Ništa u modernoj povijesti nije promijenilo život u gradovima kao što je to u posljednje dvije godine učinila pandemija koronavirusa. Od uvođenja policijskih satova, zatvaranja trgovina i ugostiteljskih objekata, do pravila o obveznom nošenju maski, čini se da život u gradovima više nikad neće biti isti, piše BBC. Posljednja velika epidemija, ona španjolske gripe, dogodila se početkom 20. stoljeća kad je tek 14 posto populacije živjelo u gradovima, a danas se taj postotak popeo na 57, prema procjeni UN-a, što ovu pandemiju čini prvom koja je najznačajnije utjecala upravo na živote u gradovima.
Gradovi su se morali prilagoditi, okrenuti zaštiti zdravlja i općenito brizi za sigurnost svojih građana, piše BBC. Sve promjene i protokole analizirao je Economist koji je nedavno objavio 2021 Safe Cities Index, u kojem su ocjenjivali 60 gradova s obzirom na 76 sigurnosnih indikatora – od infrastrukture, osobne sigurnosti, digitalizacije, brige za okoliš te, naravno, zdravlja pri čemu je jedan od faktora bio i smrtnost od Covida-19. Evo koji su gradovi dospjeli na vrh liste i zašto.
KOPENHAGEN
Glavni grad Danske na prvom je mjestu Economistove ljestvice. Puno je bodova dobio u kategoriji ekološke sigurnosti koja mjeri održivost, upravljanje otpadom i urbano zelenilo. Upravo su zelenilo i brojni gradski parkovi zaslužni što su građani Kopenhagena mogli dobro podnijeti pandemijska ograničenja – na sigurnoj distanci od drugih šetali su parkovima i zelenim površinama. Grad, koji od rujna nema više nikakvih epidemioloških mjera, i dalje izdaje “korona vodič” za građane i goste, a punktovi za besplatno testiranje nalaze se na brojim lako dostupnim lokacijama. Danska je uz to jedna od najmanje korumpiranih zemalja svijeta, zbog čega građani imaju povjerenja u institucije vlasti, ali i jedni u druge, što je posebno došlo do izražaja tijekom pandemije.
TORONTO
Najveći grad Kanade na drugo je mjesto dospio zahvaljujući infrastrukturi i ekološkoj sigurnosti. Grad i njegovi stanovnici njeguju kulturu uključivanja, inkluzije, i cijene direktnu komunikaciju, posebno prilagođenu svakom dijelu zajednice. Građani se također osjećaju sigurno zbog duge povijesti multikulturalnosti, zahvaljujući kojoj se normalno druže i žive zajedno ljudi različitih rasa, vjere, nacionalnosti, seksualne orjentacije…
SINGAPUR
Ovaj je grad dospio na drugo mjesto u kategorijama digitalne, zdravstvene i infrastrukturne sigurnosti, te na treće mjesto za ukupnoj listi. Visok stupanj digitalizacije je dobro iskoristio na početku pandemije za brže identificiranje i pronalaženje kontakata zaraženih. Danas, pak, grad ima jednu od najviših stopa procijepljenosti u svijetu. Rad od kuće postao je standard, što je smanjilo i gužve u javnom prijevozu, ulasci u turističke atrakcije i trgovačke centre su ograničeni, a brojna napredna digitalna rješenja olakšavaju kontrolu pridržavanja mjera i praćenje tijeka zaraze.
SIDNEY
Australija je bila jedna od prvih zemalja koja je kompletno zatvorila granice i proglasila strogi lockdown. Efekt je bio pozitivan, smrtnost od covida po glavi stanovnika jedna je od najnižih na svijetu. Osim zaštite od pandemije, Sidney ima visok stupanj osjećaja osobne sigurnosti među građanima. Visoko kotira i u kategoriji digitalizacije, pa su tako uvedene brojne inovacije u prometu i upravljanju otpadom koje Sidney čine “pametnim gradom”.
TOKYO
Glavni grad Japana zauzeo je peto mjesto u ukupnom poretku i uvjerljivo prvo u kategoriji zdravstvene sigurnosti. U top pet je dospio i u kategoriji infrastrukture, u kojoj se ocjenjivala sigurnost prometa, mreža javnog prijevoza i uvjeti za pješake. Gradske vlasti potiču hodanje i angažiranost u zajednici, što je dovelo do povećanog odsjećaja osobne sigurnosti i odgovornosti za sigurnost društva. To se u konačnici osjetilo u smanjenju stope kriminala.
