Valonija blokirala CETA-u: kako će EU sklapati sporazume?

Unutarnji problemi i neslaganja u Belgiji ozbiljno su zaprijetili i Europskoj uniji čija je mogućnost sklapanja međunarodnih sporazuma dovedena u pitanje. Nije novost da je sustav prema kojem funkcionira Kraljevina Belgije jedan od najsloženijih na svijetu. Tri teritorijalne jedinice, Flandrija, Valonija i Bruxelles, tri jezične zajednice, frankofona, nizozemsko govorno područje i njemačko govorno područje. Mnoge se odluke u Belgiji moraju provući kroz sve razine vlasti, od regionalnih do federalnih, da bi ih na kraju potpisao kralj. Cijeli ovaj sustav jednom je proglašen krivim što je Belgija srušila svjetski rekord u trajanju procesa formiranja vlade nakon izbora. Ova je država bila pod tehničkom vladom čak 589 dana, što je svjetski rekord koji je teško srušiti.

Belgija zbog svog unutarnjeg ustroja ima i složen postupak odobravanja međunarodnih sporazuma koje sklapa Europska unija. Sve te sporazume moraju odobriti i regionalne vlade, u protivnom ih federalna vlada ne može potpisati ili odobriti njihovo potpisivanje. I upravo to dogodilo se ovih dana. Valonija, manje razvijena i manja federalna jedinica, odbila je podržati sporazum Europske unije i Kanade, poznat kao Ceta. Jučer su cijeli dan ambasadori država članica Europske unije pokušali naći načina kako pridobiti Valoniju da podrži taj sporazum koji bi se trebao uskoro potpisati i njezin trgovinski dio povremeno i stupiti na snagu.

I kanadski premijer Justin Trudeau trebao je doputovati u Bruxelles 27. listopada kako bi s čelnicima Europske unije potpisao taj sporazum.

Bez pristanka svih regija u Belgiji te drugih članica EU, ovaj sporazum neće moći biti potpisan. S unutarnjeg aspekta, ovakvo ponašanje Valonije izazvalo je bijes u Flandriji, znatno razvijenijem djelu Belgije koji je podržao sporazum. Oni poručuju da je nedopustivo da regija koja sudjeluje sa samo jednom petinom belgijskog izvoza blokira ovakav sporazum.

Među razlozima zbog kojih Valonija navodno blokira sporazum spominje se strah da će kanadsko meso preplaviti Belgiju pa se oni žele unaprijed od toga zaštititi. Mnogi se pitaju kako to da upravo Valonija odbija prihvatiti sporazum s Kanadom, koja je najveća frankofona država na američkom kontinentu i s kojom inače Belgija ima sjajne odnose. No, kao i u mnogim drugim pitanjima, i ovdje se čini da su razlozi nešto izvan samog sadržaja sporazuma, a više imaju veze s unutarnjim političkim kretanjima u Belgiji. Belgija nije jedina država koja nije dala pristanak na potpisivanje ovog sporazuma. To nije napravila ni Rumunjska koja pokušava iskoristiti ovo kako bi od Kande izvukla ukidanje viza za svoje državljane.

Ministri trgovine Europske unije nisu bili u stanju o tome postići konsenzus i nije isključeno da ova tema sada bude na dnevnom redu i na summitu šefova država ili vlada EU koji sutra počinje u Bruxellesu. Ovaj sporazum svakako je važan za odnose Kanade i Europske unije. Ali sada postaje važan i zbog ukupnog ugleda EU u svijetu i vjerodostojnosti Europske unije kao partnera na globalnoj sceni.

Ako se države EU ne uspiju dogovoriti među sobom o ovakvom sporazumu s Kanadom, kako će se ubuduće moći dogovoriti sa Sjedinjenim Američkim Državama o znatno težem i kontroverznijem sporazumu kakav je TTIP. Ili kako će moći sklopiti sporazum s Kinom ili Indijom. Uvijek će se naći neka država, ili regija unutar neke države, ili politička stranka u nekoj regiji koja će imati nešto protiv toga.

Premda se stalno pojavljuje kritika prema Europskoj uniji zbog nedostatka transparentnosti u pregovorima o međunarodnim sporazumima, istina je da veće transparentnosti nego u slučaju TTIP-a nije nikada bilo. EU je pokrenuo i veliku kampanju kojom je pokušao uvjeriti građane da TTIP ne ugrožava europske standarde i da donosi veliku korist. Ali, na kraju, upravo zbog velikog pritiska javnosti, i ministri nekih država otvoreno su počeli govoriti protiv TTIP-a. Moć EU za sklapanje međunarodnih sporazuma ovime je dodatno oslabljena, a time i ugled. EU još nije našao rješenje za Sporazum s Ukrajinom. Iako je u Ukrajini cijela revolucija počela zbog približavanja te države Europskoj uniji, nakon čega su izbili i oružani sukobi, na kraju taj sporazum nije stupio na snagu jer ga ne može ratificirati Nizozemska, gdje je odbijen na referendumu.

A referendum je u Nizozemskoj lako sazvati, sa 300 tisuća potpisa. Na referendumu zatim bude mali odaziv, ljudi ne znaju točno ni o čemu glasaju pa odbiju nešto što ih se zapravo malo tiče. Tako su Nizozemci zbog stavova protiv Europske unije odbili sporazum EU s Ukrajinom iako on i ne jamči Ukrajini integraciju u EU niti na bili koji drugi način prijeti Nizozemcima niti ima previše veze s njihovim životom. Takve sporazume EU ima s mnogim drugim državama svijeta. U zadnje vrijeme od EU lidera sve se više čuje da je glavna prijetnja Europskoj uniji populizam. I on dolazi i s lijeve i s desne strane, i on gotovo da paralizira neke postupke. Sporazum EU s Kanadom samo je još jedan u nizu. Povjerenje u EU među građanima tako je malo da bi danas vjerojatno bilo kakvo pitanje o bilo čemu u EU palo na referendumu u mnogim državama članicama.