MJESTO KOJE LIJEČI DUŠU I TIJELO
Istočno od Zagreba smješten je Ivanić-Grad, a mještani kažu kako je poznat po tri crne kapi: bučinog ulja, nafte i naftalanu.
Kako bi opisali Ivanić? Simpatičan i pun autentičnih doživljaja i priča. Usprkos sivom nebu, osmijeh nam nije silazio s lica: bili smo u gradu škrleta, jestivog i ljekovitog ulja, dabrova te, najvažnije, ljubaznih ljudi.
No, krenimo redom. Nakon šetnje uz rijeku Lonju, čije su obale ukrašene zanimljivim klupama. Istražili smo okolicu gradskog muzeja, crkve sv. Petra i jedno od najstarijih zdanja u Ivanić-Gradu, tamošnju vijećnicu, "upoznali" skulpture dabra i vode, utvrdili da se u Ivanić-Gradu smiju čak i koševi za smeće (u njih su izdubljeni "smajlići") pa protutnjali kroz gradsku tržnicu i prošli kraj parkinga na kojem je uredno, između svih drugih automobila, bio parkiran traktor, sve dok se nismo uvukli u toplinu tamošnjeg Centra za posjetitelje Suvenirnica, čije su police pune lokalnih proizvoda.
Tamo smo zatekli Suzanu Lovrenščak. Odakle da uopće pričati, previše volim svoj grad, bila je stidljiva na početku, a onda je krenulo. Shvatili smo da će naš posjet Ivanić-Gradu, koliko god to trenutno neobično zvučalo, biti potraga za "kapljicama".
"Ivanić Grad poznat je po naše tri crne kapi. To su bučino ulje, nafta i naftalan", ustvrdila je u jednom trenutku, a onda usred priče o proslavljenoj bučijadi i žabarskom karnevalu, spomenula i autohtoni škrlet. A dabar, bili smo znatiželjni, prisjećajući se metalne skulpture bucmaste životinjice na šetnici.
"Dabar je bio istrebljen, bio je zaštićena vrsta, i onda su u ih ponovno naselili u okolici Ivanić-Grada. Danas imamo jako puno njihovih nastambi, mogu se čak i vidjeti, jako su slatki, primjerice kad male uče plivati", ispričala nam je simpatična Suzana.
Kako je potraga za kapima tek započela, krenuli smo trkom dalje, do jedne od nekadašnjih kačeljki, odnosno bušotina nafte, koja se nalazi nedaleko od samog centra. Ivanić-Grad je, naime, poznat po nalazištima nafte i plina, nakon što smo "skupili" drugu crnu kap, krenuli smo, uz prostrani sportski park Zelenjak, po onu "treću" - naftalan. Upravo njega, to ljekovito zemno mineralno ulje, pronašli smo u specijalnoj bolnici Naftalan.
Naime, nalazište naftalana postoji još samo u Azerbejdžanu, pa stoga i nije čudno da se u upravo tu bolnicu, koja danas nudi i niz dodatnih sadržaja, slijevaju posjetitelji iz cijeloga svijeta. Čim smo ušli, osjetili smo prepoznatljiv miris.
"Osjetili ste ga? Ja ga više ni ne osjećam...", uz smijeh nam je rekla zamjenica ravnatelja Milica Birk, a zatim objasnila o čemu se radi. "Specijalna bolnica Naftalan bavi se liječenjem kožnih i reumatskih bolesti na osnovi dva prirodna ljekovita činitelja, a to su naftalan i slana termalna voda. Imamo veliko iskustvo u liječenju psorijaze, kronične kožne nezarazne bolesti, neurodermitisa, ekcema...", objasnila je, a zatim dodala da osim bolničkog liječenja te liječenja za pacijente koji dolaze u privatnom aranžmanu, nude i mnoge druge sadržaje za zainteresirane. Tu su primjerice kozmetički salon, wellness centar, a ove su godine otvorili i veliki vodeni kompleks, s popratnom teretanom i ostalim sadržajima.
Za kraj, ostala nam je još jedna kap, ali ova je bila žute boje. Bacili smo se u potragu za autohtonim škrletom i pronašli je, u desetak minuta vožnje udaljenoj vinariji Voštinić Klasnić. Tamo nas je, u predivnom ambijentu i s pogledom na vinograde, dočekao 38-godišnji vlasnik Tomislav.
Njegova specijalnost je upravo škrlet, tradicionalna, autohtona sorta. Zanimalo nas je zašto baš ona? "Volim to ispričati metaforički, u priči. Imate livadu punu snijega i na njoj je staza kojom svi koračaju, sve komercijalne sorte o kojima su ispričane sve priče. Evo ja imam priliku hodati tamo gdje nitko nije stao", govori uz smijeh. Trenutno obrađuje oko četiri hektara, a posjeduje i najstariji nasad škrleta u regiji. Godišnje proizvede 40 tisuća litara vina vrhunske kvalitete, a njegova je vinarija često mjesto različitih događanja - od glazbenih okupljanja preko radionica do maštovitih gastro doživljaja.
OTKRIJTE ŠUMSKA BLAGA I DRVENE LJEPOTICE TUROPOLJA
Ovaj je kraj poznat po drvenim kurijama i kapelicama od starog hrasta lužnjaka, a osim hrasta u šumama se skrivaju i turopoljski tartufi i autohtone svinje.
Po čemu je Turopolje dobilo ime, pitamo se naglas dok se vozimo vijugavim uličicama od Staroga grada Lukavca do Velike Mlake. Odgovor ćemo brzo saznati, ali ostanimo na trenutak u neizvjesnosti, baš kao što smo mi bili dok smo razgledavali prekrasni dvorac o kojem su pisali A. Šenoa i M. J. Zagorka. U današnjem zidanom obliku dvorac je sagrađen u 18. st. Saznali smo kako su se u dvorcu držale vještice "coprnice" koje su bile osuđene na smrt spaljivanjem na lomači. Danas brigu o dvorcu vodi Plemenita općina Turopoljska.
Posebna su i jedinstvena vrijednost Turopolja drvene kapelice i plemićke kurije, takozvane turopoljske ljepotice. Područje je bogato hrastom koji je omogućio gradnju sakralnih i drugih objekata od drva, a stari hrast lužnjak posebno je zaštićeni - spomenik prirode. Čak 11 drvenih crkvi i kapela na tom području predstavlja najviši domet narodnog graditeljstva barokne arhitekture na području sjeverne Hrvatske. Naša je sljedeća postaja najpoznatija, najveća i najimpresivnija među njima, kapela Sv. Barbare u Velikoj Mlaki, iz 17. stoljeća.
Skitnju Turopoljem nastavit ćemo u Velikoj Gorici gdje se nalazi atraktivan Centar za posjetitelje. Bilo bi idealno da smo prvo došli u njega jer bismo tada saznali odgovor na pitanje s početka teksta. Turopolje je dobilo ime po pragovedu turu koje je živjelo u hrastovim šumama i močvarama tog kraja sve do kraja 17. stoljeća.
Turopoljsku floru i faunu nastavljamo istraživati na poučnoj stazi Šumarica, šetnici dugoj devet kilometara koja vodi kroz ljepote Vukomeričkih gorica. Staza nema teških uspona i spustova pa je idealna i za one koji nisu u planinarskoj formi. Nakon izleta ispunjenog prirodom, poviješću i kulturom baštinom, biramo gdje ćemo se odmoriti uz domaću hranu. U blizini se nalaze izletišta koja nude sadržaj za cijelu obitelj.
VAŠA IDEALNA VIKEND-DESTINACIJA SAMOBOR I PARK PRIRODE ŽUMBERAK - SAMOBORSKO GORJE
Samobor i njegova okolica idealna su destinacija za izlet i za ljubitelje urbanih sredina, ali i prirode. Ako želite pozornost posvetiti i jednom i drugom, predlažemo izlet u trajanju od dva dana.
Prvi dan rezervirajte za sam grad Samobor. Razgledavanje započnite na glavnom gradskom trgu, Trgu kralja Tomislava, tamo obavezno probajte kremšnitu, a zatim krenite do Staroga grada zbog lijepog pogleda na okolicu. Samobor inače njeguje tradiciju obrta pa istražite mogućnosti koje nudi, a obavezno probajte gvirc, starinski napitak od medovine, te bermet, aperitiv koji se radi od crnog vina, voća i trava ili pak rudarsku greblicu u obližnjim Rudama. Prenoćite u jednoj od divnih ruralnih kuća za odmor, a drugi dan posvetite se istraživanju prirode.
Na putu prema Žumberku, zaustavite se u mjestu Stojdraga, gdje se nalazi Žumberački uskočki muzej i crkva Sv. Jurja. Nakon toga, krenite prema eko centru Budinjak, gdje je početak kružne poučne 'Staze kneževa' koju možete obići laganom dvosatnom šetnjom, a ako vam je draže bicikliranje, možete iznajmiti i električni bicikl.
Vožnjom dalje stižete do mjesta Sošice koje je idealna točka ako se želite popeti na najviši vrh Zagrebačke županije Svetu Geru (1178 m). Ljepotom se izdvaja dolina rječice Slapnice, zaštićeni krajolik s atrakcijama kao što su Vranjački slap, slap Brisalo, špilja Zidane pećine i Draganov mlin. Kod Medven Drage, gdje se Slapnica ulijeva u Kupčinu, razgledajte kuriju obitelji Medven, sačuvano seosko imanje iz 19. stoljeća.
Svježi zrak i fizička aktivnost sigurno će vas fino izmoriti pa isplanirajte predah uz domaću hranu. Nadaleko su poznate žumberačke pastrve iz čistih planinskih potoka, a naći ćete ih na rječici Kupčini u uzgajalištu Ribnjaci Vrabac. U Kostanjevcu vas čeka bistro Žumberački raj, također s vlastitim uzgajalištem pastrva, a u blizini je i Seosko domaćinstvo Podžumberak, koje nudi i smještaj i jela tradicionalne žumberačke kuhinje.
ŠTO RADITI U ZAPREŠIĆU I OKOLICI?
Na prostoru sjeverozapadno od Zagreba, gdje se susreću rijeke Sutla, Sava i Krapina, leži dolina čije je središte grad Zaprešić koji nudi mnogo mogućnosti za savršen izlet.
Neka vas ne začudi slon na grbu Marije Gorice – mještani su ponosni na nalaz okamenjenih ostataka praslona. Botanički rezervat Cret Dubravica jedno je od rijetkih staništa okrugolisne rosike, jedine biljke mesožderke u Hrvatskoj.
Moderni Zaprešić relativno je nov grad, ali s okolicom prožetom plemenitom prošlošću. U njegovoj je okolici čak pet dvoraca, a povezujemo ga s banom Jelačićem. Najbliži od dvoraca je Lužnica, barokna jednokatnica i spomenik prve kategorije. U njemu djeluje Duhovno-obrazovni centar družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog, no otvoren je za javnost. Glavna atrakcija su Novi dvori, očuvano vlastelinsko imanje iz 17. stoljeća. Izuzetno vrijedan kompleks sastoji se od kurije, gospodarskih zgrada, kapelice i park-šume.
Zadnji gospodar bila je obitelj Jelačić pa je na imanju i njihova obiteljska grobnica. Nekadašnja žitnica danas je Muzej Matija Skurjeni, s radovima našeg poznatog slikara naive. Kao suvremena nadogradnja, u neposrednoj blizini je golf-klub Ban Jelačić s dobro opremljenim vježbalištem. Nešto dalje je konjički klub Trajbar Team, vrijedan posjeta i ako vas ne zanima jahanje.
Na zapadnim obroncima Medvednice nalazi se skupina dolomitnih stijena nazvana Kameni svati po priči iz narodne predaje. Planinarska staza do njih vodi od sela Jablanovec, a na vrhu kao nagrada čeka vidikovac s pogledom za pamćenje. Na širem zaprešićkom području nekoliko je biciklističkih ruta, a bilo da ste na dva ili četiri kotača, nesvakidašnje iskustvo doživjet ćete na skeli Medsave - Zaprešić.
Jednostavno starinsko sredstvo prelaska rijeke skraćuje put između zaprešićkog i samoborskog kraja. Sjeverno od Zaprešića teren postaje brdovitiji, pa su puteljci između malih, slikovitih mjesta Brdovec, Marija Gorica i Dubravica idealni za brdski biciklizam. Obiđite Muzej Brdovec, koji u šest zbirki prikazuje kulturnu baštinu svoga zavičaja. A kad se poželite počastiti domaćom hranom i ugodnim društvom, posjetite popularno seosko domaćinstvo Stara preša u Šenkovcu.
ISTRAŽITE ISTOK ZAGREBAČKE ŽUPANIJE
Za početak, uputite se u Zemlju sv. Martina, kako se još naziva dugoselsko područje, i u njegovo središte - Dugo Selo. Tamo posjetite crkvu Sv. Martina. Ruševina gotičkog zdanja starog više od 800 godina zaslužna je što je Dugo Selo dobilo prvu hrvatsku Stopu sv. Martina i postalo dio hodočasničke mreže koja povezuje više od deset europskih država. "Stopama svetog Martina" ime je i dugoselske biciklističke staze koja od središta grada vodi do izletničkog Martin brega. U blizini je i popularno imanje obitelji Bunčić. Nedaleko od crkve počinje i poučna staza "Martin breg", dugačka četiri kilometra.
Nastavite malo prema istoku i stižete u Vrbovec, rodni kraj Marije Jurić Zagorke, ali i Petra Zrinskog. Baština njegove obitelji je kula Zrinski, jedini ostatak nekadašnje srednjovjekovne utvrde i zaštitni znak Vrbovca. Malo izvan grada razgledajte dvorac Lovrečina grad, mnogo stariji od neobaroknog ruha koji je dobio u 19. stoljeću.
Vrbovec je najpoznatiji po manifestaciji "Kaj su jeli naši stari", festivalu domaćih, gotovo zaboravljenih tradicionalnih jela. Jedno od takvih je slasna slana pita zvana vrbovečka pera, koju možete pronaći u nekoliko lokalnih restorana, kao što je Galerija.
Uz sve to u blizini Vrbovca, u mjestu Habjanovcu, nalazi se i najstarije hrvatsko ekološko imanje, Zrno eko imanje.
ZNATE LI GDJE SE NALAZI 'HRVATSKA CHAMPAGNE'?
Jastrebarsko i njegova okolica, područje prekrasnog krajolika prošaranog vinorodnim brežuljcima, prirodnim rezervatima i kulturno-povijesnim spomenicima. Popularno su izletište koje je s vremenom dobilo nadimak "hrvatska Champagne". No, krenimo od početka.
U gradskom muzeju čuva se bula - povelja kralja Bele IV. kojom je 1257. godine Jastrebarsko dobilo status slobodnoga grada, a zaljubljenicima u povijest mogao bi biti zanimljiv i dvorac Erdödy. U Jastrebarskom i okolnom području isto tako možete naučiti sve o starinskim mlinovima te o vinskim bačvama, a u centru Jaske je i Bačvarska zbirka obitelji Golub koja je dobila status kulturnog dobra Republike Hrvatske.
Kao nastavak vašeg putovanja posjetite plešivičku vinsku cestu i tamošnje vinarije. Vino treba spojiti s hranom, a autohtoni lokalni specijalitet je plešivički copanjek, slani kolač od svježega kravljeg sira i zelenja. Svakako kušajte i domaći sir iz lokalne tvornice sira Šestak. Područje nudi i mogućnosti aktivnog odmora - postoje brojne biciklističke staze različitih vrsta i težina. Isto tako, odlična je opcija i planinarenje do vrha Japetića ili Plešivice gdje se pruža najbolji vidikovac.
ISTRAŽITE DOLINU KARDINALA I MJESTO S NAJVIŠE RODA U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI
Mjestašce Krašić prvi put se spominje 1249. godine, a poznato je i po nazivu Dolina kardinala.
Naime, upravo u Krašiću i njegovoj okolici rođeni su blaženik i kardinal Alojzije Stepinac, kardinal Franjo Kuharić i vojni biskup Juraj Jezerinac, a varaždinski biskup Josip Mrzljak tamo je proveo djetinjstvo. Nakon razgledavanja centra Krašića, koji krasi crkva Presvetog Trojstva, krenite po domaće proizvoda i posjetite obližnji OPG koji proizvodi odlične sireve prigodnog naziva 'Sir iz Doline kardinala', a za dobru kapljicu ne trebate ići daleko jer se nagrađivana vina OPG-a Šimanović i Vina Barun nalaze u blizini.
Ako se odlučite put Pisarovine, prošetajte uz rijeku Kupu ili provirite u Zavičajni muzej Donja Kupčina koji će vam svojom atmosferom i autentičnim prikazom načina života otvoriti prozor u 20. stoljeće. U mjestu Bratina, u spomen kući "Titanic", možete otkriti i nešto više o putnicima koji su plovili na brodu Titanic. Isto tako, postoji šest različitih biciklističkih ruta, a svaka objašnjava po jednu posebitost Pisarovine - zavičajna ruta Kupa, ruta izvora, borovnica i kapela, ruta sv. Vida, ruta Titanic, ruta "Od sela roda do sela roda" te ruta konja i gljiva.
Idealna destinacija relaksacije i okrijepe nalazi se u Ekoparku Krašograd koji osim smještaja i hrane nudi i zabavan sadržaj za najmlađe.
