je ostao upamćen i kao autor knjige „Vinogradarstvo“, koja je imala status sveučilišnog udžbenika. I danas je Izložba vina vjerojatno najvažnija manifestacija vezana za ovaj sektor u Zelini te okuplja vinogradare, vinare, enologe i vinske entuzijaste koji potom ocjenjuju uzorke, ali i dijele svoje znanje, iskustvo i doživljaje.
Vinska cesta ovoga grada vodi putem do 11 vinarija, a u njima se posebna pažnja pridaje već spomenutoj kraljevini, pitkoj, laganoj i osvježavajućoj sorti, za koju stručnjaci kažu da je idealna kao vino koje se pije uz obroke. Osim Beethovena, pili su ga, među ostalim, i kralj Bela IV., grofovi Zrinski te književnik Tituš Brezovački. Osim kraljevine, sve je popularnija kraljica, pjenušac koji se proizvodi od te sorte. Inače, posao s pjenušcima je vrlo zahtjevan jer se prve boce iz podruma izvlače tek nakon tri do pet godina, tako da vinari doista moraju biti uporni, sigurni u svoje znanje i razmišljati godinama unaprijed. Hrvatski vinari su u posljednje vrijeme uvidjeli potencijal ove vrste vina, što se vidi iz podatka da se njegova proizvodnja u periodu od 2017. do 2020. godine udvostručila, a upravo Zagrebačka županija je predvodnik ovoga trenda.
Samobor: vinska cesta s brojnim atrakcijama
Samobor je grad koji je oduvijek jedno od omiljenih izletišta Zagrepčana, a sve češći ‘izgovor‘ za posjetu nisu samo kremšnite, nego i vino. I mi smo upravo zbog toga krenuli put zapada te saznali da prva pisana svjedočanstva o vinogradima u Samoboru datiraju iz 1277. godine. Samoborska vinska cesta službeno je osnovana 2012. godine, a, iako je ‘najmlađa‘ od tri u Zagrebačkoj županiji, to nikako ne znači da je manje posebna.
Dapače – jedna od autohtonih atrakcija svakako je bermet, aromatizirano vino s dodatkom rogača, grožđice, smokve i pelina. Napitku se ovi sastojci dodaju u procesu fermentacije, zbog čega ima karakterističnu gorku notu, a prepoznala ga je i Europska komisija, pa je upravo bermet iz Samobora dobitnik oznake zemljopisnog podrijetla i jedini zaštićeni aromatizirani proizvod od vina u Hrvatskoj.
Osim bermeta, tu je još jedan specijalitet povezan s vinom – muštarda, gorušica u koju se ukuhavaju pekmez od crnog grožđa i crno vino.
Na Samoborskoj vinskoj cesti možete posjetiti brojna vinotočja, izletišta i nekoliko turističkih atrakcija, a birati se može između dvije vinske trase. Zanimljivo je, dakle, da ćete na ovim cestama naići i na druge atrakcije osim vinograda. Tu je, primjerice, Grgosova špilja, otkrivena 1973. godine, kada je Josip Grgos krenuo je u potragu za sirovinom za gašenje vapna i nabasao na podzemno blago – 30-ak metara dugu i 19 metara duboku sigama bogatu špilju s dvije dvorane. Grgos, kasnije i njegov sin, primili su se uređenja špilje kako bi bila što pristupačnija širem krugu znatiželjnika, a nakon elektrifikacije, špilja je od lokalne atrakcije postala jedan od onih nezaobilaznih punktova koje treba obići kad se dolazi u Samobor.
U svakom slučaju, ova je vinska cesta sve samo ne obična.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Zagrebačke županije.