Većina planinara složit će se - najljepše doba godine za uživanje u prirodi, uspone i osvajanje vrhova su proljeće i jesen, prije nego što krenu ljetne vrućine, a nakon što se otopi skliski zimski snijeg. Ta dva godišnja doba mogu, doduše, donijeti prevrtljivo i kišno vrijeme, ali pratite prognozu i zasigurno ćete naći idealan dan za uživanje u prirodi. Vikendi u travnju u kontinentalnom dijelu Hrvatske nisu nas baš nagradili s puno sunca, no vrijeme je sve ljepše i svibanj je idealan mjesec za takve izlete.
Ako su vam dosadili vaša lokalna planina i uvijek iste staze ili ste početnik koji tek razmišlja o prvim planinarskim koracima, možda je vrijeme za nešto novo.
Like! je zato okupio najpoznatije planinare i hiking entuzijaste u Hrvatskoj i svima im postavio isto pitanje: Koja bi tri izleta preporučili za ovo proljeće i zašto? Uvjetovali smo im samo da budu različite težine kako bi svatko pronašao nešto za sebe, a ostalo prepustili njihovoj mašti i bogatom iskustvu.
U nastavku donosimo tri planinarska izleta koje preporučuje Srećko Vukov, osnivač PD-a AktivNatura, idejni začetnik Via Adriatica Traila i suosnivač agencije za pustolovni turizam GO WILD Adventures. Svoje su nam omiljene izlete otkrili i Daria Bedeniković i Mario Jurina s popularnog bloga punog vrhunskih fotografija Hiking Croatia, kao i autori iznimno korisnog i sadržajnog planinarskog bloga Zov planine, Dejan i Danijela Jakšić. Mija Dropuljić na blogu Underdreamskies otkriva najdetaljnije informacije o izletima diljem Hrvatske, a kineziologinja Anna Soldo sa suprugom Petrom Dučićem obišla je brojne divne planine u Hrvatskoj, ali i svijetu. Svi su izleti koje preporučuju naši sugovornici poredani od najlakšeg do najtežeg.
Slobodno posudite ideju nekog od ovih sedam inspirativnih planinara, a na njihovim blogovima, Facebook i Instagram stranicama potražite detaljne opise, fotografije i savjete iz prve ruke za svaku od tura.
Preporučuju: Daria Bedeniković i Mario Jurina, Hiking Croatia
PROLJEĆE NA VELEBITU JEDNOSTAVNO MORATE DOŽIVJETI
Izvor rijeke Kupe - NP Risnjak
Izvor rijeke Kupe jedna nam je od najdražih lokacija za posjet u bilo koje godišnje doba, ali u proljeće, kada priroda počne bujati, definitivno je nešto posebno. Zeleno-plava boja vode na izvoru rijetke neće vas ostaviti ravnodušnima. Jednostavno izgleda posebno, a svi će se složiti da ovakvo nešto ne viđaju svaki dan. Do izvora vode tri staze, a svakako je najpopularnija ona iz Razloga, koja kreće od infopulta NP-a Risnjak, gdje se nalazi i parkiralište. Staza se u početku makadamskom cestom lagano spušta, a zatim slijedi malo strmiji spust planinarskom stazom do izvora. To je i najkraća staza do ovog predivnog mjesta i u jednom će vam smjeru trebati otprilike 45 minuta. Ako se odlučite za ovu stazu za posjeta izvoru, savjetujemo vam da se ne okrenete kod izvora, nego da nastavite i malo uz rijeku, jer put će vas nakon 500 metara dovesti do drvenog mosta preko Kupe.
Do izvora rijeke Kupe mogu vas dovesti i dvije malo dulje staze, od kojih jedna počinje u mjestu Horvatsko, a druga u malenom selu Donji Kupari i svakako ih preporučujemo ako želite još bolje doživjeti rijeku. Staze nisu zahtjevne, a ona iz Horvatskog je dugačka otprilike šest kilometara u jednom smjeru.
Visibaba - Budakovo brdo - PS Skorpovac
Proljeće na Velebitu jednostavno treba doživjeti i upravo se stoga vraćamo svake godine, a dio srednjeg Velebita oko Baških Oštarija posebno nam je drag! Ovdje se krije pregršt planinarskih staza koje će vas odvesti do predivnih kutaka Velebita. Ukratko ćemo vam opisati planinarsku stazu koja nije previše zahtjevna, a pružit će vam prekrasne poglede i nezaboravne trenutke na Velebitu. Početna točka ovog izleta je na Dabarskoj kosi, gdje parkiramo i Premužićevom stazom krećemo prema vrhu Visibaba. Do vrha vodi malo strmiji uspon, ali na vrhu je nagrada predivan pogled, a ako imate sreće, mogle bi vas dočekati i divokoze. Sljedeće odredište nam je Budakovo brdo, s kojeg se pruža predivan pogled u smjeru mora, ali i impresivnih Dabarskih kukova. S vrha slijedi spust do Planinarskog skloništa Skorpovac, gdje će vas dočekati klupice za odmor oko skloništa, ali i pitka voda. Natrag se hodamo Premužićevom stazom. Ova kružna staza dugačka je 16,5 kilometara i potrebno je savladati 660 metara visinske razlike uspona. Trebat će vam malo kondicije, ali Velebit će se pobrinuti da uživate u svakom koraku!
Dinara - najviši vrh Hrvatske
Dinara je prilično surova i zahtjevna planina, zimi često opasna zbog snijega i leda, a ljeti zbog vrućina. Uspon na vrh Dinare stoga je najbolje planirati za proljeće, kada se snijeg otopi, a vrućine još nisu prejake. Do najvišeg vrha u Hrvatskoj vodi nekoliko staza, a najpopularnije su one iz Glavaša i Mirkovića (“Jogurt-staza”). Obje su kondicijski zahtjevne. Ona iz Glavaša ima oko 7,5 kilometara i potrebno je savladati više od 1500 metara visinske razlike uspona. Staza iz Mirkovića dugačka je malo više od osam kilometara i potrebno je savladati 1380 metara visinske razlike uspona. Koju god stazu izabrali za uspon na Sinjal, sigurni smo da ćete uživati. Dinara je poznata i po predivnim te dobro održavanim planinarskim skloništima, pa se ovi izleti lako mogu pretvoriti i u dvodnevne s noćenjem u nekom od skloništa na planini. Stazom koja kreće iz Mirkovića prolazi se pokraj Planinarskog skloništa Zlatko Prgin, a ako dolazite iz Glavaša, možete zastati kod Planinarskog skloništa Drago Grubač, pokraj kojeg je i bunar s pitkom vodom koja će vas osvježiti i u najtoplijim danima. Na vrhu Dinare crveni je metalni kontejner i križ, a pogled s vrha priča je za sebe!
Preporučuje: Srećko Vukov, osnivač PD-a AktivNatura, idejni začetnik Via Adriatica Traila i suosnivač GO WILD Adventures - agencije za pustolovni turizam
OD PITOME MEDVEDNICE DO NEMARKIRANIH STAZA DO POŠTAKA
Tri kamenoloma/Medvednica
Ovo je lagana, 10 kilometara duga planinarska tura na zapadnoj Medvednici koja će hodača provesti kroz čak tri napuštena kamenoloma koji se nalaze na krajnjem zapadu Medvednice. Budući da savladava jedva 500 metara visinske razlike i da nema jako strmih dionica, ovu turu mogu proći i djeca. Radi se uglavnom o kombinaciji neoznačenih staza i šumskih puteva, što s jedne strane garantira da nećete sresti gotovo nikoga, ali s druge strane zahtijeva korištenje GPS tehnologije ili angažman vodiča.
Otok Krk: Baška - kanjon Vrženica - Mjesečev plato - Baška
Ovo je pravi “bombon” za svakog malo iskusnijeg planinara. Ova je kružna tura dugačka 21 kilometar i savladava 1000 metara visinske razlike pa odvojite dovoljno vremena i odaberite doba godine kad je dan duži. Vrlo je raznovrsna jer ide uz samo more, zatim kroz predivan kanjon Vrženica pa se spušta do prekrasne uvale Vela Luka, zatim ulazi među strme obronke Krka, da bi se uspela na čudesan Mjesečev plato, a na kraju ćete širokom šumskom podzidanom stazom nazad u Bašku iz koje ste krenuli. Također preporučujem korištenje GPS traga za potvrdu da ste na pravoj stazi.
Poštak i Babića jezero
Ova čudesna dvodnevna tura je čista egzotika za sve istinske ljubitelje prirode. U dva dana prevalit ćete ukupno 28 kilometara i 1700 metara visinske razlike s težim teretom na leđima jer je potrebno u ruksaku nositi šator, vreću za spavanje i hranu za dva dana. Prvi dan penjete se na čudesni Poštak, na kojem će vas oduševiti i razbacane stijene na jednoj lokaciji (popularni “Marsovac”) pa se zatim spuštate do Babića jezera, jedinog prirodnog gorskog jezera u Hrvatskoj. Na livadi kraj jezera postavite šatore i logorsku vatru. Drugi dan je manje hodanja i kružnim se putem vraćate na ishodište u Otrić, uglavnom makadamskom cestom. Obavezno je korištenje GPS tehnologije ili odlazak u društvu vodiča jer je samo kraći dio cijele ove staze markiran.
Preporučuje: Ana Soldo Dučić, kineziologinja, osobna trenerica, učiteljica skijanja i avanturistica
KLEK JE SAVRŠEN ZA UPOZNAVANJE S PLANINARENJEM
Klek
Uspavani div povrh Ogulina. Ovo mjesto sam odabrala jer je ono kolijevka hrvatskog alpinizma, a neki od naših najboljih penjača izrasli su baš na liticama Kleka. Uspon na Klek može biti dobro upoznavanje s planinarenjem. Predlažem poučnu stazu koja kreće iz Bjelskog. Staza nije dugačka, a ni tehnički zahtjevna. Pogodna je i za djecu, ali pred vrh imajte ih na oku jer ima strmih predjela. Sam izlet možete i skratiti da hodate samo do doma te vas i taj put neće uskratiti za prekrasne poglede. Sigurna sam da će vas ljepote ove staze natjerati da i dalje istražujete planine diljem Lijepe naše. A i šire.
Tulove grede
Ovo je mjesto živopisne povijesti. Starije generacije se dobro sjećaju Winnetoua i po njemu su Tulove grede poznate diljem Europe. Mjesto je poznato i po Domovinskom ratu, gdje su naši branitelji u neljudskim uvjetima boravili u amfiteatru, i to godinama. Staza do vrha Tulovih greda je relativno kratka, oko sat hodanja, ali je stavljena pod srednju težinu zbog kontakta s vertikalom. Sam kraj je osiguran fiksiranim sajlama i pazite gdje stajete, jer neoprezan selfie vas može doslovno stajati života. S vrha se pruža spektakularan pogled koji će vam zasigurno ostati u sjećanju. Naravno, nemojte preskočiti i fotku u podnožju Tulovih greda jer ta je vizura dostojna bilo koje razglednice.
Medvednica transverzala
Hrvatska je prepuna divnih planina, od Pelješca do Učke, i od Velebita do Papuka, ali ako želite jedan malo jači trening, okrenite se svima prisutnoj i vrlo poznatoj Medvednici. Tu nećete uhvatiti fotku kojom ćete se hvaliti po društvenim mrežama:), ali u 51 km i 2700 m uspona upoznat ćete svoje granice i mogućnosti. Ako ste već prehodali ovu najdužu stazu Medvednice, uopće nema problema, rekord staze je pet sati, pa se probajte približiti toj brojci.
Preporučuju Danijela i Dejan Jakšić, Zov planine
PROLJEĆE JE IDEALNO ZA SUROVE DALMATINSKE PLANINE NA KOJIMA JE LJETI PREVRUĆE
Bjelolasica
Bjelolasica je poznata i kao kraljica Gorskog kotara. Naša preporuka je krenuti iz Begovog Razdolja šumskom cestom preko Vrbovske poljane do ulaska na markiranu stazu za uspon na vrh Kula (1534 m). Na vrh se možete popeti strmijim šumskim putem, a spust napraviti preko planinskog skloništa Jakob Mihelčić. Pogledi s vrha šire se na sve strane: na Klek, Velebit, Bijele i Samarske stijene, Krk, Cres, Viševicu, Bitoraj, Risnjak te na zelenilo nepreglednih šuma Gorskog kotara. Ovu lokaciju posebno volimo u proljeće, upravo zbog tog zelenila i prekrasnih šuma kroz koje ide staza - osjećaj je kao da smo u nekoj bajci. Povratak u Begovo Razdolje možete napraviti istim putem ili, ako ste u dobroj kondiciji, malo produžiti pa napraviti krug preko planinske kuće Jančarica i Matić poljane. Priču o izletu na Bjelolasicu imamo i na našem blogu.
Baška
Kada netko spomene otok Krk, odmah pomislimo na Bašku. Taj najjužniji dio otoka nam je ujedno i najdraži njegov dio. Cijeli taj kraj izgleda kao mali planinski masiv, s predivnim plažama i uvalama u podnožju te prilično visokim i stjenovitim brdima okolo s kojih pogled puca na sve strane - na kopno i Senj, Velebit, Prvić, Rab i na otvoreno more. Ljeti su sve pješačke staze izložene jakom suncu i vrućinama bez mrvice hlada i kapi vode, stoga preporučujemo proljeće kao idealno godišnje doba za posjeti Baškim brdima. Postoji čitav splet planinarskih staza iz Baške i teško je odabrati najljepšu, no recimo da bismo izdvojili ovaj đir, srednje težine prvenstveno zbog dužine, kojim možete započeti istraživanje ovog kraja. Krug koji bismo preporučili je sljedeći: uvala Bunculuka - kanjon Vrženica - Vela i Mala Luka - Lokva Diviška - Hlam - Plato Mjeseca. Kreće se iz uvale Bunculuka po označenoj stazi prema ulazu u kanjon Vrženica. Kanjon pratite sve do oznake skretanja desno, za Velu Luku. Nakon obilaska uvala Vele i Male Luke nastavljate po malo slabije označenoj (ali dobro vidljivoj) stazi za Lokvu Divišku te na vrhu uživate u pogledima koje je teško opisati riječima. Povratak možete “začiniti” jednim malim odstupanjem na Hlam - isplati se jer su pogledi fenomenalni. Po spustu s Hlama povratak vodi preko Platoa Mjeseca te dalje šumskom stazom natrag u Bašku. Za izlet je nužna prikladna obuća jer se ipak radi o čistom kamenjaru, ali i dovoljne količine vode.
Biokovo
Kao malo zahtjevniji izlet preporučili bismo uspon na dva vrha Biokova: Vošac (1422 m) i Sv. Jure (1762 m), s polaskom iz sela Makar (229 m). Ovaj izlet opisali bismo kao teži iz dva razloga: velika visinska razlika (putem se skupi oko 1900 metara uspona) i dužina (oko 22 kilometra). No, nemojte da vas to obeshrabri, posebno ako ste u dobroj kondiciji. Mi smo ovaj izlet napravili usred ljeta jer nam se tako poklopio godišnji odmor u Makarskoj. Međutim, ljeti tamo vladaju neljudski uvjeti što se tiče vrućine te bismo svakako preporučili da ovaj đir napravite na proljeće, kada su temperature ipak puno ugodnije (ne samo temperature, već i turističke gužve). I ovaj izlet smo birali prema pogledima koje nudi, a oni su cijelim putem čudesni: prema Pelješcu, Hvaru, Braču, Visu, Omiškoj Dinari, Mosoru i, naravno, obližnjim vrhovima Biokova.
Preporučuje Mija Dropuljić, blog Underdreamskies
OTKRIJTE PREDIVNE STAZE ISTRE I SJEVERNOG JADRANA
Staza božanskih izvora - Rabac - Lovran
Za planinare početnike, ali i sve one koji su uživali na stazi sedam slapova u Istri, predlažem jednu manje razvikanu stazu, no izuzetno lijepu. U pitanju je Staza božanskih izvora, koja spaja Rabac i Lovran. Na njoj ćete uživati u žuboru slapova, potočića i u prelasku drvenih mostića. Staza vodi i do Negrijeve špilje, u kojoj je nepresušni izvor koji je nekoć pokretao stari mlin. Ako idete iz smjera Rapca, staza vas vodi sve do poznate pizzerije Rumore (predlažem unaprijed rezervirati mjesto i uvjeriti se zbog čega mnogi upravo tu pizzu smatraju jednom od najboljih). Mi smo za povratak iskoristili Sentonina stazu, no dio dionice nije u najboljem stanju. No, uvijek se možete vratiti istom stazom, koja je toliko lijepa da će i povratak biti pravi užitak. Okvirno je ovaj izlet dugačak oko šest i pol kilometara, a nama je bilo potrebno oko dva i pol sata uz mnogo fotkanja tijekom hodanja.
Staza Baška - uvala Bracol, otok Krk
Prije nego što počne ljetna sezona, kada planinarenje na otoku Krku preporučujem samo u rane jutarnje sate zbog vrućine i krša, uputite se na ovu popularnu outdoor destinaciju naše obale. Najpoznatija planinarska odredišta su Mjesečev plato i vrh Obzova, no predlažem da istražite jednu drugu dionicu. U pitanju je staza Baška - uvala Bracol, na kojoj ćete tijekom cijelog izleta uživati u nezaboravnim pogledima na more i brojne krčke plaže i uvale. Nemojte propustiti na ovoj dionici spustiti se crvenom stazom sve do rta Škuljica, gdje su mala plaža i osamljeni svjetionik s jednim od najljepših pogleda na otok Prvić i moćni Velebit. Žutom stazom preko uvale Vela draga stižemo do uvale Bracol koja je ljeti omiljena destinacija jedriličara. Ova staza je duga 12,5 kilometara, a za nju je potrebno oko četiri i pol sata hodanja. No, ipak računajte da ćete na njoj biti oko pet i pol sati jer ćete poželjeli svako malo stati i uživati u novom nezaboravnom prizoru.
Staza Poklon - Veliki Planik, Učka
Ako želite istražiti sve ljepote Učke, a pritom proći pokoji kilometar u svojim gojzericama, ali ipak na stazi ne ostati bez daha, uputite se do Poklona, odakle kreće staza do vrha Veliki Planik i Mali Planik. Veliki Planik najviši je vrh Ćićarije, a nalazi se na 1272 metra nadmorske visine. Taj je vrh omiljeno odredište na Učki, no popularniji je onaj uspon od Korita, stoga ćete na ovoj stazi uživati u miru. Moj je savjet da prvo ostvarite uspon na Veliki Planik, koji je izvrsno mjesto za dugu pauzu za ručak. Nakon toga se uputite na Mali Planik, s kojeg se pruža još ljepši pogled, a preko Ošalj vrha spuštamo se i vraćamo do početne točke. Ta je staza dugačka 15-ak kilometara i za nju su bez uračunatih pauzi potrebna oko četiri i pol sata. Osim malo strmijeg uspona podno samih vrhova, kondicijski i tehnički nije zahtjevna, a markacije su odlične. Stoga je mogu proći i planinari bez puno iskustva.
Okrijepiti se možete u nedavno otvorenoj Planinskoj kavani, a svakako bih preporučila i posjet Centru za posjetitelje Poklon. Na Poklonu su i brojni ugostiteljski objekti, a možete čak pješice ili autom otići i do vrha Vojak i za kraj uživati u zalasku Sunca.