Sve počinje lošim vidom, kaže liječnik Dean Šarić, stručnjak u očnoj poliklinici Optical Express. Taj prvi simptom bolesti mnogi previde i problem rješavaju naočalama, ali kako bolest napreduje, korekcija naočalama ili mekanim kontaktnim lećama više nije moguća. Znak za uzbunu je obično kada vid na jednom oku postane izrazito lošiji nego na drugome, nakon čega dolazi prava dijagnoza - keratokonus, očni poremećaj koji, prema podacima Nacionalne keratokonus zaklade, napada 54 od svakih 100.000 ljudi u općoj populaciji.
- Keratokonus je progresivna bolest rožnice koja prema najnovijim istraživanjima zahvaća 1 od 500 osoba, a najjača progresija je kod djece i mladih dok oko 40-te godine života počinje stagnirati – pojasnio nam je Šarić.
Riječ je o degenerativnom neupalnom poremećaju rožnice (prednjeg prozora oka) koji u pravilu zahvaća oba oka. Naime, u slučaju zdrave osobe, rožnica ima oblik kupole, poput lopte, ali ponekad struktura nije dovoljno čvrsta da zadrži svoj okrugli oblik i ispupčuje se prema van, poput stošca. Sitna vlakna proteina u našem oku, koja se nazivaju kolagen, pomažu u održavanju rožnice na mjestu, ali kada ta vlakna oslabe rožnica se počinje deformirati. I tada dolazi do pojave keratokonusa koji mijenja vid na dva načina.
Prvi momenat je kada rožnica mijenja oblik iz kuglice u konus, a glatka površina postaje valovita i to se naziva nepravilni astigmatizam. U drugom obliku, kada se prednja strana rožnice širi, naš vid postaje sve kraći i predmete možemo jasno vidjeti samo izbliza. Sve predaleko izgleda poput zamućenja.
Uzrok za keratokonus nije sasvim poznat. Pretpostavlja se da postoji niz rizičnih faktora koji pogoduju njegovom razvoju - obiteljska predispozicija, trljanje očiju, učestale alergije, bolesti vezivnoga tkiva, dugotrajno nošenje polutvrdih kontaktnih leća, kao i niz drugih mogućih rizika.
Keratokonus općenito počinje utjecati na ljude u dobi između 10 i 25 godina, no nije rijetkost da se ova očna bolest počinje javljati i u najranijoj dobi, i redovni pregledi su zato ključni za rano otkrivanje bolesti. Razgovarali smo s Anom Kričković iz Optical Expressa koja nam je otkrila čemu moramo pridati dodatnu pažnju.
- Posebnu pozornost treba obratiti kod djece čiji jedan od roditelja ima dijagnosticiran keratokonus. Kod takve djece preglede je potrebno vršiti jednom godišnje. U početnim stadijima vid se može korigirati naočalama ili lećama, no u uznapredovalim slučajevima potrebne su polutvrde ili hibridne leće – objašnjava Kričković.
Neki od dodatnih simptoma kod starijih su poteškoća pri radu na računalu, vožnji (osobito noću) te bavljenje sportom, dok kod djece roditelji mogu primijetiti da nešto nije u redu ako dijete često škilji i napreže se da izoštri daleke predmete.
- Kod odraslih i djece, poremećaj može polako napredovati tijekom 10 godina ili duže, a ukoliko se javlja u ranoj mladosti, progresija može biti rapidna te može rezultirati teškim komplikacijama koje završavaju ožiljkom. U tom slučaju operacija transplantacije rožnice postaje neizbježna- zaključila je Kričković.
Do sada je postojalo nekoliko metoda liječenja kao što su primjena polutvrdih kontaktnih leća, intrakornealni prsteni, lamelarna keratoplastika i transplantacija rožnice. Navedene metode liječe posljedice keratokonusa, ali ne i uzrok. Ipak, postoji jedna metoda liječenja koja se pokazala kao jedina uspješna u progresiji bolesti. Riječ je o cross linkingu, zahvatu gdje se pomoću riboflavina (vitamina B2) i ultraljubičastih zraka učvršćuje tkivo rožnice i tako preduhitri napredovanje bolesti. Cross linking metoda je otkrivena u Švicarskoj, a neposredno po prvoj kliničkoj primjeni ekspertni tim Optical Expressa uočio je prednosti nove metode te su među prvima u svijetu uveli ovu metodu liječenja keratokonusa u Hrvatskoj dok su ostale poliklinike ovaj zahvat počele primjenjivati tek 10 godina kasnije. Naime, ako se bolest otkrije u pretkliničkoj fazi onda se pacijent pomoću cross linking metode može u potpunosti riješiti keratokonusa.
Više informacija o Keratokonusu i cross linking metodi potražite na sljedećem linku.