Životinje zbog klimatske krize sve više mijenjaju svoj oblik, otkrili su znanstvenici u najnovijem istraživanju, prenosi Guardian.
Toplokrvne životinje mijenjaju svoja obilježja kako bi se prilagodile sve toplijoj klimi, što uključuje sve veće kljunove, noge i uši kako bi bolje regulirale tjelesnu temperaturu.
Kad se životinje pregriju, ptice koriste kljunove, a sisavci uši kako bi se riješili viška topline. Neka stvorenja u toplijim klimama su kroz povijest razvila veće kljunove ili uši kako bi se lakše ohladila. To postaje sve izraženije kako se klima zagrijava.
Ako životinje ne mogu kontrolirati svoju tjelesnu temperaturu, pregriju se i uginu. Kljunovi, koji nisu prekriveni perjem, pa zato nisu ni izolirani, mjesto su na kojem se odvija značajna izmjena temperature, baš kao što su i uši, rep i noge sisavaca, ako nisu prekriveni krznom.
Studija objavljena u časopisu Trendovi u ekologiji i evoluciji, zaključila je da su razlike naročito izražene kod ptica.
- Promjene oblika ne znači da se životinje dobro nose s klimatskim promjenama i da je sve u redu. To samo znači da se prilagođavaju kako bi preživjele. No nismo sigurni koje su ekološke posljedice tih promjena i jesu li sve vrste uopće sposobne za promjenu i preživljavanje, kaže autorica studije, ornitologinja Sara Ryding sa Sveučilišta Deakin.
I dok znanstvenici kažu kako je teško izdvojiti klimu kao jedinstveni uzrok promjena oblika, upravo te promjene su ono što je zajedničko kod svih proučavanih primjeraka diljem geografskih regija i unutar različitih životinjskih vrsta.
Primjeri uključuju nekoliko vrsta australskih papagaja kod kojih je od 1871. zamijećeno povećanje kljuna od četiri do 10 posto, što je u korelaciji s povećanjem ljetne temperature svake godine.
U međuvremenu, istraživanje sjevernoameričkog crnookog vrapca, vrste malene ptice pjevice, pokazalo je povezanost između nešto većeg kljuna i kratkoročnog, naglog povećanja temperature u inače hladnim predjelima.
Znanstvenici su također primijetili povećanje duljine repa kod poljskih miševa te povećanje duljine repa i nogu jedne vrste rovki. S druge strane, šišmiši u toplijoj klimi imaju uvećana krila.
Studija kaže da će se promjene oblika kod životinja najvjerojatnije nastaviti kako se klima bude sve više zagrijavala.
- Sve više temperature povezane s klimatskim promjenama vrlo vjerojatno će utjecati, među ostalim, i na termoregulacijske zahtjeve koje će životinje morati zadovoljiti, kaže studija.
- Sve više temperature koje dolaze s klimatskim promjenama mogle bi rezultirati sve većim dodacima - poput kljunova i ušiju - koji omogućuju efikasniju distribuciju topline, dodaje se u studiji.
Iako su te promjene zasad male, Ryding kaže kako bi se i to moglo promijeniti kako temperature budu nastavile rasti.
- Povećanja u veličini ovih 'produljenja tijela' zasad su još jako mala - manja od 10 posto - pa te promjene neće odmah biti uočljive. Međutim, neka istaknuti produljenja poput ušiju mogla bi se nastaviti povećavati tako da bismo u ne tako dalekoj budućnosti mogli imati pravog, živog Dumba, kaže.
Ryding planira iz prve ruke istražiti promjene oblika kod australskih ptica, prvo skenirajući muzejske primjerke otprije sto godina, pa onda današnje ptice, kako bi ustanovila koje vrste ptica se najviše mijenjaju zbog klimatskih promjena.
- Većinu vremena tijekom rasprava o klimatskim promjenama u medijima, ljudi se pitaju 'možemo li mi ovo preživjeti?' ili 'kakva tehnologija može riješiti ovaj problem?' Krajnje je vrijeme da shvatimo kako se i životinje moraju prilagoditi ovim promjenama, iako se sve ovo odvija u znatno kraćem vremenu nego se odvijalo tijekom evolucije, kaže Ryding.
- Klimatske promjene stvaraju velik pritisak na životinje i dok će se neke vrste prilagoditi, druge neće.
Zasad još nije jasno hoće li ove promjene utjecati na životinje i na neki drugi način - primjerice, hoće li veći kljunovi utjecati na način na koji se ptice hrane - no to je nešto što znanstvenici tek planiraju istražiti u budućnosti.