Pomona. Rimska božica voća i voćnjaka. Ako guglate ovu mitsku božicu, saznat ćete da su po njoj nazvani brojni gradovi, jedan asteroid i profesorica u knjigama o Harryju Potteru. No, ime Pomona nosi i obiteljsko gospodarstvo, smješteno u blizini Rogaške Slatine u Sloveniji, koje je idealno mjesto za odmor svih generacija, a nalazi se samo malo više od sat vremena vožnje od Zagreba.
Na imanju raste 2750 stabala krušaka, 230 stabala dunje, cvjeta 40 grmova bazge, uzgaja se 17 vrsta začinskog bilja, a ponosno od davnina stoji i 17 vrsta drveća među kojim veselo trče autohtone svinje, krškopoljke, a nedaleko od njih u bazenu pliva 30-ak riba, od kojih je čak pet različitih vrsti jesetra.
Vlasnik imanja Janko Županec svakog gosta dočekuje kao prijatelja, a za njega Pomona nije samo obiteljski posao, to je ostvarenje dugogodišnjeg sna. Osim što nam je pokazao svoje imanje, Janko nam je ispričao cijelu priču i povijest koja je dovela do toga da u Pomonu dolaze gosti iz gotovo 70 zemalja svijeta.
- Dugo smo živjeli u Rogaškoj Slatini i odlučili smo se vratiti na djedovinu, jer je ovdje rođen moj otac. Studirao sam ekonomiju, bio sam daleko od poljoprivrede. No, otac je umro, imali smo jedan mali voćnjak, malu njivu i travnjak, a negdje 1995. godine sam odlučio da ću posaditi kruške. Tada sam kupio 1250 sadnica stabala kruške, no bile su jako loše. Punih 16 godina sam radio na tome da imam voćnjak i usput se nekako posložila priča o seoskom gospodarstvu. Ovdje se nalazi i stara kuća u kojoj se moj otac rodio te sam dugo razmišljao što ću s njom, srušiti je ili renovirati. Nakon mudrog savjeta, odlučio sam je renovirati. Svi prijatelji su pomogli, kopali smo, preuređivali i danas ona ovdje stoji kao mali muzej u kojem se smjestila i krušna peć u kojoj pečemo naš kruh - objašnjava nam Janko dok sjedimo u restoranu u kojem gosti hotela mogu objedovati, ali i izletnici mogu doći na ručak.
Restoran, kao i cijelo imanje uređeno je u rustikalnom stilu, a na zidovima ćete vidjeti starinske crno-bijele fotografije. Riječ je o fotografijama Jankove obitelji. Za ljepše i sunčanije dane ispred kuće u kojoj se nalazi restoran napravljena je prostrana terasa za uživanje u svježem zraku. Pazilo se ovdje na detalje, kao što se u kuhinji pazi da koriste što više vlastitih namirnica. Jela se spremaju većinom od onoga što imaju na imanju, a tu ćete kušati prava domaća jela kakva su radile naše mame i bake. U restoranu se poslužuju i domaća, slovenska vina. Ispod restorana, u podrumu smjestila se sala za domjenke, svadbe, krstitke, proslave rođendana, team buildinge i ostale prigode.
Tek nekoliko koraka od tog objekta nalazi se i hotel koji je i glavni razlog zašto je Pomona od jednog voćnjaka postala obiteljsko gospodarstvo. Kada je hotel otvoren, imao je dvije sobe, a danas ima osam soba, od čega su dva apartmana, koje predstavljaju svaku voćku koja se uzgaja na imanju.
- Svaka soba nazvana je po voću koje se uzgaja na imanju. No, nije samo ime ono što ukazuje na voće. Svaka soba dekorirana je prema voću čije ime nosi. Slike na zidovima prikazuju voće, boje zidova su u tonu voća... sve ima priču. Imamo osam jedinica; kruška, šljiva, jabuka, dunja, višnja, breskva, marelica i grožđe. Moja želja je da imamo i tih osam različitih rakija, marmelada i pralina. Zbog tečnosti voća problem je napraviti praline, no već smo proučili tehniku liofilizacije voća pa ćemo napraviti varijantu s voćem i čokoladom - dodaje Janko, koji je na imanju od jutra do mraka.
S prozora sobe pruža se pogled na veličanstvenu prirodu, a za potpuni odmor gosti mogu posjetiti saunu i wellness ili se odmarati uz bazen, a tu su i sprave za vježbanje za one koji vole aktivni odmor. Svim ljubiteljima aktivnog odmora ova je lokacija izvanredna, pogotovo ako ste skloni biciklizmu ili šetnji u prekrasnoj prirodi. Ovo imanje je napravljeno da bi se istraživalo i uživalo u njemu.
Kako bi gostima približio prirodu i sve ono što ovaj slovenski kraj može ponuditi, Janko je osmislio i Poučnu turističku stazu, dugu 450 metara, koju krasi i most dug 160 metara.
- Ideja o stazi počela je s malim vrtom koji se nalazi na početku same staze, a u njemu danas raste 17 vrsta bilja, poput mente, ružmarina, origana i nevena, od kojih proizvodimo sokove, likere, kreme i čajeve. Uz stazu, kako bismo iskoristili prostor, odlučili smo posaditi bazgu, a danas imamo 40 grmova bazge od koje radimo domaći sok za goste. Svega imamo dovoljno za vlastite potrebe - govori Janko dok nas vodi stazom gdje se može vidjeti 17 vrsta vrsta stabala. Riječ je o stablima koja su od davnina na ovom imanju, vlasnik nije ništa sadio.
Koračamo mostom izrađenim od sibirskog bora i zbunjeno gledamo u trupce pune rupa. Naime, u rupama tih trupaca nalaze se micelije shiitake gljiva te se nadaju kako će već iduće godine imati dovoljno gljiva da bi od njih mogli raditi vrhunske specijalitete. I dok dolazimo do najviše točke mosta, nešto niže od šest metara, pogled nam pada na svinje koje slobodno trče ispod nas. Riječ je o devet autohtonih slovenskih svinja, krškopoljki. Svinje i piju vodu koja dolazi s izvora, a pridružila im se i jedna kokoš koja ponosno korača s njima.
Janko nam pokazuje mjesto na kojem će se uskoro graditi i paviljon koji će gosti moći koristiti, a riječ je o replici paviljona Stiria iz Rogaške Slatine. Paviljon je svojevrsni nastavak na staklenik, koji je također replika, i to vrtlarije iz Rogaške Slatine. A osim povrća i voća koji se ovdje uzgajaju, u stakleniku se nalazi i bazen u kojem pliva više od 30 riba.
- Imamo pet vrsta jesetri i šarane. Tu su beluga jesetra, albino kečiga te ruska, sibirska i zvjezdasta jesetra. Ove ribe nisu tu samo da bi dodale taj wow efekt, već kako bi pomogle povrću i voću. Naime, prije dva mjeseca Janko je krenuo s akvaponijskim sustavom uzgoja povrća, a u tome mu pomažu ribe.
- Ribe hranimo peletima, a riblji izmet sadrži amonijev nitrit koji nije dobar ni za ribe ni za bilje. Pomoću biofiltera i upuhavanja zraka i mikroorganizama u vodu u kojoj plivaju ribe taj se nitrit pretvara u nitrat. Voda s nitratom putuje po cijevima koje imaju rupe i punjene su glinoporom te se biljke hrane samo od vode. U rupe stavljamo korijen biljaka koje rastu samo iz vode, bez zemlje - dodaje Janko, koji je tek počeo s ovom tehnikom. Trenutačno ima oko 30 riba, ali planira povećati tu brojku zato što je veliki bazen i nema dovoljno nitrita i nitrata - govori Janko dok gledamo ove veličanstvene ribe. Tek je krenuo s akvaponijom, no pun je nade i vjeruje da će sljedeće godine njegov povrtnjak biti zelen poput džungle.
Imanje nije toliko veliko, no zaista se može istraživati. Obiteljsko gospodarstvo Pomona posjetili smo u listopadu, vrijeme nas je poslužilo i mogli smo uživati u prekrasnoj prirodi. Većina soba, tijekom našeg posjeta, bila je iznajmljena. To nas nije naročito začudilo jer su seoski i ruralni turizam u rastu, a Slovenija je zemlja koja ima što ponuditi. Iako gosti dolaze iz svih krajeva svijeta, mogućnost dolaska do imanja automobilom posebno privlači goste iz Europe. Pomona se nalazi samo stotinjak kilometara od Zagreba i odlična je vikend-destinacija za sve koji žele pravi odmor.