Nakon teške 2020., mnogi se nadaju da će iduća godina, 2021., biti puno bolja. Nekako sumnjamo da će stvari vratiti na staro, no - barem što se tiče putovanja - moglo bi uistinu zaživjeti ono što nazivamo “novo normalno”. No, što to zapravo znači? U nastavku teksta pozabavili smo se upravo tim pitanjem i istražili trendove koji bi mogli obilježiti iduću godinu.
PUTNIČKI KORIDORI ILI "MJEHURIĆI"
Putnički koridor ili “putnički mjehurić” dogovor je dviju ili više zemalja (ili gradova) sa, u pravilu, sličnom incidencijom slučajeva zaraze o međusobnom otvaranju granica usred pandemije. To znači da se na relaciji tih zemalja olakšava putovanje za njihove državljane, primjerice države se obvezuju da putnicima neće nametati obvezu karantene. O primjeni tog koncepta razmišlja se čak i u slučaju turističkih atrakcija, odnosno destinacija, primjerice otočje Galapagos. “Mjehurići” su se pojavili već ove godine ili se na njihovoj uspostavi intenzivno (ali na kraju bezuspješno) radilo, no pretpostavlja se da bi iduće mogli postati potencijalna rutina. Prvi “mjehurić” ove godine uspostavile su Estonija, Latvija i Litva, a jedno se vrijeme, u kontekstu Re-Open EU-a, takvim mogla smatrati i Europska unija, što je palo u vodu kako se širenje zaraze ponovno razbuktalo pa su pojedine države počele uvoditi sve stroža i stroža ograničenja.
O koridoru koji je trebao zaživjeti u rujnu razmišljali su i Australija i Novi Zeland, no od njega se vremenom odustalo jer je Australija u kolovozu počela bilježiti porast broja zaraženih. Propao je i onaj prvi azijski koridor, između Singapura i Hong Konga, koji je trebao zaživjeti u studenome. Ideju o njegovu pokretanju - u 2021. godini - ponovno će razmotriti ovog mjeseca. Bilo je mnogo govora i o koridoru između SAD-a i Velike Britanije, preciznije New Yorka i Londona. Vlasti tih dviju država navodno su razgovarale o uvođenju testiranja koja bi omogućila njegovo uspostavljanje. Američki avioprijevoznik United Airlines je od 16. studenoga do 11. prosinca čak provodio pokusni program brzih testova, koji je nazivao “prvim slobodnim transatlantskim pilot-programom testiranja na covid”.
“Vjerujemo da će mogućnost brzog testiranja u jednom danu odigrati vitalnu ulogu u sigurnom otvaranju putovanja u svijetu i navigaciji karantena i ograničenja nametnutih prilikom putovanja, pogotovo do ključnih međunarodnih destinacija kao što je London”, tvrdili su u Unitedu. No, iako koridori, odnosno “mjehurići” ne zvuče loše, oni ipak ne znače da se njima može putovati kao nekada. Iako u njima nema karantene, testiranja su i dalje na snazi. Putovanja između Estonije, Latvije i Litve pretpostavljala su negativan test ne stariji od 48 sati, dok je u zasad nezaživjelom azijskom koridoru trebalo vrijediti pravilo o negativnom testu ne starijem od 72 sata (plus uvjet da putnik u posljednjih 14 dana nije napuštao svoju matičnu državu). Potonji je dolazio i s kvotom - maksimalno 200 putnika za svaki od ta dva grada dnevno. Slovio je kao potencijalni model na kojem bi se mogle graditi suradnje i u drugim dijelovima svijeta u budućnosti.
BRZA TESTIRANJA
PCR testovi trenutačno slove kao zlatni standard, no neki ih smatraju preosjetljivima u smislu dugoročne praktičnosti te u sve većoj mjeri zagovaraju upotrebu brzih testova, kao jednostavnijih, bržih i jeftinijih. Mnogi zazivaju njihovu upotrebu na globalnoj razini, među ostalim i u zračnim lukama, na željezničkim postajama ili prilikom događanja. Apel slične vrste odaslala je i sama Međunarodna udruga za zračni prijevoz (IATA) - pozvala je na razvoj i početak upotrebe “brzog, točnog, cijenom pristupačnog, nekompliciranog, mjerljivog i sustavnog testiranja svih putnika na covid-19 prije njihova odlaska na put”.
Provode se isto tako i istraživanja na tu temu. Jedno od njih pokazalo je da ljudi podržavaju tu opciju te da njih oko 65 posto smatra da karantena nije potrebna ako je osoba negativna na covid. Čak 84 posto slaže se da bi testiranje trebalo biti obavezno za sve putnike, a još veći broj (88 posto) tvrdi da bi bili spremni podvrgnuti se testiranju kao sastavnom dijelu iskustva putovanja. U Kanadi, primjerice, ozbiljno razmišljaju o tome i već provode pilot-projekt, prema kojem bi se putnici testirali pri ulasku u zemlju te se morali izolirati samo u periodu dok čekaju rezultate testa, dakle maksimalno 48 sati.
"COVID-PUTOVNICA"
Takozvana covid-putovnica od samih početaka pandemije spominje se kao rješenje koje bi moglo normalizirati industriju putovanja, a čini se da bi ta ideja ubrzo mogla postati stvarnost, pogotovo nakon što je sve više avioprijevoznika diljem svijeta (australski Qantas kao jedan od prvih) počeo odašiljati signale da bi upravo cijepljenje protiv covida mogao biti uvjet za ulazak na avion.Trenutačno se pojačano radi na osmišljavanju certifikata ili pak aplikacija koje bi mogle imati takvu ili sličnu ulogu.
Prema pisanju američkog lista Washington Post, “covid-putovnica” (putovnica cijepljenja ili pak zdravstvena putovnica) prije svega bi bila namijenjena međunarodnim putnicima. U svom članku oni su se pobliže bavili dvjema aplikacijama, od kojih je jedna već u pokusnoj upotrebi, a druga u finalnoj fazi razvoja. Korisnici, odnosno putnici, u obje bi mogli učitavati verificirane rezultate testiranja i - jednom kad to zaživi - dokaz o cijepljenju. Riječ je o modernoj “covid-verziji” onoga što već sada postoji i što se naziva “žuta knjižica”, a koja služi kao dokaz cijepljenja protiv žute groznice, koje niz zemalja i dalje traži prilikom putovanja.
Aplikaciju pod imenom CommonPass već su u listopadu testno koristili avioprijevoznici United Airlines i Cathay Pacific, a ovog se mjeseca provode nova testiranja na letovima nekih kompanija koje su članice takozvanog Common Trust Networka (u koji se sada uključio i Airports Council International, ACI, organizacija koja predstavlja oko 2000 zračnih luka iz cijelog svijeta). Aplikacija će se testirati na nekim letovima iz New Yorka, Londona i Hong Konga. Program te aplikacije djeluje putem Appleova Health appa na IOS-u ili pak CommonHealtha na Androidu, a povezan je s 230 američkih zdravstvenih sustava te funkcionira putem skeniranja koda koji sadrži podatke o korisniku - rezultate testiranja ili potvrde o cijepljenju te planove za putovanje.
Druga aplikacija zove se IATA Travel Pass, i na njezinu razvoju radi Međunarodna udruga za zračni prijevoz (IATA). Ona bi trebala biti predstavljena u prvim mjesecima 2021. godine. Prvo će biti dostupna Appleovim korisnicima, a kasnije i onima koji koriste Android. Za razliku od prve aplikacije, ova bi putnicima davala i dodatne informacije o zdravstvenim obvezama i centrima za cijepljenje i testiranje.
No, mnogi ideji prilaze s oprezom, među njima i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), koja i dalje upozorava da trenutačno nema dokaza da su osobe koje su preboljele covid i imaju antitijela zaštićene od ponovne zaraze. Prema takvima “covid-putovnica” ne znači nužno “imunitet putovnica”. Skeptici strahuju i od udara na privatnost, potencijalne diskriminacije te ohrabrivanja neodgovornog ponašanja. WHO istovremeno radi na digitalnom Međunarodnom certifikatu cijepljenja.
BESPLATNO COVID-OSIGURANJE
U proteklih nekoliko mjeseci avioprijevoznici, ali i neke destinacije, počeli su nuditi besplatne pakete “covid-osiguranja”, odnosno pokrivanje liječničkih troškova i troškova karantena u slučaju zaraze.
Osiguranje koje primjerice nudi Air Canada primjenjivat će se na sve povratne međunarodne letove bukirane (ili izvršene) u razdoblju od 31. siječnja do 12. travnja 2021. Njega doduše mogu dobiti samo kanadski državljani ili oni koji imaju prebivalište u Kanadi i zadovoljavaju predviđene uvjete te su članovi njihova programa lojalnosti Aeroplan. Njihov “Manulife plan” u slučaju da njihov putnik bude zaražen na putu, među ostalim, jamči do 200.000 kanadskih dolara po osiguranom putniku za troškove liječenja, do 150 dolara dnevno po osobi za troškove karantene, kao što su smještaj i obrok, te do 300 kanadskih dolara dnevno po obitelji, i to maksimalno 14 dana.
Osiguranje je automatski uključeno i za letove koje nudi hongkonški Cathay Pacific za letove od 7. prosinca do 28. veljače. Osiguranje je sređeno preko osiguravajuće kuće AXA i vrijedi od početka puta pa još 30 dana nakon povratka kući, a prema njemu bi Cathay Pacific pokrio troškove liječenja i karantene, među ostalim i sve PCR testove. No, troškove će podmiriti samo ako su napravljeni u inozemstvu.
Velikodušan je i etiopijski Etihad. Prema njima, svi njegovi putnici koji se zaraze koronavirusom u roku od 31 dana nakon što su letjeli njihovim avionom imat će pokrivene troškove liječenja u iznosu od 177.000 dolara te troškove karantene do iznosa od 100 eura po danu u trajanju od 14 dana. Osiguranje ulazi u cijenu karte za sve letove do 31. ožujka 2021. Prema riječima njihova predsjednika Duncana Bureaua, dodatnim osiguranjem ne samo da se želi vratiti povjerenje u putovanje, nego se putnike želi osigurati da oni kao kompanija čine sve što je moguće kako bi osobe koje lete s njima bile sigurne i zaštićene.
Ovim aviokompanijama pridružio se nedavno i Japan Airlines, koji putem Allianz Travela, ali samo na svojim međunarodnim letovima. Nudi pokrivanje troškova liječenja u iznosu od oko 177.000 dolara za one koji budu pozitivni tijekom puta. Osiguranje će se primjenjivati na letovima od 23. prosinca ove godine do 30. lipnja 2021. i vrijedi 31 dan od prve dionice međunarodnog leta na Japan Airlinesu.
Virgin Atlantic pak je osiguranje počeo nuditi još 31. kolovoza. Ono vrijedi ako se putnik zarazi covidom tijekom njihova leta, a primjenjivat će se sve do 31. ožujka 2021. godine te pokrivati troškove liječenja te povezanih troškova poput transporta, prijevoza i slično u iznosu do 650.000 dolara.
"BLEISURE" - SPAJANJE ZABAVNOG I KORISNOG
Pandemija je ispraznila urede i sve više ljudi u pojačanoj mjeri radi od kuće, dapače vlasti poslodavce nerijetko obvezuju da rad organiziraju na taj način. Prognozira se da bi to moglo pridonijeti porastu broja “digitalnih nomada” kojima - ako svoj posao mogu obavljati preko kompjutora - lokacija na kojoj se nalaze u danom trenutku i nije toliko bitna te dati dodatni vjetar leđa već primijećenom trendu koji se naziva “bleisure” (složenica dviju engleskih riječi - business i leisure).
U skladu s tim sve više hotela, resorta pa čak i destinacije općenito nude inicijative i pakete za “rad od kuće”, i to na dulje vrijeme. Primjerice, neki otočni rajevi, kao što su Barbados ili Aruba, nude i posebne radne vize u trajanju od 90 dana, dok primjerice resort Vakkaru Maldives nudi “Work Well” paket, u sklopu kojeg tijekom minimalnog boravka u trajanju od 21 dana nude za rad predviđeno mjesto, fitness programe, osobnog asistenta... Isto tako, prema istraživanju Airbnb-ja, čak 83 posto američkih putnika planira se u sklopu svojih planova u novoj godini jednostavno relocirati. Neki jednostavno žele proširiti “svoj horizont”, a neki živjeti bliže svojim obiteljima i prijateljima. Čak četvrtina njih tvrdi da im je “rad od kuće”, odnosno na daljinu, omogućio da “žive gdje god žele”.
DIGITALIZACIJA I AUTOMATIZACIJA
Što manje dodira i što brže, bit će norma u 2021. godini. Već sada se učestalo poziva na korištenje online opcija plaćanja ili pak čekiranja na letove kada god je to moguće. Jako će se cijeniti i online povezanost tijekom putovanja, kako bi putnici mogli biti u toku s najnovijim promjenama i epidemijskim mjerama i propisima, koji se, usput rečeno, praktički mijenjaju na svakodnevnoj bazi.
Stručnjaci tvrde da će u vraćanju povjerenja putnika veliku ulogu odigrati i tehnološka inovacija. Istraživanja pokazuju kako 64 posto putnika smatra da će tehnologija biti važna za kontroliranje zdravstvenih rizika, a njih 63 posto tvrdi da će i smještajne opcije trebati koristiti najnoviju tehnologiju. Njih najmanje 21 posto, primjerice, želi više samouslužnih uređaja za kupnju karata.
FLEKSIBILNE AVIOKARTE, LAST MINUTE OPCIJE I PRETPLATE
Aviokompanije već sada nude fleksibilne karte, odnosno mogućnost promjene datuma leta bez obveze nadoplate, a čini se da bi se isto moglo primjenjivati i u idućoj godini. Kad smo već kod fleksibilnosti, sve više putnika traži i last minute opcije.
Istraživanja pokazuju kako se prosječni broj dana od rezervacije do check ina smanjio na 50, što je čak 37 posto kraće nego od prosjeka u vrijeme koje je prethodilo pandemiji. Neki avioprijevoznici počeli su osmišljavati, odnosno eksperimentiraju s opcijom pretplata - fiksnih cijena letova kako bi si osigurali konstantne prihode, dok se američki veleprodajni lanac Costco udružio s Wheelsupom te nude godišnju pretplatu na privatni zrakoplov za samo 17,499.99 dolara! No, ima jedna kvaka - taj je iznos tek cijena “za pravo rezervacije”, ostali troškovi se plaćaju dodatno.
STROŽE HIGIJENSKE MJERE
Zahvaljujući pandemiji, naglasak na održavanju higijene - što osobne, što one u javnim prostorima - postao je prioritet. Redovito pranje ruku, dezinfekcija prostora i čišćenje redovito se spominju kao jedne od glavnih mjera prevencije protiv zaraze covidom. Posljedično, u svim vidovima prijevoza (ali i turističkom smještaju) primjenjuju se dramatično strože higijenske mjere nego što je bio slučaj prije pojave koronavirusa.
Prema istraživanjima, za čak 45 posto putnika čistoća predstavlja jedan od tri ključna faktora donošenja odluke prilikom planiranja putovanja. Primjerice, kad biraju avionsku kartu, odluku o kupovini više ne donose samo na temelju cijene ili brzine kojom mogu doći na željenu destinaciju. Odluke se donose i na temelju drugih faktora, primjerice jesu li maske obavezne ili ne, kolika je popunjenost i dr. Neke ankete pokazuju kako čak 79 posto globalnih putnika tvrdi da će biti oprezniji, njih 70 posto da će rezervirati neki smještaj samo ako je jasno da su u njemu zadovoljene higijenske i epidemiološke mjere, dok će njih 75 posto favorizirati smještaj koji nudi antibakterijske i dezinfekcijske proizvode.
VELIKI POVRATAK ROADTRIPA I KAMPIRANJE
S obzirom na to da se putovanje osobnim automobilom trenutačno smatra, u kontekstu pandemije, najsigurnijim vidom prijevoza, klasični “roadtrip” kao forma putovanja vraća se na velika vrata. I kompanije koje se, primjerice, bave iznajmljivanjem kampera u nekim dijelovima svijeta bilježe pravi boom. “Jedna od ugrađenih beneficija putovanja kamperom je socijalna distanca - bez obzira na to gdje želite kampirati, uvijek ćete biti barem dva i pol metra od drugih putnika”, tvrdi Jen Young, osnivačica Outdoorsyja, kompanije koju se naziva i “airbnb-om kampera”. U jednom su trenutku, otkrila je, zabilježili čak 4500 posto porasta rezervacija na njihovoj platformi, kao i porast korisnika koji su prvi put unajmljivali kamper. A kad smo već kod kampiranja, Pitchup.com tvrdi kako bilježe 500-postotni porast rezervacija za srpanj i kolovoz diljem SAD-a i Europe.
VRIJEME S OBITELJI
Mnogi predviđaju da će iduća godina biti godina u kojoj ćemo veliku pozornost posvećivati upravo svojoj obitelji. Izoliranost čini svoje, a ljudima, kako se kaže, najviše ipak nedostaju ljudi. Zato se nagađa da će 2021. biti obilježena i tzv. višegeneracijskim putovanjima, dakle putovanjima ili izletima koja će uključiti više generacija unutar jedne obitelji. S druge strane, predviđa se da će učestalost “solo putovanja” opadati. Nagađa se da će mnogi pribjeći putovanjima koja će im omogućiti da se ujedine s članovima svojih obitelji od kojih su dugo bili odvojeni.
"STAYCATION"
Pretpostavlja se da će “staycation” i dalje dobro kotirati. Dok “novo normalno” ne zaživi u potpunosti i stvari se iskristaliziraju, provođenje godišnjeg odmora “kod kuće” ili istraživanje neposredne, bliske okolice i dalje će mnogima biti najjednostavnija i najdraža opcija. Podsjetit ćemo pritom na dobre strane ove opcije - otkrivanje nepoznatog u onome što se čini vrlo poznatim (primjerice istraživanje vlastitog grada ili njegove okolice i pronalazak dotad neotkrivenih atrakcija) i značajna ušteda. Prema istraživanju Airbnb-ja, 62 posto ljudi izrazilo je želju za odmorom na destinaciji koja je u dometu kraće vožnje od njihove kuće (160 kilometara) i istraživanjem lokalne kulture i gastronomije.
POVRATAK PRIRODI I... SELU
Lockdown, izolacije, karantene i boravak kod kuće nose svoje i mnogi utočište pronalaze upravo u prirodi. Tamo mogu slobodno disati, a i definitivno je sigurnije od užurbanih gradskih prometnica. Prema pokazateljima Airbnb-ja, ljudi, pogotovo oni koji rade na daljinu, sve češće bukiraju smještaj koji se nalazi usred udaljenih prirodnih prostranstava. Velik porast broja posjetitelja bilježe i nacionalni parkovi, a to će se samo prenijeti u iduću godinu. Isto tako, bilježi se i sve veći interes za ruralne krajeve, odnosno sela. Neka istraživanja pokazuju kako se ove godine čak 90 posto ukupnog broja pretraživanja odnosilo na izlete odnosno putovanja na selo. Naglasak u ovoj kategoriji jest upravo na jednostavnim užicima - 69 posto putnika tvrdi da cijeni boravak u prirodi s obitelji, njih 94 posto planinarenje i šetnje u prirodi.